Marks je jednom negdje rekao kako je svaki kapitalista lopov ili sin lopova! Kako se sa Marksom, inače, ne slažem baš pretjerano, želio bih da zamolim više sile: Dajte nam, ako boga znate, više lopova, pardon, kapitalista. Jer naš najveći problem leži upravo u nedostatku njih (kapitalista, ne lopova).
Razlika između njih (lopova kapitalista i običnih lopova) je sitna, takoreći arbitražna, a za sreću jednog društva, kao što je naše, vrlo bitna. Kapitalisti su ljudi koji raspolažu novcem, vilama, bazenima, avionima, limuzinama, lijepim ženama, firmama itd. Lopovi, takođe, imaju mnogo novca (da zanemarimo sjecikese, kokošare i sličnu sitnu buraniju) vile, bazene, avione, lijepe žene. Jedini što nemaju su firme u kojima bi stvarno radili neki radnici. I to je ta sitna, ali bitna razlika.
Marks je pretpostavio kako lopovi ulažu kapital u eksploataciju radnika kako bi zaradili još više i time postali kapitalisti. Kod nas se to, nažalost, ne dešava, ili bar ne u dovoljnoj mjeri. A da se dešava, bilo bi posla. Radnici bi dobijali plate na nivou egzistencijalnog minimuma (čuveni zakon čelične nadnice), ali bi to bilo pravo bogatstvo u odnosu na našu svakodnevicu, u kojoj mnogo radnika ne radi i ne dobija ništa.
Međutim, treba nešto dodati u korist naših nesuđenih kapitalista. U Marksovo doba sve su privrede bile manje-više zatvorene. Bile su zatvorene i razne njemačke državice i SAD i Rusija i Francuska itd. Sve da bi se omogućio razvoj domaće privrede, odnosno da bi domaći lopovi (pred zakonom ili pred bogom) postali kapitalisti. Jedino se Britanija zalagala za slobodnu trgovinu i to, prije svega, zato što je bila najrazvijenija industrijska zemlja tog doba pa bi joj takva trgovina i najviše odgovarala.
Danas je, pak, situacija sasvim drukčija. Mi smo malo, otvoreno, nerazvijeno društvo, tako da se lako može desiti da lopov koji pokuša da investira (tj. da postane kapitalista) preko noći dobije npr. kinesku konkurenciju i propadne. I onda opet nije kapitalista, a onako usput je ostao i bez novca, vila, limuzina i svih drugih blagodeti i časti ovoga svijeta. Ukratko, kod nas danas ne možete pošteno i bez problema postati ni lopov kapitalista!
Zbog toga svakog našeg kapitalistu, bez obzira odakle mu kapital, smatram ekonomskim čudotvorcem i "skidam mu kapu".
I na kraju, da još nešto zamolim više sile: Dajte našim lopovima neku dobru ideju. Pa da to što su stekli, ko zna kako i ko zna gdje, ulože ovdje i sada pa da onda i našim radnicima svane. Neka kapitalisti imaju za vile i sve ostalo, a radnicima neka bude za koru hljeba i djeci za školu.
Na samom kraju želim da se izvinim i onima koji imaju malo više, a koji su to sasvim pošteno stekli. Naravno da postojite i Vi, ali Marks pa i ja Vas zanemarujemo u ovom tekstu zarad širih društvenih interesa oličenih u pomirenju rada i kapitala.
(autor je član Udruženja ekonomista RS - SWOT)