Mediteran je razapet između obnove i krize. Nova politička, socijalna i kulturna stvarnost prolazi kroz porođajne muke. I na sjeveru i na jugu vlada očit osjećaj iščekivanja i neizvjesnosti, ali nema jasnog puta kojim treba ići.
Dužnička kriza u Evropi potresla je građane, politiku i institucije, a njen je rezultat sve veća nezaposlenost kojom su posebno pogođeni mladi. Politička cijena toga odražava se u sve jačem osjećaju nemoći, sve većem nepovjerenju prema političarima i zabrinjavajućem porastu netolerancije prema osobama drugačijih uvjerenja ili druge nacionalnosti.
Rušenjem prijašnjih autoritarnih režima duž južnih i istočnih obala Sredozemnog mora nastala je arena puna izazova, u kojoj konkurenti nastoje ostvariti inkluzivnu političku tranziciju. U međuvremenu i dalje postoji nepodnošljiva izraelsko-palestinska dilema koja je samo zasjenjena tragedijom 80.000 poginulih u Siriji.
Nužan je nov mediteranski podsticaj koji će se temeljiti na zajedničkom prostoru i vrijednostima. Prilike za to postoje, kao i politička i privredna osnova. Međutim, postoji li politička volja?
Od 4. do 7. aprila u Marselju, evropskoj prijestonici kulture 2013, održaće se mediteranski forum "Anna Lindh", u kojem će učestvovati više od 1.000 organizacija i institucija civilnog društva iz 42 zemlje Unije za Mediteran.
U Marselju će 6. i 7. aprila na temelju rezultata rada foruma biti održan i prvi sastanak na vrhu predsjednika parlamenata država članica Unije za Mediteran. U tom će skupu učestvovati oko 40 predsjednika parlamenata država članica EU i mediteranskih zemalja. Biće to istorijski trenutak, prvi politički skup Unije za Mediteran na visokom nivou od samita održanog u Parizu 2008.
Ciljevi su jasni: evro-mediteranska saradnja temelji se na tri stuba - novcu, mobilnosti i tržištima, pa bi tako i politički dijalog trebalo da se temeljiti na tri stuba - građanima, parlamentima i učestvovanju. Uspješno ponovno pokretanje evro-mediteranskog dijaloga mora biti usredotočeno na mobilizaciju civilnog društva, odnosno građana Mediterana.
Nedavna anketa o međukulturnim trendovima, koju su sproveli Fondacija "Anna Lindh" i firma "Gallup", pokazala je da su građani koji žive oko zajedničkog mora sve više zainteresovani za politiku, privredu i kulturu svojih komšija. Ta anketa, koja je zapravo prvo ispitivanje javnog mnjenja u okviru evro-mediteranskih odnosa sprovedeno nakon pobuna u sjevernoj Africi, takođe pokazuje da građani obje mediteranske obale smatraju da će "arapsko buđenje" imati pozitivan učinak na evro-mediteranske odnose.
No, i bez anketa masovna mobilizacija na obje strane Mediterana pokazuje da građani neće prihvatiti situaciju u kojoj bi u upravljanju svojim zemljama bili potisnuti u stranu. Rušenje ukorijenjenih režima u sjevernoj Africi poljuljalo je uobičajene pretpostavke koje je svijet imao o arapskim društvima.
Vrijednosti su možda zajedničke, ali i problemi su jednaki i treba ih jasno prepoznati. Privredna nestabilnost, socijalna nejednakost, nezaposlenost mladih i uništavanje okoline utiču na sve nas i moraju se rješavati kao zajednička pitanja. Nastojanja da se obnove narušena društva i osnuju nove demokratije moraju se usredotočiti na ta pitanja te na zajedničke konkretne projekte.
Nakon događaja koji su potresli društvo u toj regiji jedno je jasno: državne strukture i drugi tradicionalni izvori vlasti u zajednici treba ponovo da se bave građanima i da rade za njih. Mora postojati istinsko partnerstvo koje podrazumijeva zajedničku odgovornost i zajednicu interesa. Sistemi vlasti koji samo podstiču stari sistem neće funkcionisati.
U situaciji u kojoj su na međunarodnom nivou privredni i materijalni resursi sve oskudniji javnost mora snositi veliku odgovornost za odabrane prioritete. Potencijal obilne mladenačke energije i dinamičnosti te regije, uz njen preduzetnički i inovativni duh, neizmjeran je. Moramo se posvetiti rješavanju problema koji su potkopali prijašnje pokušaje stvaranja unije za narode Mediterana. Rješenja koja se primjenjuju od vrha prema dnu neće biti uspješna. Mediteransko partnerstvo mora biti za građane, od građana i građanima.
(Autori su predsjednik Evropskog parlamenta i predsjednik Evro-mediteranske fondacije "Anna Lindh" za dijalog među kulturama)