Kolumne

Zemlja bez kriminala

Dolaskom nove vlasti u Federaciji BiH probudila su se i tužilaštva sa sjedištem u Sarajevu. Kako članovi Vlade danonoćno smjenjuju funkcionere imenovane u vrijeme bivše vlasti i postavljaju svoje, tako i tužioci užurbano donose odluke o istragama protiv političkih moćnika koje su godinama bile zamrznute.

Samo što ministri predvođeni SDP-ovim premijerom Nerminom Nikšićem smijeniše Nadzorni odbor Razvojne banke FBiH i poštedješe direktora banke Ramiza Džaferovića, Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu odluči da prekine istragu protiv istog tog Džaferovića.

Predsjednik Uprave ove banke zajedno sa članovima NO bio je osumnjičen za zloupotrebe pri dodjeli kredita od kojih je novac uglavnom išao povlaštenim privrednicima u Sarajevu. Bio je pod lupom i zbog sumnji za sukob interesa jer su mnoge firme, koje su dobile kredit od Razvojne banke, prethodno Džaferovićevoj privatnoj firmi plaćale da uradi reviziju njihovog poslovanja. Prekidom istrage 16. juna sve se sretno završilo za Džaferovića. Bar za sada.

Ovakav epilog tužilačke priče o Razvojnoj banci mogao se naslutiti još 16. maja kada su ministri smijenili Nadzorni odbor ove finansijske institucije. Dopremijer Federacije BiH Jerko Ivanković Lijanović naveo je tada i grijehe zbog kojih su morali biti pometeni: bilo je favoriziranja pri podjeli kredita, većina novca završila je u Sarajevskom kantonu, dok je Livanjski, kao najnerazvijeniji kanton, na predzadnjem mjestu po vrijednosti dobijenih kredita. Krivica za sve ovo pripisana je NO, dok odgovornost direktora Ramiza Džaferovića, koji je i predsjednik Kreditnog dobora, nije spomenuta. Vladinom odlukom da na čelu ove izdašne bankarske institucije još neko vrijeme ostave Džaferovića poslata je poruka da je on poželjan partner za saradnju i novoj vladajućoj većini u kojoj je SDP ključni igrač. Mjesec kasnije njegovu podobnost potvrdilo je i sarajevsko Kantonalno tužilaštvo. Nema zloupotreba, nema sukoba interesa i sporne podjele kredita - vrijeme je za nove razvojne projekte i za njihovo kreditiranje po principu "ruka ruku mije". U slučaju da Džaferoviću padne na pamet pa odluči ne sarađivati sa novom vlašću glede podjele novca tu je podsjećanje da njemu još nije okončano suđenje pred Kantonalnim sudom za zloupotrebe položaja iz doba dok je bio direktor Porezne uprave FBiH.

Sarajevskom tužilaštvu nedavno je proslijeđen još jedan javnosti vrlo atraktivan predmet, poznat pod šifrom "reket SDP-a". Tužioci Tužilaštva BiH duže od dvije godine vagali su da li su čelnici SDP-a Zlatko Lagumdžija i Damir Hadžić počinili organizovani kriminal, odnosno primali mito zarad odobravanja građevinskih dozvola nekolicini biznismena. Da ovakvog teškog kriminala u slučaju "Lagumdžija - Hadžić" ipak nije bilo, ocijenjeno je nakon što je ovaj dvojac iskoračio iz opozicionog hlada i preuzeo vlast u dijelu države. Državni tužioci kolegama na kantonalnom nivou u Sarajevu prepustili su da procijene da li je bilo nekog bezazlenog i potpuno zanemarivog kriminala, a već sada se nazire konačna dijagnoza, slična kao u završnoj epizodi sapunice o Razvojnoj banci. Odluka će naravno biti plod potpuno nezavisnog rada tužilaštva, jer u BiH drugačiji tužioci i tužilaštva ni ne postoje. Kao ni sudije. Svi su oni imuni na političke uticaje i niko se ne sklanja pred funkcionerima koji će sutra određivati o njihovom budžetu, imenovanjima i unapređenjima.

Da bi se javnost primirila i održao privid funkcionisanja pravosuđa, podići će se optužnica protiv koje zločinačke organizacije o čijim ćemo zvjerstvima danima slušati od neustrašivih tužilaca. Takav slučaj bio je sa optužnicom, a kasnije i sa presudom Muhamedu Aliju Gašiju i saradnicima. Slično ćemo gledati i kad počne suđenje Zijadu Turkoviću i ostalim optuženima pred Tužilaštvom BiH za višestruka ubistva, krađe i ucjene. Uglavnom, ako ima kakvih kršenja zakona u BiH, ona su, sudeći po izrečenim presudama, djelo "običnih" pljačkaša i ubica, a nikako uglednih ministara, predsjednika ili premijera. Još poraznije, i oni nižerangirani kriminalci završe u zatvoru tek kad izgube zaštitničku pomoć političara na vlasti. Na optuženičkoj klupi ponekad znaju završiti opozicioni političari, ali samo da bi potvrdili nepisano pravilo - ne sudi se onima koji odlučuju o svemu. Da ova teorija nije samo packa kojom nevladin sektor dobija novce za dosadno ponavljanje o traljavoj borbi protiv korupcije, priznaju i sami tužioci. Oni negoduju što sudovi u BiH oslobode trećinu optuženih za korupciju i osuđuju, uglavnom, "sitne ribe". Zatvorsku kaznu sudovi izriču tek svakom petom osuđeniku. Glavni republički tužilac RS Amor Bukić ove podatke objasnio je tvrdnjom da našim sudijama gotovo ništa nije dokaz. Čak i kad, navodno, tužioci dokažu da je neki uglednik oštetio firmu ili javni budžet za milione, sudije kažu da tokom suđenja nije dokazano da je optuženi bio vođen lošom namjerom.

"Haj'mo biti realni, u ovoj zemlji teško se može neko ko je imalo značajniji osuditi", izjavio je nedavno Bukić, baš u vrijeme kad su nam se vlasti hvalile što su sa Evropskom unijom počele dijalog o reformi pravosuđa.

Kad jednog dana i počne temeljita reforma, vođena smjernicama iz Brisela, neko će morati priznati još jednu realnost: efikasan pravosudni sistem imaćemo samo u slučaju da u njemu ne radi niko ko se zadnjih 20 godina imalo vrzmao oko sudova i tužilaštava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije