Federacija BiH dala je iz budžeta 42 miliona KM za sedam godina kako bi razvila sektor malih i srednjih preduzeća. Rezultat je da je malog i srednjeg poduzetništva sve manje i firme se gase jer nemaju ambijent da posluju.
U našoj zemlji se dosta lijepo priča, o pravima radnika, o boljem obrazovanju i zdravstvu, o podizanju privrede. Tako su se i u ovom slučaju vlasti opredijelile, čak i donijele strateške dokumente, kako to vole reći, da će poduzeti mjere kojima će poboljšati uslove za otvaranje novih i za razvoj postojećih malih i srednjih firmi. Zato je i, kako su primijetili revizori u svom izvještaju o podršci malim i srednjim preduzećima, osnovano Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH 2003. godine.
Praksa je pak takva da i onaj novac koji se uspije "iskumiti" iz federalnog budžeta za ovaj sektor resorno ministarstvo podijeli tako da poticaj dobije onaj ko nema baš kvalitetan razvojni projekat, ali je važno da ima plan rada za godinu u kojoj se poticaji dijele i da ima godine postojanja, nije bitno kakvog. Kriteriji su napravljeni tako da na kraju uslužne djelatnosti imaju bolji tretman nego proizvodnja, a razvijeniji kantoni dobijaju više nego nerazvijeni. Novci se dijele da firme i obrti zatvore dio dugova, dijele se za poduzetničke zone koje godinama nikako da profunkcionišu, daju se općinama za projekte koje zapravo same treba da finansiraju, daju se raznim komorama i asocijacijama kroz tender ili bez njega. Kada se sve to "pokrpi", malo ostane za one ključne mjere koje će olakšati malim i srednjim firmama da počnu raditi, opstanu i oslobode se glomazne administracije.
U Evropskoj uniji kojoj težimo oblast malog i srednjeg poduzetništva glavni je pokretač ekonomskog razvoja. U FBiH je pak važnije dati budžetski novac neprofitnim organizacijama i oblastima u kojima ovaj entitet nema isključivu nadležnost nego onoj koja treba da nas ekonomski pokrene.