Književnost

Dejvid Lubin o najpopularnijem američkom predsjedniku: Kenedi je osvajao svijet pop kulturom

Dejvid Lubin o najpopularnijem američkom predsjedniku: Kenedi je osvajao svijet pop kulturom
Foto: Jelena Đurđević | Dejvid Lubin i najpopularnijem američkom predsjedniku: Kenedi je osvajao svijet pop kulturom

Dejvid Lubin, nagrađivani autor i profesor sa američkog univerziteta, čija poznata knjiga "Ubistvo Kenedija: DŽ.F.K i kultura slika" crpi spektakularno šarolik intelektualni i vizuelni teren, bio je u srijedu veče gost Muzeja savremene umjetnosti u Banjaluci gdje je održao i predavanje.

Lubinovo predavanje nosilo je naziv "Zamrznuti u istoriji: Kenedijevi stižu u Dalas", a održano je u okviru pratećeg programa izložbe "Mona Liza i Supermen: Džon Kenedi i 'Nova granica kulture'".

Pomenuta knjiga zasniva se na neo-klasičnom slikarstvu, viktorijanskoj poeziji, modernoj umjetnosti, holivudskom filmu, sitkomu i pokazuje kako se javnost identifikovala lično sa Kenedijevima.

U razgovoru za "Nezavisne" profesor Lubin govori o fenomenu Kenedija, njegovom uticaju na pop kulturu SAD i svijeta i o receptima za promociju pop kulture američkih marketinških stručnjaka.

NN: Da li je bilo koje drugo ubistvo u 20. vijeku izazvalo toliko kontroverzi u javnosti kao što je bilo ubistvo Džona Kenedija?

LUBIN: To je dobro pitanje. Bilo je nekoliko ubistava u dvadesetim godinama prošlog vijeka, ali to su bila više ubistva zbog seks skandala. Nijedno ubistvo nije imalo ovakvu težinu. Osim možda ubistva Martina Lutera Kinga.

NN: Zbog čega je Džon F. Kenedi toliko popularan kod američkog naroda?

LUBIN: On je sada najpopularniji predsjednik, ali u vrijeme kada je vladao, njegova popularnost je opadala zbog rata u Vijetnamu i sličnih poteza koje je nosila njegova administracija. Možemo ga uporediti sa ikonama pop kulture kao što su Džimi Hendriks, Džejms Din, Dženis Džoplin, dakle kao nekog čija popularnost je narasla najjviše nakon smrti.

NN: Da li, po Vašem mišljenju, postoji neki recept kojim se Kenedi služio tako da ga zavole ne samo SAD, već i cijela planeta?

LUBIN: On je prvi televizijski predsjednik. Televizija je tu od Ajzenhauera, ali Kenedi je shvatio kako iskoristiti televiziju da ljudi dožive njega kao člana porodice. U jednom predavanju sam izložio fotografiju porodice koja je ispred televizora i na njemu je bio Kenedi. On je bio prvi koji je na neki način ušao u kuću i osjećali ste se kao da ga poznajete. Rekao bih da je on znao kako biti elegantan, pametan i na kraju on je bio primjer modernog svijeta. Gdje god bi otišao, on je bio simbol američkih produkata i tehnologije.

NN: Kada kažete američki produkti, vlada mišljenje da postoji pet proizvoda koji se mogu naći u bilo kojoj državi svijeta. To su koka-kola, levis, marlboro, konvers starke i folksvagen "buba". Od ovih pet proizvoda, četiri su američka. Kako je zapravo marketing SAD uspio da plasira svoje proizvode toliko globalno?

LUBIN: Pa mislim da američka marketinška industrija od Prvog svjetskog rata shvata kako napraviti stvari koje odmah privlače pažnju. Koka-kola to shvata, Kenedi to shvata. Levis je postao popularan u pedesetim, Džejms Din je nosio levis, Elvis Prisli je nosio levis. To je prvo bila odjeća radnika i rudara, onda je postala odjeća demonstranata. Već u šezdesetim postala je simbol tinejdžerske pobune, tako da su u svim zemljama svijeta čak i stariji ljudi željeli da izgledaju mlađe i modernije, i to je levis uradio, koka-kola je postala simbol mladosti i osvježenja. Zbog toga mislim da američki marketing bolje od bilo koga shvata kako produkt može biti plasiran cijeloj planeti.

NN: Slažete li se da postoje i negativni efekti ovih produkata?

LUBIN: Politička nauka je rekla da postoji tvrda i meka diplomatija. Tvrda je takmičenje u količini raketa i broju vojnika, a meka je prodaja proizvoda životnog stila. Upravo to je Kenedi radio. Poručio je cijelom svijetu da treba da budete kao Amerikanci mladi i moderni. To je bio kulturološki imperijalizam i osvajanje svijeta kulturom.

NN: Ali u tom kulturološkom osvajanju je postojalo i negativnih simbola kao što je kliše u filmovima Holivuda gdje su Rusi negativci ili kao što je stvaranje instant kopija seks simbola kakva je bila Merilin Monro?

LUBIN: Da, naravno. Ne kažem da je to dobro ili loše, ali ono što je pop kultura shvatila jeste da treba dosegnuti do masovne publike i da morate imati simbole sa kojima se publika može odmah identifikovati. Dakle, bilo je zvijezda i prije Merilin Monro, ali ona je bila jedan simbol koji je obilježio jednu eru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije