Književnost

Grade "Biblioteku budućnosti": Pišu knjige koje će se smjeti čitati tek 2114. godine

Grade "Biblioteku budućnosti": Pišu knjige koje će se smjeti čitati tek 2114. godine
Foto: Ilustracija | Grade "Biblioteku budućnosti": Pišu knjige koje će se smjeti čitati tek 2114. godine

OSLO - Projekat "Biblioteka budućnosti", koji je osmislila škotska umjetnica Kejti Paterson, uspješno se sprovodi, a jedna od posljednjih spisateljica koja je angažovana da piše za ovaj projekat je Elif Šafak iz Turske.

U pitanju je ideja da sto pisaca iz cijelog svijeta, koje izabere odbor, napiše svoje priče na papiru napravljenom od drveća iz šume Nordmarka u Oslu, posađene 2014. godine upravo za ovu namjenu.

I to ne bi bilo toliko neobično da sve te priče neće smjeti biti objavljene prije 2114. godine. Projekat je podržao grad Oslo, a svake godine biće izabran jedan pisac koji će predati svoj rukopis.

Tekstovi će se čuvati u novoj Gradskoj biblioteci u Oslu, u posebnoj sobi sagrađenoj za potrebe projekta. Poseban tim ljudi će se pobrinuti da šuma bude očuvana i da projekat opstane. Pisci ne smiju da govore o rukopisima koje su predali i sve treba da ostane tajna koju će otkriti budući čitaoci.

Prije Elif Šafak, za "Biblioteku budućnosti" su pisali Margaret Atvud, David Mičel i Sjon.

"Biblioteka budućnosti živjeće i disati kroz rast drveća čije godove zamišljam kao poglavlja knjige. Nenapisane riječi godinu po godinu će se aktivirati, materijalizovati. Oni koji budu posjećivali šumu, koja će se kroz decenije stalno mijenjati, razvijaće i svijest o polaganom rastu drveća koje, poput nevidljive energije, sadrži i ideje pisaca", rekla je Patersonova, objasnivši da je za trajanje projekta pomno odabrala period od 100 godina.

"Stotinu godina premašuje mnoge od naših vijekova trajanja s jedne strane, ali je s druge dovoljno malen rok s kojim se moguće suočiti, prihvatiti ga i relativizovati", pojasnila je Patersonova.

"Rad Elif Šafak ukida granice: kulturološke, geografske, političke, ideološke, religijske i duhovne te prihvata pluralnost glasova. Njeno pričanje priča je magično i duboko, stvara veze među ljudima i mjestima, signal je nade u vremenu posebno obilježenim podjelama", rekla je Patersonova.

Istakla je da joj cijela ideja o pisanju rukopisa koji će se, nada se, zaista čitati u budućnosti liči na pisanje pisma i njegovo bacanje u rijeku.

"Ne znaš gdje će otići ili ko će ga pročitati - samo vjeruješ u tok vremena", nadovezala se na priču Elif Šafak, dodajući da joj se jako sviđa i to što je "Biblioteka budućnosti" međunarodna. Za nju pišu Kanađanka, Britanac, Islanđanin, sada i Turkinja.

"Projekat je globalan u vrijeme u kojem u svijetu postoje mnoge snažne podjele. Jedan od organizatora rekao je da je ovo porodično stablo, što mi se jako svidjelo", kazala je Šafakova.

Autore koji postaju dio "Biblioteke budućnosti" odbor na čelu s Patersonovom bira zbog izvanrednih doprinosa književnosti i poeziji te zbog sposobnosti da izraze imaginaciju naše i budućih generacija. Pritom je svakom od pisaca dopušteno da samostalno odluči o dužini rukopisa i žanru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije