Uz zvuke fanfara i muzičke numere "Što te nema" operskog prvaka Olivera Njega i pijaniste Nikole Rackova, večeras je zvanično počeo 61. Međunarodni beogradski sajam knjiga. Pod sloganom "Knjige u ruke" predstavlja se 450 domaćih i inostranih izlagača.
Sajam su otvorili pisac, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić (poznatiji kao Ivan Negrišorac) i iranska rediteljka i spisateljica Narges Abjar, pošto je Iran ove godine zemlja počasni gost.
Narges Abjar, koja je zahvalila na časti da njena zemlja bude počasni gost Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, podsetila je da je roman "Na Drini ćuprija" Ive Andrića, prije 40 godina objavljen u Iranu, dodavši da je to knjiga od oko 400 stranica čijim čitanjem se "može zakoračiti u svijet žitelja malog mjesta koji na obali Drine žive četiri vijeka".
"Nenametljiva moć knjige leži upravo u tome što je u stanju da sa četiri stotine papirnih stranica podigne most koji povezuje četiri stotine godina života i, zatim, taj isti most produži do svake kuće u svijetu, do svakog jezika i kulture. Listanje ove knjige, dok sjedim u svom domu udaljenom nekoliko hiljada kilometara, poput ptice me odvodi na rijeku: u ljetnju žegu, petnaesti vijek, u maštarije djece koja love ribu, među otiske stopala drevnih junaka", nastavila je iranska književnica.
Prema njenim riječima u Iranu se prevode i objavljuju skoro sva značajna svjetska djela.
"Istorijat pisanja u Iranu seže u drevno doba, u vrijeme kada su knjige ispisivane na kamenim pločama i kasnije životinjskim kožama. Prevođenje knjiga, takođe, seže u epohu Ahemenida, oko pet vijekova prije nove ere. U drevnom Iranu reč knjiga se upotrebljavala za 'svetu knjigu', a pisanje i pismenost su, isto tako, smatrani svetim", istakla je Abjar.
Dodala je da sada pišu za ljude u Iranu koji žive sa knjigom i sa pravom se pohvalila da svake godine u Iranu oko šest miliona Iranaca posjeti Međunarodni teheranski sajam knjiga, da je u posljednje četiri godine objavljeno oko 300.000 naslova, među kojima je 160.000 onih kojima je to prvo izdanje.
"Prije oko 70 godina Iranke su uzele pero u ruke i počele da pišu i zato sa ponosom mogu da kažem, da je, saglasno novim podacima, aktivno prisustvo žena na iranskoj književnoj sceni sada u porastu. Danas u Iranu na svakih pet muških pisaca, postoje tri spisateljice, čija djela se objavljuju i intenzivno čitaju", rekla je ugledna gošća iz Irana.
"Pisci, bilo da su muškarci ili žene, stvaraju knjige, a knjiga je ono magično i besmrtno dostignuće ljudskog roda koje povezuje i spaja naše naraštaje, i po riječima Voltera: Njeni listovi su poput krila koja naš duh uznose u blistavi svijet", naglasila je Abjar.
Na kraju svog obraćanja Abjar je uputila poziv zvaničnicima Međunarodnog beogradskog sajma knjiga i izdavačima iz Srbije da dođu na Međunarodni sajam knjiga u Iranu, čiji je ovogodišnji moto glasio: "Sutra je kasno za čitanje".
"Zato, počnimo da čitamo već danas", zaključila je svoj govor ovim riječima gošća iz Irana.
Negrišorac je pozdravljajući ugledne goste uputio poziv prisutnima riječima -otvorimo knjige, udubimo se u njih, pa će se i nama svijet otvoriti pred očima i udubiti se u našu svjest.
"Svet oko nas jeste upravo to, najsloženija moguća knjiga koju valja iščitavati bez nade da će se ikada dočitati do nekakvog fiktivnog kraja", primetio je Negrišorac.
Prema riječima književnika "u tom iščitavanju, pak, valja naučiti jezik kojim je knjiga napisana i jezik na kojem svijet počiva, jer, na Početku svega beše riječ, logos, a tu logosnu suštinu svijeta valja očuvati ukoliko želimo da i svijet i ljudski rod, pa i knjige, i nadalje postoje".
"Stoga čitanje knjiga, učenje jezika i razumevanje sveta jesu samo različiti aspekti iste stvari", smatra Negrišorac.
Primijetio je da "knjige čeznu za svojim čitaocima onoliko koliko čitaoci čeznu za knjigama".
"U tom prizivanju se traga za tajnovitom šifrom međusobnog prepoznavanja - prepoznavanja knjige u jeziku i svijetu, prepoznavanja jezika u knjizi i svijetu, prepoznavanja svijeta u jeziku i knjizi! U tom prepoznavanju, ma koliko igrivo ono bilo, zbiva se nešto sudbinski važno i nešto, u egzistencijalnom smislu, neopozivo", naglasio je Negrišorac.
Prema njegovom mišljenu "knjige neprestano idu u susret svojim čitaocima, one nastoje da dođu do svih koji jezički domašuju do nje i koji su voljni da jezikom konstituišu svijet u kojem živimo, ali ova komunikacija isto tako nastoji da proširi bratstvo ljudi izgrađeno upravo oko kulta knjige i čitalačke strasti koja taj kult utemeljuje i prati".
Beogradski sajam knjiga, istakao je Negrišorac, "pedstavlja mjesto stvarnoga susretanja učesnika književne komunikacije, a od toga suočavanja oči-u-oči svi učesnici imaju mnogostruke koristi i dragocjenih podsticaja".
"Ovaj sajam označava trenutak slavlja kojim se u jeziku, posredstvom knjige, pred nama otvara čitav svet, sa mnogim svojim jezicima i tajnama, lepotama i rugobama zbog kojih vredi živeti", istakao je Negrišorac.
"Zato, radujući se zbog ovakvih susretanja, objavimo da je došao trenutak da 61. put po redu krenemo jedni drugima u susret: otvorimo se knjizi da ne bismo ostali zatvoreni u samome sebi!", pozvao je srpski književnik i tako proglasio Sajam otvorenim.
Otvaranju su prisustvovali ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević, sekretarka za kulturu Grada Beograda Ivona Jevtić, predstavnici ambasade Irana, zemlja počasni gost sajma, predsatavnici javnog i kulturnog života Srbije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.