Književnost

Lazareviću rođenjem dato da bude profesor

Lazareviću rođenjem dato da bude profesor
Foto: N.N. | Lazareviću rođenjem dato da bude profesor
Milan Rakulj

BANJALUKA - Sin bana Vrbaske banovine, beogradski student južnoslovenskih jezika i književnosti u prvim generacijama poslije Drugog svjetskog rata, profesor banjalučke Gimnazije, Učiteljske škole i Pedagoške akademije, upravnik Narodnog pozorišta i Narodne biblioteke u Banjaluci, književni teoretičar, književnik, počasni doktor srpske književnosti, poslanik pa član Senata Republike Srpske i još mnogo toga bio je čuveni Predrag - Gugo Lazarević (1929-2014).

Njegova biografija sa bibliografijom zapisana na jednom mjestu zasigurno da u isto vrijeme iziskuje iscrpan i interesantan posao, a upravo na jedan takav korak usudio se Duško Pevulja priredivši knjigu "Spomenica profesoru Predragu Lazareviću".

Ova knjiga, nedavno objavljena u izdanju Filološkog fakulteta Banjaluka i Univerziteta u Banjaluci, po riječima njenog priređivača, nastala je kao izraz poštovanja prijatelja i saradnika prema jednoj izuzetnoj ličnosti.

"Predrag Lazarević bio je podjednako čovjek pisane i usmene riječi. Njegova usmena riječ - izgovorena u brojnim televizijskim i radio-emisijama, desetinama novinskih razgovora - pažljivo je osluškivana i uvažavana, čak i onda kada nije u svemu prihvatana", zapisaće Pevulja u jednom od tekstova iz pomenute knjige, dotakavši se Lazarevićevih učestalih javnih nastupa početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Ove istupe priređivač knjige ocjenjuje kao izraz unutrašnje potrebe odgovornog intelektualca koji je dobrovoljno napustio udobnost građanskog života i izašao na brisani prostor nevesele istorijske stvarnosti. U knjizi su, dakle, zabilježeni i politički stavovi Predraga - Guge Lazarevića, ali je književnost, kao umjetnost i nauka kojoj je ovaj posvetio cijeli svoj život, naravno u prvom planu.

"U kratkoj bilješci o pristupnom predavanju Bogdana Popovića, Slobodan Jovanović je napisao da je Popoviću rođenjem dato da bude profesor. To bi se bez imalo zadrške moglo reći i za Predraga Lazarevića", riječi su Duška Pevulje, koji, uzgred, podsjeća da je Gugo Lazarević daleke 1953. na Filološkom fakultetu u Beogradu diplomirao na temu "Bogdan Popović kao estetičar i književni kritičar".

Pored Pevuljinih, knjiga obuhvata tekstove o radovima profesora Lazarevića koje su pisali pokojni Branko Milanović, a potom i Miljko Šindić, Mladen Šukalo, Marko Nedić, Veselin Ćuretić, Vidosava Grandić, te svjedočenja o profesoru Lazaroviću iz pera Laze Čurića, Luke Kecmana, Ljiljane Mačkić i Stevana Čegara.

Radovi Predraga Lazarevića zastupljeni u knjizi, sa druge strane, odnose se na djela Dositeja Obradovića, Petra Kočića, Ive Andrića...

Jedan dio tekstova, po riječima Duška Pevulje, već je ranije publikovan i to je naznačeno u "Spomenici", dok su ostali radovi namjenski pisani za ovu knjigu.

"U posebnom odjeljku izdvojili smo tri reprezentativne rasprave profesora Predraga Lazarevića kako bismo, u prvom licu, predstavili njegov stvaralački profil: istraživačku akribičnost, analitičku sposobnost i stilsko-jezičko umijeće. Sjećanja i svjedočenja profesorovih prijatelja, bivših studenata, bliskih saradnika i dragih sabesjednika zaokružuju njegov ljudski i intelektualni portret", kaže Pevulja, dodajući da čitava ova knjiga, sa svim onim što donosi, treba da bude podsticaj, temelj i okvir za svestranije proučavanje život i djela Predraga - Guge Lazarevića.

"Tek onda će u potpunosti biti opravdana njena namjera", ističe Pevulja, koji je u završnom poglavlju knjige izdvojio i dvadesetak fotografija Predraga Lazarevića, preko kojih je, kako ističe, slikovito ispričana jedna nesvakidašnja, bogata i uspješna životna putanja.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije