Osobe koje čitaju, znaju zašto to rade; čitanje ih opušta, jer vole čitati, žele naučiti nešto novo... No, s čitanjem dolaze i druge beneficije o kojima većina ljudi ni ne razmišlja. Zato, ako ste osoba koja ne čita knjige, možda je vrijeme da razmislite o svojim razlozima zašto to ne činite.
Knjigama se razvija um
Čitanjem knjiga ćete razvijati svoje moždane ćelije, koje će pročitani tekst "zapamtiti" i "pohraniti" za poslije, pa ćete ono što pročitate uvijek moći upotrijebiti u bilo kojem trenutku života. Bez čitanja, vaš mozak neće biti dovoljno istreniran da pamti podatke pa će vaš kapacitet biti mnogo manji.
Knjigama se proširuje vokabular
Svi pisci čitaju mnogo i čitaju neprestano, jer time održavaju svoj um britkim i proširuju vokabular. Dakle, želite li se ljepše izražavati, pismeno i usmeno, i želite li znati što veći broj riječi, knjige su definitivno mjesto na kojem ćete to dobiti. Naravno, za to će vam biti potrebne godine predanog čitanja, jer će se vokabular povećavati postepeno.
Knjige podstiču kreativnost
Knjige mogu uticati na vaš život i karijeru. Mogu vam pomoći ne samo u opredjeljenju posla, nego i omogućiti da postanete bolji pisac, umjetnik, govornik, da bolje radite neki drugi kreativni posao. Mašta koja se razvija čitanjem knjiga podstiče vašu kreativnost za stvaranje nečeg novog. Takođe, knjige vas mogu inspirisati da učinite nešto što nikada ne biste učinili.
Vjerujemo da u svakoj osobi čuči čitalac, samo ga neki nisu otkrili. Nemojte dopustiti da vaš život prođe bez bogatstva koje vam knjige mogu ponuditi.
Istraživanje naučnika
Čitaoci knjiga žive duže
Čitanje knjiga može produžiti životni vijek za dvije godine, kažu naučnici s Yalea, koji su rezultate svog nedavno sprovedenog istraživanja objavili u časopisu "Social Science & Medicine".
Suautorka studije Beka R. Levi, profesorica epidemiologije na ovom univerzitetu na Odjelu za javno zdravlje, i njene kolege tvrde da je čitanje korisno za zdravlje. Rezultati su pokazali da, u poređenju s osobama koje ne čitaju, ljudi koji čitaju tri i po sata sedmično imaju 17 odsto izgleda manje da će umrijeti u predstojećih 12 godina, a onima koji čitaju više od tri i po sata šanse se smanjuju za 23 odsto. Zaključeno je da čitaoci umiru u prosjeku dvije godine kasnije od onih koji uopšte ne čitaju.
Istraživanjem nije precizno utvrđeno koji mehanizmi čitaocima produžavaju životni vijek, no Levijeva i kolege pretpostavljaju da bi se moglo raditi o pozitivnom uticaju na kognitivne funkcije.
Savjeti Virdžinije Vulf za obične čitaoce
Kako bi trebalo čitati knjigu, pita se Virdžinija Vulf u svom istoimenom eseju iz 1925. godine. Ova autorka, jedna od najznačajnijih ličnosti modernizma, obraća se svim "običnim čitaocima" (common reader), u koje ubraja i sebe.
Naime, obični čitalac je onaj koji čita zbog ljubavi prema čitanju, polako i neprofesionalno. Čita jer je čitanje dobro samo po sebi. Obični čitalac nije školovan da bude književni kritičar ili teoretičar. U naslovu svog eseja ostavila je upitnik, jer nije željela da esej bude shvaćen kao striktan i strog vodič s nepromjenjivim pravilima.
ESEJ: Kako bi trebalo čitati knjigu?
*u čitanju ne treba prihvatati savjete
*moramo se oslanjati na vlastito rasuđivanje
*nezavisnost je najvažniji kvalitet čitaoca
*u čitanju nema zakona ni konvencija
*knjizi treba pristupiti bez unaprijed stvorenog mišljenja o njoj
* treba biti saradnik pisca
* treba otvoriti um najviše što možemo
*trebalo bi da probamo i da sami pišemo
*znamenite knjige nas čupaju iz korijena i stvaraju različite svijetove
*čitanje romana je teška i složena vještina koja zahtijeva istančanost opažanja i hrabrost zamišljanja
*ono što nije "umjetnost" ne treba odbaciti (npr. autobiografije i biografije)
*"neumjetnička" književnost može da nas iznenadi, uzbudi, a onda i umori tada se rađa želja za boljom književnošću
* trenutak da se čita poezija je kad smo spremni da je pišemo
* pjesnik je uvijek naš savremenik
*dvije su faze u čitanju prva je primanje utisaka s razumijevanjem, a kada se prašina slegne onda slijedi složenija faza upoređivanja knjiga i procjenjivanja
*nakon što pročitamo knjigu nismo više piščevi prijatelji nego sudije knjigu treba upoređivati sa najboljom iz njene vrste
Top 10 knjiga
1. "U tišini", Džem Lester
2. "Sisi", Alison Pataki
3. "Opasna ljubav", Kolin Huvi
4. "Gospodin Mangup", Dragan Gaga Nikolić
5. "Hemičar", Stefeni Majer
6. "Muškarci bez žene", Haruki Murakami
7. "Špijunka", Paulo Koeljo
8. "Gospođa Engels", Gavin Makrej
9. "Tiho teče Misisipi", Vladimir Tabašević
10. "Ja, Aleks Kros", Džejms Paterson
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.