NOVI SAD - Uspješno teče osmi dan jubilarnog 45. Brankovog kola koje je počelo 9. a čije zatvaranje je najavljeno za 19. septembar.
Proteklih dana, u okviru niza programa ''Istorija Brankovog kola'' predstavljeni su Borislav Mijalović Mihiz, Vesna Parun i Ivan V. Lalić. Povodom uspomene na Mihiza, premijerno su pušteni, na veliko zadovoljstvo brojne publike, video-snimci njegovog nezaboravnog nastupa prije četvrt vijeka na 20. Brankovom kolu. Čule su se krilate rečenice o prvim književnim večerima, o zaposlenju u NINU-u, o susretima sa Isidorom Sekulić, sa Miroslavaom Krložom, o drugarstvu sa Borislavom Pekićem, potom, reminiscencije o Kosovskoj bici, o Prvom svjetskom ratu, o apokalipsi i razumu, o velikoj moći leiterature.
Sličan tip programa, posvećen Vesni Parun, odigrao se uz glumačku asistenciju Mirjane Vukojčić. Vidjeli su se stari snimci i fotografije iz života velike pjesnikinje koja je sa ljubavlju prema Branku Radičeviću rado dolazila na Stražilovo, čule su se antologijske pjesme Vesne Parun u interpretaciji njenog mladalačkog glasa. Talentovani đaci gimnazije ''Isidora Sekulić'', na čelu sa profesorom i pjesnikom Damirom Maleševom, priredili su izuzetan scensko-poetski igrokaz na stihove Ivana V. Lalića i Milutina Bojića.
U okviru hrišćanskih tema, koje na Brankovom kolu traju neprekidno 29 godina, Vladeta Jerotić i jeromonah Kleopa Stefanović, nadahnuto su i Spomen-biblioteci Karlovačke gimnazije govorili o duši. Pravljena je distinkcija između duha i duše, ali po nekim teorijama sjedinjavani su, u razgovoru, i duh i duša u jedan te isti fenomen. Na kraju je pročitana Brankova pjesma ''Molitva'' koja završava stihovima: ''Fala Bože na dar ovi, o pomozi, blagoslovi, da mi kaka s prava puta, duša mlada ne zaluta.''
Promovisana je svježe objavljena, u izdanju Brankovog kola, obimna knjiga pjesama ''Slavuj i testera'' Enesa Kiševića, aktuelnog laureata međunarodne nagrade ''Branko Radičević''. Atraktivni pjesnik apsolutnog dara, i poetskog i dramskog, opčinio je vedru publiku u Gradskoj biblioteci u Novom Sadu, svojim boemskim šarmom i pozitivnom energijom.
Poseban sadržaj Brankovom kolu dodali s aktuelni mladi dobitnici Brankove nagrade Matice srpske: Irena Plaović, Natasja Čičić, Katarina Pantović i Svetlana Savić. Pred znatiželjnom mladom publikom u Karlovačkoj gimnaziji, predstavili su sastav svojih nagrađenih eseja tokom studija književnosti.
U čuvenoj rubrici ''Nematerijalno kulturno nasleđe Srba'' predstavljena je tamburica trožica ili dangubica, vezana za srpske krajiške predjele. Primjere pjevanja iz Potkozarja vrhunski je predstavio i na tamburici izveo iskusni, stari narodni tamburaš, porijeklom sa Kozare, Rajko Knežević Brajić, koji dugo živi u Zemunu. On je daleke 1965. i 1977. godine u Radio-Beogradu objavio dvije sing-ploče: ''San majke Mladena Stojanovića'' i ''Bitka za Travnik''.
U prisustvu mnogobrojne publike, i uz stalne aplauze, u atrijumu Muzeja Vojvodine, protekao je muzičko-obrazovni program ''P(j)evane p(j)esme Srba u Bosni i Hercegovini''. Publicista, antologičar, neumorni istraživač muzičke i pjesničke srpske baštine, dugogodišnji muzički urednik Radio Novog Sada, Dejan Tomić, sa konkretnim argumentima, pročitao je dio svoje nove studije na ovu temu. Naime, on pokazuje da su mnoge sevdalinke u stvari srpskog korijena i porijekla, i po tekstu i po melodiji. Navodi primjere štampanih nota i pjesama iz časopisa devetnaestog i s početka dvadesetog vijeka, gdje se nedvojbeno nalaze imena srpskih autora. Zatim Dejan Tomić ukazuje na činjenice o stanovništvu u BiH, u vremenima prije Prvog svjetskog rata, gdje se sve bez greške govorilo o Srbima pravoslavne, odnosno, o Srbima muhamedanske i rimokatoličke vjeroispovesti. Naveo je i primere Omer-bega Sulejmanpašića, Avde Karabegovića, Ćazima Ćatića, Osmana Đikića i drugih, koji su se u svojim pjesmama, i mimo njih, izjašnjavali kao Srbi muhamedanske vjere. Pjevačica Aleksandra Padrov i pjevači Miša Blizanac i Slavko Našigaćin, uz harmoniku Radovana Marića, uz izvanredan prijem kod mnogobrojne publike, izveli su devet primjera pjevanih pjesama Srba iz BiH, koje popznajemo po nazivu - sevdalinka. Ukazujući na preimenovane naslove, i promjenjene tekstove pjesama, Dejan Tomić je pokazao kako se izgubio primarni izvor i pravi trag srpskog korijena u ovoj vrsti pjevanja. Na primer, poznata sevdalinka ''Mujo kuje konja po mjesecu'' ima, po nalazu Dejana Tomića, svoj pandan u ranijoj pjesmi ''Đorđo konja po mjesecu kuje'', ili, pjesma novijeg karaktera, ''Nema te više, Alija'', ustvari se inicijalno zove ''Nema te više, Momčilo''. Sve ove, i brojne druge primjere, Dejan Tomić konkretno dokumentuje i dokazuje. Publika je ovaj program doživela kao potpuno svjež i originalan, sa jakim kreativnim i otrkivalačkim kapacitetom koji demistifikuje uvrežene navike i zablude.
U Zmaj Jovinoj gimnaziji u Novom Sadu, u kojoj se školovao od 1952 - 1956. godine, posthumno je uručena ''Velika povelja Brankovog kola'' Bogdanu Vinokiću, predsjedniku Brankovog kola od 1983 - 1988. godine, za izuzetan doprinos razvoju Brankovog kola i životno razumijevanje značaja Brankovog traga u srpskoj kulturi i jeziku.
Danas je priređen pjesnički miting sa djecom osnovne škole u Sremskim Karlovcima. Gost je bio ugledni pjesnik Todor Bjelkić, koji je igrivo govorio svoje pjesme i komunicirao s djecom. U večernjem terminu, u Gradskoj biblioteci u novom Sadu, predstavće se pjesnici-studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu: Stefan Basarić, Petar Vučković, Fata Eganović, Jelena Ikodinović, Dušan Karabasil, Jovanka Knežević, Uroš Kostić, Rastko Lončar i Andrej Simikić.
Sutra u Karlovačkoj gimnaziji biće otvoren 23. po redu Filozofski simpozijum na Brankovom kolu, na temu: ''Nauka i savremeni svet'', na kojem će učestvovati preko trideset filozofa. Svečano zatvaranje jubilarnog 45. Brankovog kola je u ponedeljak, u 11 časova, u najstarijoj srpskoj, čuvenoj Karlovačkoj gimnaziji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.