Književnost

Nesvakidašnji mozaik pjesme, kulture i duha

Nesvakidašnji mozaik pjesme, kulture i duha
Nesvakidašnji mozaik pjesme, kulture i duha
NN

NOVI SAD - Uspješno teče osmi dan jubilarnog 45. Brankovog kola koje je počelo 9. a čije zatvaranje je najavljeno za 19. septembar.

Proteklih dana, u okviru niza programa ''Istorija Brankovog kola'' predstavljeni su Borislav Mijalović Mihiz, Vesna Parun i Ivan V. Lalić. Povodom uspomene na Mihiza, premijerno su pušteni, na veliko zadovoljstvo brojne publike,  video-snimci njegovog nezaboravnog nastupa prije četvrt vijeka na 20. Brankovom kolu.  Čule su se krilate rečenice o prvim književnim večerima, o zaposlenju u NINU-u, o susretima sa Isidorom Sekulić, sa Miroslavaom Krložom, o drugarstvu sa Borislavom Pekićem, potom, reminiscencije o Kosovskoj bici, o Prvom svjetskom ratu, o apokalipsi i razumu, o velikoj moći leiterature.

Sličan tip programa, posvećen Vesni Parun,  odigrao se uz glumačku  asistenciju  Mirjane Vukojčić. Vidjeli su se stari snimci i fotografije iz života velike pjesnikinje koja je sa ljubavlju prema Branku Radičeviću rado dolazila na Stražilovo, čule su se antologijske pjesme Vesne Parun u interpretaciji njenog mladalačkog glasa. Talentovani đaci gimnazije ''Isidora Sekulić'', na čelu sa profesorom i pjesnikom Damirom Maleševom, priredili su izuzetan scensko-poetski igrokaz na stihove Ivana V. Lalića i Milutina Bojića.

U okviru hrišćanskih tema, koje na Brankovom kolu traju neprekidno 29 godina, Vladeta Jerotić i jeromonah Kleopa Stefanović, nadahnuto su i Spomen-biblioteci Karlovačke gimnazije  govorili o duši.  Pravljena je distinkcija između duha i duše, ali po nekim teorijama sjedinjavani su, u razgovoru, i duh i duša u jedan te isti fenomen. Na kraju je pročitana Brankova pjesma ''Molitva'' koja završava stihovima: ''Fala Bože na dar ovi, o pomozi, blagoslovi, da mi kaka s prava puta, duša mlada ne zaluta.''

Promovisana je svježe objavljena, u izdanju Brankovog kola,  obimna knjiga pjesama ''Slavuj i testera'' Enesa Kiševića, aktuelnog laureata međunarodne nagrade ''Branko Radičević''. Atraktivni pjesnik apsolutnog dara, i poetskog i dramskog, opčinio je vedru publiku u Gradskoj biblioteci u Novom Sadu, svojim boemskim šarmom i pozitivnom energijom.

Poseban sadržaj Brankovom kolu dodali s aktuelni mladi dobitnici Brankove nagrade Matice srpske: Irena Plaović, Natasja Čičić, Katarina Pantović i Svetlana Savić. Pred znatiželjnom mladom publikom u Karlovačkoj gimnaziji, predstavili su sastav svojih nagrađenih eseja tokom studija književnosti.

U čuvenoj rubrici ''Nematerijalno kulturno nasleđe Srba'' predstavljena je tamburica trožica ili dangubica, vezana za srpske krajiške predjele. Primjere pjevanja iz Potkozarja vrhunski je predstavio i  na tamburici izveo iskusni, stari narodni tamburaš, porijeklom sa Kozare,  Rajko Knežević Brajić, koji dugo živi u Zemunu. On je daleke 1965. i 1977. godine u Radio-Beogradu objavio dvije sing-ploče: ''San majke Mladena Stojanovića'' i ''Bitka za Travnik''.

U prisustvu mnogobrojne publike, i uz stalne aplauze, u atrijumu Muzeja Vojvodine, protekao je muzičko-obrazovni program ''P(j)evane p(j)esme Srba u Bosni i Hercegovini''.  Publicista, antologičar, neumorni istraživač muzičke i pjesničke srpske baštine,  dugogodišnji muzički urednik Radio Novog Sada, Dejan Tomić, sa konkretnim argumentima, pročitao je dio svoje nove studije na ovu temu. Naime, on pokazuje  da su mnoge sevdalinke u stvari srpskog korijena i porijekla, i po tekstu i po melodiji. Navodi primjere štampanih nota i pjesama iz časopisa devetnaestog i s početka dvadesetog vijeka, gdje se nedvojbeno nalaze imena srpskih autora.  Zatim Dejan Tomić ukazuje na činjenice o stanovništvu u BiH, u vremenima prije Prvog svjetskog rata, gdje se sve bez greške govorilo o Srbima pravoslavne, odnosno, o Srbima muhamedanske i rimokatoličke vjeroispovesti. Naveo je i primere Omer-bega Sulejmanpašića, Avde Karabegovića, Ćazima Ćatića, Osmana Đikića i drugih, koji su se u svojim pjesmama, i mimo njih, izjašnjavali kao Srbi muhamedanske vjere.  Pjevačica Aleksandra Padrov i pjevači Miša Blizanac i Slavko Našigaćin, uz harmoniku Radovana Marića,  uz izvanredan prijem kod mnogobrojne publike, izveli su devet primjera pjevanih pjesama Srba iz BiH, koje popznajemo po nazivu - sevdalinka. Ukazujući na preimenovane naslove, i promjenjene tekstove pjesama, Dejan Tomić je pokazao kako se izgubio primarni izvor i pravi trag srpskog korijena u ovoj vrsti pjevanja. Na primer, poznata sevdalinka ''Mujo kuje konja po mjesecu'' ima, po nalazu Dejana Tomića,  svoj pandan u ranijoj pjesmi ''Đorđo konja po mjesecu kuje'', ili, pjesma novijeg karaktera, ''Nema te više, Alija'', ustvari se inicijalno zove ''Nema te više, Momčilo''.  Sve ove, i brojne druge primjere,  Dejan Tomić konkretno dokumentuje i dokazuje. Publika je ovaj program doživela kao potpuno svjež i originalan, sa jakim kreativnim i otrkivalačkim kapacitetom koji demistifikuje uvrežene navike i zablude.

U Zmaj Jovinoj gimnaziji u Novom Sadu, u kojoj se školovao od 1952 - 1956. godine, posthumno je uručena ''Velika povelja Brankovog kola'' Bogdanu Vinokiću, predsjedniku Brankovog kola od 1983 - 1988. godine, za izuzetan doprinos razvoju Brankovog kola i životno razumijevanje značaja Brankovog traga u srpskoj kulturi i jeziku. 

Danas je priređen pjesnički miting sa djecom osnovne škole u Sremskim Karlovcima. Gost je bio ugledni pjesnik Todor Bjelkić, koji je igrivo govorio svoje pjesme i komunicirao s djecom. U večernjem terminu, u Gradskoj biblioteci u novom Sadu, predstavće se pjesnici-studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu: Stefan Basarić, Petar Vučković, Fata Eganović, Jelena Ikodinović, Dušan Karabasil, Jovanka Knežević, Uroš Kostić, Rastko Lončar i Andrej Simikić.

Sutra u Karlovačkoj gimnaziji biće otvoren 23. po redu Filozofski simpozijum na Brankovom kolu, na temu: ''Nauka i savremeni svet'', na kojem će učestvovati preko trideset filozofa. Svečano zatvaranje jubilarnog 45. Brankovog kola je u ponedeljak, u 11 časova, u najstarijoj srpskoj, čuvenoj Karlovačkoj gimnaziji.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije