CETINJE - Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković otvorio je večeras u Nacionalnoj biblioteci "Đurđe Crnojević" na Cetinju "Njegoševu sobu", u kojoj su izložena i prva originalna izdanja djela Petra Drugog Petrovića, unikatni prevodi tih djela na svjetske jezike, originalni rukopisi, lična i državnička pisma, njegovi portreti.
U sobi se nalaze i enciklopedije u kojima je NJegoš zastupljen, raritetni plakati pozorišnih predstava čija je tema ili inspiracija Njegoš, saopšteno je iz Službe Vlade Crne Gore za odnose s javnošću.
Marković je istakao da ovu sobu otvara svečano i simbolički, jer je NJegoš "oduvijek i cio u svome Cetinju i u svojoj Crnoj Gori".
"Naša zajednička obaveza je da se velikom umu kojeg je Crna Gora iznjedrila odužimo koliko možemo i umijemo, a otvaranje Njegoševe sobe u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore svakako je jedan od načina", rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, ova soba ima određenu posebnost, upravo zbog toga što se nalazi u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, a Njegoš je za svoga vremena bio ne samo vladar, već u neku ruku i državni bibliotekar, jer je upravo on 1832. godine začeo biblioteku u onom formatu koji je potreban svakoj civilizovanoj zemlji.
On je podsjetio na neprolaznu vrijednost Njegoševog državnog i književnog djela i njegov uticaj na sve važnije južnoslovenske pisce i velikane.
Marković je naglasio da je Njegoš, sa znanjem koje je obuhvatalo tri velika evropska jezika (ruski, francuski, italijanski), bio "još u ono doba svjestan da vrijeme koje dolazi mora sa sobom odnijeti samoće i izolacije, a isturiti u prvi plan kolektivnu i državnu potrebu za evropskim življenjem i evroatlantskom sigurnošću".
"Na temelju sličnih političkih pogleda, mi smo prije više od jedne decenije, ali i ove godine, potvrdili njegove državne projekcije i osigurali Crnu Goru za sva vremena", dodao je Marković.
Marković je naglasio da je Njegoš svojim djelom poručio da Crna Gora pripada svima koji u njoj žive i da on, poput drugih velikana, pripada svima koji ga razumiju.
"Njegoš je zasigurno u svoje poetike utkao poziv na suživot. U njegovom djelu jasno se očitavaju tri socio-kulturna koda na kojima je uspostavljena današnja Crna Gora: pravoslavni, islamski i katolički", naveo je Marković.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.