Književnost

Pet besteslera koje su izdavači najprije odbili

Pet besteslera koje su izdavači najprije odbili
Foto: Ilustracija | Pet besteslera koje su izdavači najprije odbili
Tanjug

Put do izdavača je trnovit, ima tu dosta vrata koje treba otvoriti, zidova koje treba preskočiti i puteva na koje se treba vratiti, ali najvažnije je ne odustajati. A ako kojim slučajem niste pročitali neku od knjiga sa liste u ovom tekstu koje su bile odbijene više puta prije nego su našle izdavača, nemojte propustiti da ih pročitate jer su postale internacionalni bestseleri.

Možda nekome scenario u kome direktori više izdavačkih kuća odbijaju Dž. K. Rouling i njen roman o doživljajima dječaka Harija Potera djeluje nemoguće i apsurdno, ali to se realno dogodilo. 

Nakon dvanaest odbijanja, trebalo je da se pojavi jedna osmogodišnjakinja, Alis Njuton, kćerka osnivača danas čuvene izdavačke kuće Blumsberi, koja je zahtijevala od oca da joj omogući da pročita ostatak knjige, jer je autorka poslala samo prva poglavlja.

I tada je bilo poteškoća. Naime, stručnjaci iz oblasti marketinga su bili izričiti u uvjerenju da je knjiga pisana isključivo za dječake i ubijedili su spisateljicu da se potpiše sa Dž. K. umjesto sa Džoen. 

Takođe, savjetovali su je da pronađe dnevni posao kako se ne bi oslanjala samo na pisanje. 

Svi znamo šta je uslijedilo. Prodato je preko 450 miliona primjeraka knjiga, snimljeno je osam blokbastera, dok su fanovi raspršeni po čitavom svijetu i možemo reći da je dosta ljudi uživalo u ovoj dječačkoj knjizi, bez obzira na godine i pol.

Dobar dio velikana svjetske književnosti je više puta bio odbijan. Džejms Džojs je, recimo, dobio jedno jednostavno "ne" za "Dablince", isto kao i Džek Keruak za svoje putešestvije koje je kasnije postalo model za "roman na putovanju" (roudmuvi). 

Tu su još i "Knjiga o džungli" koja je Kiplingu donijela besmrtnost, pa "Da Vinčijev kod" Dena Brauna koji se i poslije dvije decenije stalno doštampava. 

U tu kategoriju spada čak i "Veliki Getsbi", knjiga koja više puta ekranizovana i autora Skota Ficdžeralda stavila među kultne pisce anglosaksonske literature 20. vijeka.

Horor film Stivena Kinga "Keri" načinio je od istoimenog romana internacionalni hit i još važi za jedno od najboljih djela horor žanra. Pri tome treba imati u vidu da je doživio više ekranizacija.

Kingov prvi roman "Keri", našao se u prodaji 1974. godine, ali njegov put do slave nije bio nimalo lak. To je bio njegov četvrti roman i u početku ga je i on sam otpisao. 

"Keri" je najprije trebalo da bude kratka priča, ali nakon napisane tri stranice, King ju je bacio u đubre. Na svu sreću, njegova žena Tabita je spasila priču i natjerala ga da je proširi u roman. Ali ni tu nije bio kraj Kingovim mukama, jer je trideset izdavaca odbilo "Keri". 

Jedan od izdavača je u obrazloženju naveo da nisu zainteresovani za naučnu fantastiku prožetu negativnim utopijama jer se tako nešto uopšte ne prodaje. 

Kada je "Dabldej Pablišing" odlučio da izda roman u tvrdom povezu, King je bio oduševljen i iskoristio je novac koji je unaprijed dobio kako bi preselio porodicu iz prikolice u kojoj su živjeli i kupio nova kola. Ali sreća nije dugo trajala, jer je prodato samo 13.000 primjeraka knjige. King je pomislio da je stigao do kraja. Ali nije bio u pravu. Prava na meko izdanje su uskoro prodata Sajn buksu i Kingu je uplaćeno 200 hiljada dolara. 

U prvoj godini prodato je preko milion primjeraka. 

King je u svojoj dosadašnjoj karijeri prodao preko 350 miliona primjeraka knjiga.

Iako se danas roman "Frankenštajn" Meri Šeli smatra pravim klasikom, kako na polju književnosti, tako i samog horora kao žanra, njegov put do slave bio je pun prepreka. 

Meri Šeli je roman završila 1817, ali nije uspjela da ga izda punih godinu dana. Tek je marta 1818. grupica izdavača pristala da objavi roman, ali uslov je bio da se ime autorke ne pojavi na koricama. 

Kao i sa Kingovom "Keri", odziv je u početku bio jako loš Odštampano je 500 primjeraka od kojih je prodato svega 25. Tek trinaest godina kasnije, 1831, Frankenštajn dobija pažnju kakvu zaslužuje. Danas je Frankenstajn, uz Drakulu, najpopularniji lik u svijetu horora.

Roman "Lolita" Vladimira Nabokova smatra se jednim od najčuvenijih i najcjenjenijih romana dvadesetog vijeka. Od kako je roman izdat, davne 1955, prodato je preko 50 miliona primjeraka, čime se našao na listi najprodavanijih naslova svih vremena. 

Ali izdavači su se isprva plašili mogućih pravnih posljedica i javne osude. Jedan od izdavača koji se Nabokovu obratio, u svom pismu objašnjava: "Sadržaj se čini odvratnim čak i prosvećenom Frojdovcu. Publici će biti gnusno i neće se prodavati, a i učiniće veliku štetu vašoj rastućoj popularnosti. Mislim da bi ovaj rukopis trebalo zakopati ispod stijene i ostaviti tako hiljadu godina".

Nakon što su ga svi veliki izdavači odbili, Nabokov je otputovao u Francusku gdje je sklopio ugovor sa izdavačem "Oimpia Pres" da štampa samo 500 primjeraka. U godinama koje su uslijedile, "Lolitu" su objavile sve izdavačke kuće koje su je poslije prvog čitanje odbile. 

Orvelova "Životinjskaj farma" već odavno se smatra jednim od najpoznatijih djela svjetske književnosti, ali izdavačka istorija ove knjige je definitivno jedna od najkontroverznijih. 

Isprva su izdavači odbijali da je štampaju plašeći se da ne destabilizuje odnose između Britanije, SAD i SSSR-a, a Tomas Sterns Eliot je odbio ovo Orvelovo djelo zbog njegove navodne "trockijevske politike", iako je, prema njegovim riječima, to bilo dobro napisano.

Orvel se na kratko obradovao kada je Džonatan Kejp pristao da objavi "Životinjsku farmu", ali je kasnije ipak morao da je odbije i to na prijedlog britanskog ministra informisanja. 

Interesantno je što je kasnije otkriveno kako je isti ministar bio sovjetski špijun. 

Tek nekoliko mjeseci nakon Drugog svjetskog rata izdavač "Seker end Varburg" odlučio je da objavi ovaj, sada već kultni, antiutopijski roman.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije