BANJALUKA - Monografija "Livanjski Srbi, prosvjetno-duhovna zaostavština", autora Branka Dokića i Radovana Jovića, koji vode porijeklo iz sela Vrbice, kod Livna, predstavljena je u četvrtak uveče u Vijećnici Kulturnog centra Banski dvor.
Radi se o luksuzno opremljenom izdanju sa zgradom livanjske Gimnazije na koricama, zdanjem koje je prije Drugog svjetskog rata bilo poznato pod nazivom "Sundečić". Same korice, dakle, govore da nije riječ samo o prosvjetno-duhovnim, nego i o materijalnim tragovima livanjskih Srba. Na promociji se, prije svih, govorilo o Jovanu Sundečiću, svešteniku i pjesniku iz Livna, koji je i podigao današnju livanjsku Gimnaziju, kao i o Bogoljubu Kujundžiću, Srbinu iz Livna, koji je Banjalučanima ostao poznat kao ban Vrbaske banovine u periodu 1935. i 1936. godine. Kako je za vrijeme Kujundžićevog banovanja i od njegovih vlastitih sredstava podignut Gradski stadion u Banjaluci, koautor monografije Branko Dokić pokrenuo je inicijativu da se stadionu vrati prvobitni naziv. Naime, tadašnji stadion Fudbalskog kluba Krajišnik, a od 1945. stadion Fudbalskog kluba Borac po otvaranju nosio je ime "Stadion bana B. Kujundžića". Ovu inicijativu, kako je obrazložio Dokić, pokrenuće Udruženje "Ognjena Marija Livanjska". O knjizi, osim autora, govorili su Slobodan Nagradić, Željko Vujadinović, Duško Pevulja i Ranko Risojević.
"Knjiga je na dobar način obuhvatila dva vijeka prosvjetno-duhovne zaostavštine livanjskih Srba i čini mi se ništa značajnije iz tog perioda nije propušteno. Za tako nešto, priznaćete, treba posebna umješnost, kao i za to da neko napiše knjigu koja govori o zavičaju, a da u njoj izbjegne višak patetika kakvu takvi prikazi običano nose", kazao je Duško Pevulja, jedan od recenzenata knjige.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.