BANJALUKA - Kako je srpski jezik došao dokle je došao? Na koji je način Vuk Stefanović Karadžić po jednima izvršio reformu, a po drugima revoluciju u srpskom jeziku, i da li je zapravo Vuk autor prvog srpskog bukvara ili je bilo bukvara i prije Vuka?
Odgovor na ova pitanja zainteresovani mogu da potraže u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske (NUB RS), gdje su u ponedjeljak uveče otvorene dvije izložbe: "Prosvet(l)i se! - 190 godina od objavljivanja Vukovog Prvog srpskog bukvara" i "Srpsko pismo i jezik kroz istoriju".
Izložbe su predstavljene u saradnji NUB RS s Centrom za kulturu "Vuk Karadžić" iz Loznice i Muzejom jezika i pisma iz Tršića, a autori istih su Dajana Đedović, organizator književnih programa u dvije pomenute institucije, Ana Čugurović, kustos Muzeja jezika i pisma iz Tršića, te Miodrag Maticki, predsjednik Skupšine Vukove zadužbine iz Beograda.
Izložba "Srpsko pismo i jezik kroz istoriju", koja na jasan i sveden način prikazuje kompleksan razvoj srpskog pisma, te reformisanje jezika u kulturno-istorijskom kontekstu, do sada je prošla kroz mnoge gradove Srbije i Evrope. Sastavljena je od 16 eksponata koji hronološki prikazuju istoriju srpskog jezika i dio je stalne postavke u Muzeju jezika i pisma od 2011. godine.
"Osnovna namena našeg muzeja, pa tako i ove izložbe, jeste da se stalno vraćamo priči o Vuku. Mnogi misle da znaju sve o Vuku, međutim kako su pokazale reakcije na izložbu, izgleda da je veliki broj onih koji nisu znali mnogo toga", kazala je Đedovićeva, naglašavajući da je izložba namijenjena najširem mogućem krugu ljudi, te da joj posebno zadovoljstvo predstavlja to što je postavka stigla u NUB RS, s kojom kulturne istitucije iz Loznice i Tršića imaju sjajnu saradnju posljednjih deceniju i po.
Izložba "Prosvet(l)i se! - 190 godina od objavljivanja Vukovog Prvog srpskog bukvara" nastala je ove godine povodom jubileja istaknutog u samom nazivu izložbe, i ona naglašava značaj pojave bukvara Vuka Stefanovića Karadžića za razvoj pismenosti i očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta.
"Izložba ne obuhvata samo panoe koji predstavljaju sam sadržaj Vukovog bukvara, već se na nekoliko, odnosno na pet panoa, osvrće na druge autore koji su radili na Vukovom bukvaru pre Vukovog bukvara, dakle koji su sami svojim radom doprineli reformama u jeziku kroz tu najznačajniju i prvu knjigu svakoga od nas, koja nas uči da pročitamo sve ostale knjige", navela je Ana Čugurović.
Uoči svečanog otvaranja izložbi, direktori NUB RS i Centra za kulturu "Vuk Karadžić" iz Loznice potpisali su protokol o saradnji.
"Mi smo svojom izložbom 'Kočić, 140 godina od rođenja' otvorili Vukov sabor i evo, Centar za kulturu 'Vuk Karadžić' iz Loznice, koji je organizator tog saborovanja, ovdje je danas sa dvije izložbe. Mislim da je ova institucionalna saradnja veoma važna. Ja ne bih ovog trenutka da govorim o ugroženosti srpskog jezika, jer je on standardizovan, ima svoje gramatike i pravopise i do nas je koliko ćemo mi da vodimo brigu o njemu i da, kako institucionalno, tako i u školama i u medijima, utičemo da srpski jezik ostane i opstane", kazala je Ljilja Petrović-Zečić, direktorica NUB RS.
Otvaranju ove dvije izložbe prisustvovali su i Snežana Nešković-Simić, direktor Centra za kulturu "Vuk karadžić", Miodrag Maticki u ime Vukove zadužbine, a specijalni gost večeri bio je poznati glumac Ivan Bekjarev, koji je odigrao dio monodrame posvećene Vuku Stefanoviću Karadžiću.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
