BANJALUKA - Jezik je moje jedino oružje, ali da znate: i kad bi mi ga iščupali, ne bi me razoružali, poručio je Duško M. Petrović, lirik i satirik, kako sam sebe naziva ovaj višestruko nagrađivani i zabranjivani poeta, u ponedjeljak uveče u Vijećnici Kulturnog centra Banski dvor.
Petrović je u Banjaluci promovisao knjige "Idem crkvi livadom", objavljenu na srpskom i engleskom jeziku u izdanju "Smederevske pjesničke jeseni", te "Poetar, žitija živih", koju je objavila izdavačka kuća "Filip Višnjić", a o knjigama te liku i djelu ovog pjesnika pričali su književnici Ranko Preradović Deda i Vojin Trivunović.
Preradović je naveo da se radi o jednom od najznačajnijih satiričara sa kraja prošlog i početka ovog vijeka u našoj književnosti, koji je objavljivao u svim značajnim časopisima na srpskom jeziku te podsjetio šta su o Petroviću pisali Milovan Vitezović, Gojko Božović, Predrag Lazarević, Dragan Lakićević i drugi.
"U svemu što je satirično pisao, Duško M. Petrović se određivao spram vlasti. Ona je u njegovim satirama uvek aktuelna... Pisao je direktno, više od dozvoljenog, i za to je bio nagrađivan zabranama, visokim mestima na crnim listama i materijalno kompenzovan u komitetskim, prvo, i višestranačkim internim materijalima, potom", citirao je Preradović riječi Milovana Vitezovića, koji je još u studentskim danima, revolucionarne 1968, zajedno sa Duškom M. Petrovićem, osjetio šta to znači biti "nagrađivan zabranama".
Kako je Ranko Preradović Deda ovo veče bio i u ulozi moderatora, kazao je kako se kritika odnosila i prema Petrovićevoj poeziji.
"Nekoliko je slojeva u Petrovićevoj poeziji: sloj satire, u prvom redu, ali i lirskog, zatim sloj žestokog cinizma, grotesknog. U povezivanju i prožimanju tih slojeva upravo i leže glavne odrednice ove poezije", osvježio je Deda memoriju publike podsjetivši na zapis Gojka Božovića.
Vojin Trivunović govorio je više o knjizi "Poetar", ali se osvrnuo i na sveukupno djelo Duška M. Petrovića.
"Petrović je razgranao svoje bogato književno drvo na dvije familije, koje su po svemu sudeći rod rođeni i pripadaju istom porodičnom stablu. Tako su književno-lirski rodovi pupali u šest knjiga lirike, a jedanaest knjiga su književo-satiričnog lista", kazao je Trivunović zaključujući da je Petrović kroz knjigu "Poetar" stvorio živu sliku sjećanja, vjere i vjere u samog sebe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.