Književnost

U Bijeljini predstavljene "Svakidašnje priče"

U Bijeljini predstavljene "Svakidašnje priče"
Foto: Srna | U Bijeljini predstavljene "Svakidašnje priče"
Srna

U Bijeljini je večeras predstavljena knjiga Cvijetina Ristanovića "Svakidašnje priče", u kojoj autor u 20 priča evocira događaje iz djetinjstva, odrastanja i rata.

Ristanović je rekao novinarima da su sve priče u zbirci bliske svakodnevnom životu i da u njima nema mašte.

"Zato se i zovu `Svakidašnje priče`. Nisam se udaljavao od života jer smatram da književna riječ prvenstveno treba da kazuje o životu, ali tako da je razumljiva običnom čitaocu", naveo je Ristanović.

On je istakao da je čitaocima koji prate njegov rad i kritičarima vjerovatno čudno što je u poznim godinama napisao prvu zbirku priča, ali da je još od djetinjstva zavolio ovu formu.

"Jedan ruski kritičar je za pisce priča napisao - Oni su znali da pišu tako da riječima bude tijesno, a mislima prostrano. Dok sam bio učenik Učiteljske škole u Bijeljini napisao sam nekoliko priča i jedna od njih objavljena je 1960. godine u prvom broju bijeljinskog lista za književnost i kulturu `Brazde`. Međutim, tek u penziji sam se vratio ovoj formi", naglasio je Ristanović.

Jedan od recenzenata zbirke, pisac Ranko Pavlović iz Banjaluke, ocijenio je Ristanovićeve priče kao zanimljive, uvjerljive i istinite.

"Za razliku od današnjih, recimo postmodernista, gdje priču ne možeš lako uhvatiti za rep, kod njega je priča precizna, jasna. Ono što je veoma važno, junake gradi na njihovom psihološkom proživljavanju, pa bi njegove priče mogle da posluže i kao dopunska literatura za izučavanje psihologije", dodao je Pavlović.

Profesor Miomir Milinković, takođe, rencenzent "Svakidašnjih priča", rekao je da je Ristanovićeva knjiga zanimljiva jer ga publika poznaje kao književnog istoričara i kritičara.

"On ovom knjigom otkriva svoj do sada nepoznati profil - dar za umjetničko oblikovanje stvarnosti. U zbirci evocira događaje iz djetinjstva, prije rata, tokom i nakon rata. Ali on ne opisuje rat, nego na osnovu ratnih ožiljaka saznajemo sve ratne tegobe koje su zadesile Republiku Srpsku - rastanci, smrt, pobjede i porazi", kaže Milinković.

Cvi­je­tin Ri­sta­no­vić ro­đen je 1937. go­di­ne u Mo­dra­nu kod Bi­je­lji­ne. Uči­telj­sku školu za­vr­šio je u Bi­je­lji­ni, Vi­šu pe­da­go­šku ško­lu u Tu­zli, a Fi­lo­zof­ski fakultet /gru­pa Ju­go­slo­ven­ske knji­žev­no­sti/ u No­vom Sa­du.

Post­di­plom­ski stu­dij - smjer za na­u­ku o knji­žev­no­sti za­vr­šio je na Fi­lo­lo­škom fakul­te­tu u Be­o­gra­du, gdje je i dok­to­ri­rao.

Ba­vi se knji­žev­nom kri­ti­kom i isto­ri­jom knji­žev­no­sti, a ra­do­ve je ob­ja­vlji­vao u časo­pi­si­ma i li­sto­vi­ma "Iz­ra­z", "Li­ca", "Srp­ska vi­la", "Bra­zde" i drugim.

Do sada je objavio 10 knjiga, među kojima "Ka­zi­va­nje kao ogle­da­lo života" (1990), "Epik i li­rik Pe­tar Ko­čić" (1995), "Pro­sto­ri djetinjstva" (2002) i "Vrednovanje književnog teksta" (2014).

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije