BANJALUKA - Moja interesovanja utemeljena su u sociologiji književnosti i sociologiji kulture. Ono čime se bavim u novoj knjizi je ispitivanje identiteta srpske književnosti ili, ako to postavimo u širi kontekst, ispitivanje identiteta bilo koje nacionalne književnosti", kazao je Zoran Avramović.
Ovaj sociolog kulture i pisac iz Srbije predstaviće večeras u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS (NUB RS) u Banjaluci s početkom u 18 časova knjigu "Književna raskršća: Identitet, Andrić, Crnjanski".
Tim povodom Avramović je u razgovoru za "Nezavisne", govoreći uglavnom o identitetu, postavio pitanje da li se on može zasnivati samo na onome što je književnost u užem smislu riječi ili je identitet povezan s jednim društvenim i kulturnim kontekstom.
"To je pitanje na koje ja hoću da odgovorim. Ako ostanemo u okviru književnog identiteta, onda je to jezik, a ako ostanemo u širem kontekstu, onda se taj identitet shvata kao deo kulturnog i društvenog, koji uključuje i politički okvir, biografiju bića, religiju kojoj pripada, njegovu profesionalnu karijeru", istakao je on.
Osvrćući se na fenomen literarizacije srpske politike i na značenjsku promjenu pojma politike u novijoj srpskoj kulturnoj istoriji, knjiga se bavi konkretnom analizom odnosa srpske kulture i drugih kultura posredstvom stvaralačke biografije Miloša Crnjanskog i oblikovanja kulturnog identiteta u književnom djelu Ive Andrića.
"Ono na šta sam ja hteo da odgovorim je i pitanje pripadnosti, dakle kome jedna književnost pripada. A, moj odgovor je da ona pripada po osnovu samoopredeljenja pisca, njegove estetske i književne forme i recepcije. Pripadnost može da se odredi samo u okviru ta tri stuba književnog i kulturnog identiteta", rekao je Avramović.
Govoreći zašto je u knjizi koja se bavi kulturnim identitetom ukrstio Andrića i Crnjanskog, Avramović podsjeća da su oni najveći pisci srpske književnosti koji su podjednako zanimljivi, kako svojim životom, tako i književnim djelom.
"Crnjanski je svoj identitet i identitet svog dela realizovao i u svom prostoru, ali i u inostranstvu, dok se Andrić kroz svoje tri najpoznatije knjige bavio literarnim identitetom Srba, muslimana i Hrvata. U tome se ogleda i to ukrštanje, a zanimljiv je taj pogled iznutra", dodao je Avramović.
On smatra da na našim prostorima ne postoje istraživanja koja bi se isključivo bavila pitanjem identiteta književnosti jednog naroda.
Iz tog razloga, on je i jedan od pionira u tom pravcu, a napominje da je i knjiga "Književna raskršća" pokušaj raspetljavanja onoga što je dosta zapleteno na ovim prostorima.
"Dakle, mi se još pitamo koja je književnost, kome pripada određeni pisac. Ponudio sam u tom smislu neke kriterije, a sama knjiga je napisana na način koji nije usko književni", istakao je on.
Biografija
Zoran Avramović je diplomirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu i doktorirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Radio je kao gimnazijski profesor sociologije, kao istraživač u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka Srbije u Beogradu, kao naučni savjetnik u Institutu za pedagoška istraživanja u Beogradu i kao profesor sociologije kulture na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici. Objavio je 20 knjiga i preko 160 naučnih i stručnih radova, kao i preko 190 radova različitog žanra. Bio je urednik u časopisima "Theoria" i "Sociološki pregled". Trenutno je direktor Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Srbije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.