Jedno novo istraživanje popularne muzike došlo je do pomalo iznenađujućih i ne baš ohrabrujućih rezultata. U poređenju sa starim hitovima, u današnjoj muzici ima mnogo više bijesa i tuge.
Jedno novo istraživanje popularne muzike došlo je do pomalo iznenađujućih i ne baš ohrabrujućih rezultata. U poređenju sa starim hitovima, u današnjoj muzici ima mnogo više bijesa i tuge.
Istraživanje je obuhvatilo više od 6.000 pjesama koje su bile na muzičkim top-listama u Sjedinjenim Američkim Državama između 1951. i 2016. godine. Pokazalo se da, što je više vrijeme odmicalo, pjesme su postajale sve preplavljenije ljutim riječima i osjećanjima. Najmanje toga bilo je tokom pedesetih godina prošlog vijeka, a u periodu između 1982. i 1984. godine izašli su neki od najveselijih i najpozitivnijih hitova.
U ovom periodu objavljene su pjesme "Let's Dance" Dejvida Bouvija, "Wake Me Up Before You Go-Go" legendarne grupe "Wham!", kao i veliki hit "What's Love Got To Do With It" muzičke dive Tine Tarner. Upravo ove pjesme sa svojom dubokom ljubavnom tematikom, ali i veselim ritmovima, i danas se smatraju najboljim muzičkim ostvarenjima svih vremena.
Ljubav i romantika oduvijek su bile dominantne teme u muzici, bez obzira na opšte raspoloženje, ali su se u prethodnim decenijama promijenile riječi i umjetnički izrazi. Oni na neki način odražavaju društvene i političke promjene koje su se desile za to vrijeme.
Umjesto radosti, povjerenja i otvorenosti, glavne teme mejnstrim muzike sada su bijes, bol, tuga i gađenje.
"Ljubav i romansa oduvijek su bile dominantna tema popularne muzike. Tekstovi i stilovi pisanja tekstova su se promijenili posljednjih nekoliko decenija, pa su umjesto ljubavi dominantne teme postale socijalne prilike i političke promjene", tvrde autori ovog istraživanja.
Oni dodaju da su upravo promjene u socijalnim vrijednostima svoju refleksiju imale i na samu muziku, a naročito na pop zvuk, koji je najdominantniji na radijskim stanicama.
"Rezultat toga je da ljutnja, gađenje, strah, tuga i posljedice postaju sve veći i obilniji, dok su radost i samopouzdanje potonuli u drugi plan", istakli su istraživači.
Dok se samo stanje u svijetu ne promijeni nabolje, posljedice socijalnih prilika i političkih previranja će se osjećati i u umjetnosti, a posebno u muzici, zaključili su stručnjaci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.