BANJALUKA - Događaji o kojima jedan od najplodnijih srpskih dramskih pisaca Aleksandar Popović nikada nije želio da govori - Drugi svjetski rat i Goli otok, objedinjeni su u komadu "Bela kafa" Narodnog pozorišta iz Beograda, koji je u četvrtak veče izveden u okviru druge takmičarske večeri Teatar festa "Petar Kočić" u Banjaluci.
Upravo ta dva događaja najviše su obilježila život ovog pisca, a kroz komad koji je napisao se na neki način i ispovidio.
Režiju za ovu predstavu potpisuje Milan Nešković, koji je na svoj način predstavio radnju koja se odvija od 1941. do 1955. godine, a koja prati članove jedne porodice u nastojanjima da prežive - raskol između bogatih i siromašnih, Drugi svjetski rat, četnike, partizane…
Uništavanje porodice, žrtva roditelja, pokušaj da ona ostane na okupu, želje djece, odlazak u rat, u svijet, šetnja kroz istorijske epohe, teme su koje, iako napisane davno, Neškovićevom režijom dotiču se i sadašnjeg vremena.
Na samom početku, kada je saopšteno da predstava traje dva časa i dvadeset minuta, čulo se komešanje u publici, neki ipak nisu do kraja izdržali, ali je puna sala na kraju pozdravila odlično uigran glumački ansambl u predstavi kakve se ne viđaju svaki dan. Reditelj je pomiješao komediju, muzičko pozorište, melodramu, radio-dramu, pa se na trenutke čini da su scene nabacane.
Ipak, nakon odigranog komada istinski poznavaoci pozorišta imali su samo riječi hvale za ovu predstavu, a Branko Vidaković, koji igra Momčila Jabučila, kazao je da je to jedan od onih likova za koje kažemo da izumiru i da više ne postoje.
"Momčilo je čovek starog kova sa tim neverovatnim moralnim kodeksom koji više nije moderan i sa tim neverovatnim uverenjem da će samo ako čovek bude častan i radan u životu tada biti sve u redu. Naravno da život mnogo demantuje ova njegova uverenja, ali bez obzira na to, on se ne menja", pojašnjava svoj lik Vidaković. I baš zbog svojih uvjerenja, kako bi spasio sina, odlazi u zatvor i trpi uvrede i batine, što je scena kojom se potvrđuje i svevremenost ovog komada, jer bi to uradio svaki pravi otac, nevažno koje je vrijeme u pitanju.
Jasmina Avramović, koja je uskočila umjesto Olge Odanović, igra majku Janju, ženu koja se, ne hajući za razne ideologije, od kojih i stradava, bori i izgara za ono što jeste život. S obzirom na to da je odnedavno u ovoj ekipi, neke greške koje su joj se potkrale na sceni sigurno se mogu oprostiti. Ona na kraju završava na Golom otoku, odakle je opet spasava kćerka Zorka ili Šišarka.
A, upravo lik Šišarke unio je najviše razonode u priču. Slobodna, mlada i lijepa žena ne haje previše za obrazovanje, ali živi život po svojim pravilima. Nada Šargin jezgrovito je i prije svega duhovito iznijela ovaj lik.
Poznati pisac Dragan Velikić je jednom prilikom za ovu predstavu napomenuo: "Odavno nisam gledao predstavu koja me je tako ispunila. Svi likovi su poraženi, a opet, život trijumfuje."
I ukoliko bi se mogle tražiti neke zamjerke, počevši od dužine trajanja, nerazumijevanja komada, ta poruka da život trijumfuje i najjača je poruka "Bele kafe", a ono što će se pamtiti jesu i replike: "Sve se umara i lapi, i miris, i smrad, i slava, i poraz. Ništa nije večno", "Možda vi krijete od mene da sam ja još pre dva-tri meseca umro".
Uloge pored Vidakovića, Avramovićeve i Šarginove, tumače i Pavle Jerinić, Vanja Ejdus i Nenad Stojmenović.
Prateći program
U okviru pratećeg programa Teatar festa u četvrtak naveče je u Narodnom pozorištu RS održana promocija knjige Emira Sokolovića "Paris - ili zalud je razapinjati Krista". O knjizi su govorili Emir Sokolović, Đorđe Marković, Goran Jokić i Aleksandar Matrak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.