Pozornica

"Teatar politici 77. rupa na svirali"

"Teatar politici 77. rupa na svirali"
Foto: Ilustracija | "Teatar politici 77 rupa na svirali"

BANJALUKA - Pozorište sa ili bez umiješanosti politike? Repertoar i festivalske nagrade koje imaju političku pozadinu? Ova i slična pitanja postala su aktuelna među pozorišnim radnicima u regionu nakon kontroverzne odluke žirija "Sterijinog pozorja" da na ovom prestižnom pozorišnom festivalu ne nagradi niti jednu predstavu.

Ne ulazeći u njihovu odluku, a osvrćući se na tvrdnje da je politika i te kako moćna da umiješa prste u pozorišni život jedne zemlje, pozorišni radnici iz Bosne i Hercegovine za "Nezavisne" govorili su da li su i na koji način politika i pozorište povezani kod nas.

"Ja smatram da su stvari uvijek dvosmjerne, odnosno da je pozorište politično onoliko koliko je politika pozorišna. Te dvije tačke se negdje susreću i one bi trebalo zapravo da budu slika jedno drugoga. Odnosno, teatar koji se ne suočava sa onim što je sadašnjost zapravo je kukavički i izbjegavajući, a sa druge strane smatram da smo mi toliko nebitni politici da smo im negdje 77 rupa na svirali", kazao je Darko Cvijetić, književnik i režiser Pozorišta Prijedor.

Njegov kolega Željko Stjepanović, koji je u ovom pozorištu skoro postavio komad "Samoubica", a koji je daleko poznatiji po glumi kao višedecenijski član ansambla Narodnog pozorišta Republike Srpske (NPRS), kazao je da je politika umiješana u pozorište onoliko koliko je danas umiješana i u sve druge oblasti.

"Politika postavlja kadar, znači one koji vode kuću. To su uglavnom ljudi iz političkih partija. Nisu to stručnjaci koji su došli da se bave samo pozorištem. To je oduvijek bilo tako. Politika direktno utiče u to, a što se tiče nagrada i repertoara, ne vjerujem ja da je to nešto što njih interesuje", govori Stjepanović pojašnjavajući da u politici postoji jedno pravilo - što više ljudi uhljebiš, to ćeš duže vladati.

U takvom odnosu i sistemu, govori on, pozorište ovdje i sada ipak ima slobodu u tematskom smislu.

"Mi smo imali slučaj kada u predstavi 'Narodni poslanik' ismijavamo poslanike, a ti isti poslanici iz Narodne skupštine su došli da gledaju jedno igranje predstave i zezali su se. Mi njih kritikujemo i onda se oni između sebe zadirkuju, nisam ja takav, ti si takav, ili se uopšte ne vide i ne prepoznaju u likovima sa scene", riječi su Stjepanovića, koji smatra da je kultura izgubila oštricu kakvu je nekada imala u društvu.

Aleš Kurt, režiser i direktor Sarajevskog ratnog teatra (SARTR), sponu politike i pozorišta prije svega doživljava kroz budžet.

"Mislim da se u Bosni i Hercegovini stvari vrte oko budžeta i oko finansiranja. Dakle, oni koji odlučuju o budžetu mislim da mogu bez ikakvih političkih skandala da skinu neku predstavu sa repertoara, da puste, da ostave ili kako im se prohtije", kaže Kurt, pojašnjavajući da politika i pozorište imaju mnogo dodirnih tačaka, ali najmanje u smislu da vidimo političara u pozorištu, primjeru kakav smo imali sa predstavom "Narodni poslanik" u NP RS.

"Političari vrlo malo ili nikako ne dolaze u pozorište, ali ne dolaze ni u galerije, promocije knjiga i tako dalje, ali sada je to jedna druga civilizacijska stvar vrlo široka za ovih par rečenica. Uglavnom, pozorište je vrlo dobro bez političara u njemu, ali ono će se uvijek baviti politikom onoliko koliko je potrebno u tom trenutku u društvu", kazao je Kurt, a da li i zašto političari izbjegavaju pozorište, govori Aleksandar Stojković Piksi, glumac i umjetnički direktor NP RS.

"Naše predstave znaju nekad poprilično biti oštre, ali zaista nikada nismo imali problem. Vjerovatno to politiku ne zanima. Ljudi iz politike smatraju da mi nismo neka kritična masa i nešto opasno. Tako da imamo punu slobodu i u izboru repertoara i u onome što radimo i tu se niko ne miješa. Ovakvog skandala koji je izbio oko 'Sterijinog pozorja' nismo imali", istakao je Stojković, čije je mišljenje da politika koja odlučuje o budžetu jedne države toliko malo izdvaja za pozorište kod nas, da je i sama svjesna da bi bilo krajnje neumjesno miješati se u bilo kakav posao oko pozorišne struke, a pogotovo oko repertora ili dodjele neke nagrade. Ipak, ovakvo iskustvo i mišljenje ne dijeli Almir Mujkanović, direktor Narodnog pozorišta Mostar.

"Polazeći od činjenice da i kulturna politika spada u opću interesnu sferu politike, nema nikakve dvojbe da je u Bosni i Hercegovini jednako kao i u zemljama okruženja upliv politike u sektor kulture nezanemariv, odnosno da je jednak potrebi da se kroz kulturu profiliraju nacionalni identiteti naroda ili, usko gledano, ideološki pogledi potencijalnog biračkog tijela", smatra Mujkanović.

Dodaje da je u tom smislu samocenzura kao posljedica manje ili više suptilnog upliva politike na repertoarsku politiku dosegla nivo epidemijskih razmjera na cijeloj regionalnoj kulturnoj sceni, jer više nije potrebna naknadna intervencija politike u repertoar.

"Intervencija je unaprijed programirana kroz plan podjele sredstava koja se dijele na svim nivoima vlasti, kroz vrednovanje (a ono je uvijek novčano) rada određene ustanove u načelničkim i ministarskim kabinetima te raznim drugim komisijama", govori Mujkanović.

Međutim, ističe primjer Narodnog pozorišta Mostar koji, kako je kazao, svoj repertoar profilira isključivo prema umjetničkim vrijednostima.

"Ovdje ćete kao rijetko gdje u regionu na repertoaru vidjeti djela koja su zabranjivana, a njihovi autori zbog svog rada progonjeni. Ovakav stav kuće često nas je koštao prihoda za projekte i još uvijek tome plaćamo danak, ali ipak smatramo da vrijedi", zaključuje on.

Darko Cvijetić

Smatram da su stvari uvijek dvosmjerne, odnosno da je pozorište politično onoliko koliko je politika pozorišna.

Almir Mujkanović

Nema nikakve dvojbe da je u Bosni i Hercegovini jednako kao i u zemljama okruženja upliv politike u sektor kulture nezanemariv.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije