TUZLA - Retrospektivnom izložbom, koja je otvorena u četvrtak u Bosanskom kulturnom centru (BKC) Tuzla, akademski slikar Adin Hebib započeo je svjetsku turneju kojom obilježava 30 godina umjetničkog rada.
Publici su se predstavile i dvije bh. umjetnice sa adresom u Njujorku, Edina Selesković kolekcijom slika, skulptura i crteža, te Hebibova kćerka Mia unikatnim nakitom.
Hebib je izložbu u Tuzli, koja ostaje otvorena do 25. marta, posvetio pokojnim prijateljima - Mirzi Delibašiću i Davorinu Popoviću.
Tuzlanskoj publici Adin Hebib je, prenoseći svoj atelje u galerijski prostor BKC-a, priredio art performans. Dok je na postolju ležala brineta, koju je Hebib za pola sata "prenio" na svoje platno, brojna publika je sve pratila sa izuzetnim zanimanjem. Za domaću publiku, koja je inače malobrojna na izložbama, to je bila potpuna novina. Pojedini posjetitelji su sa neskrivenim užitkom mobitelima snimali Hebiba i njegov model.
"To je bilo šokantno 1988. godine, kada sam dobio nagradu Evrope. Tada je u Njemačkoj bilo šokantno ovo što sam radio. Mislim da je to normalan proces. Kada sam u Sarajevu prije pet godina isto priredio, bilo je nekih reakcija, ali ne treba se opterećivati. Na dobre stvari se ljudi lako naviknu", prokomentarisao je Hebib.
Govoreći o tri decenije svog umjetničkog rada, Hebib ističe da je ostao dosljedan likovnom izražaju kakav je imao na početku. Na njegovim slikama dominiraju žive boje i ženski aktovi. Ističe da je žena nikad dovoljno istražena i njegova vječita ispiracija. Slikajući aktove, kaže Hebib, prenosi doživljaje unutar sebe, istovremeno pokazujući snagu žene.
"U startu sam krenuo u istraživanje svoje likovne ekspresije i tada je bilo veoma hrabro spajati ljubičastu i plavu boju. Slike od prije 30 godine i ove novije su tu negdje, jedino što se tu 'uvaljao' Stari most. Kada je srušen, osjetio sam nevjerovatnu potrebu da naslikam most na svoj način", rekao je umjetnik.
Gradimir Gojer, koji je zvanično otvorio izložbu, o Hebibovom radu je rekao da se sastoji iz tri sloja; uvjerenja boje, unutarnjeg odgonetanja, a treći element je stvaranje novog, drugačijeg sustava.
"Umjetnik koji je spreman zaroniti jednako u dušu svoga akta, ali i oslikati uralnu plohu grada u kojem danas živi, sa svim njegovim religijskim, nacionalnim i građanskim bogatstvima, umjetnik koji svoje 'krpice' od boje i duše ugrađuje u ono što se zove treptaj duha, veliki je trenutak naše svakidašnjice", istakao je Gojer.
Za Tuzlanku Edinu Selesković, koja skoro dvije decenije živi i radi u Njujorku, Adin Hebib je dao izuzetne kritike, navodeći da bh. građani zapravo nisu ni svjesni kakav biser imaju. Njena djela su, objasnio je, izraz duboko urezanih sjećanja iz djetinjstva.
Mia Hebib je izložila nakit od srebra, platine i zlata, kojim je postigla uspjeh u Njujorku, gdje, kao i Seleskovićeva, radi kao slobodna umjetnica. Govoreći o svijim djelima, ističe da sve svodi na osnovne linije dizajna - liniju, crtu i tačku.
"U Njujorku ima dovoljno mjesta pod suncem za sve. Samo treba imati dovoljno snage i možete zauzeti svoje mjesto", prokomentarisala je Mia Hebib o "opstanku" njene umjetnosti u Americi.
Nakon Tuzle, djela Adina i Mie Hebib i Edine Selesković bit će izložena u Ljubljani, na Hvaru, te u Lisabonu.