Vizuelna umjetnost

Bračni ugovor od prije jednog vijeka: Ženu sam dužan da pazim kao najboljeg druga

Bračni ugovor od prije jednog vijeka: Ženu sam dužan da pazim kao najboljeg druga
Bračni ugovor od prije jednog vijeka: Ženu sam dužan da pazim kao najboljeg druga

U Pomoravlju su se i prije više od sto godina poštovala ženska prava, a o tome je sačuvano i pisano svjedočanstvo. U Zavičajnom muzeju u Jagodini čuva se bračni ugovor iz 1905. godine

"Ja, Dragutin Todorović, težak iz Mijatovca, uzimam sebi za ženu Smiljku, udovu Životija Tomića, bivšeg težaka iz Lozovika, pod sledećim uslovima: da sam dužan po venčanju čuvati je i paziti kao svog druga i sa njom u bračnom životu živeti kao što dolikuje časnim, valjanim i poštenim ljudima, da sam dužan sve vreme našeg bračnog života činiti joj sve ono što nalaže dužnost jednog dobrog i uglednog domaćina."

Ovo je dio bračnog ugovora, sačinjenog 13. januara 1905. godine u Opštinskom sudu u Jagodini, koji se čuva u Zavičajnom muzeju u Jagodini. Garant ugovora bio je Smiljkin otac Janićije Jovanović, težak iz Deonice.

Prema riječima etnologa Zavičajnog muzeja u Jagodini Miodraga Aleksića, ovaj ugovor, pogotovu što je sačinjen između dva težaka, govori da u to vrijeme žena nije bila podređena.

- Ženska prava, o kojima se danas tako mnogo govori, možda je najbolje opisivala poslovica koju je zabeležio Vuk Karadžić, a koja kaže da "ako čovek tuče svoju ženu, svoju sreću tuče". Bio je to život pun hrišćanske solidarnosti, a patrijarhalno pravo podrazumevalo je da se vodi računa o svakom članu porodice - kaže Aleksić.

On dodaje da su ugovorom precizirana prava, naročito zbog toga što su oboje bili udovci, i imali djecu iz prvog braka. "Moja deca od prve mi umrle žene, i deca ako bi se sa Smiljkom izrodila u ovome braku, posle moje smrti Smiljki imaju dati iz imanja ili iz gotovine moje 840 dinara u novcu i udovičko izdržavanje. Sva deca imaju ista nasledna prava."

Dobrotvorni fondovi

Aleksić dodaje da su u to vrijeme postojali mnogobrojni dobrotvorni fondovi, poput Društva "Srpska majka" i "Kneginja Zorka", dok je u Jagodini postojalo Opšteradničko građansko društvo za pomoć u slučaju bolesti i smrti. Između dva svjetska rata bilo je mnogih takozvanih udovičkih fondova, koji su pomagali ženama koje su ostajale bez muževa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije