BANJALUKA - Ukoliko i niste veliki pobornik umjetnosti, pogotovo savremene, smatrate da je ne razumijete ili da vam se ne dopada, događaji poput vođenja kroz izložbe mogu u potpunosti da vam odagnaju takve misli i učine da zavolite sve što ima veze sa ovom oblašću.
Jedno takvo vođenje održao je u četvrtak veče vizuelni umjetnik Uroš Đurić kroz izložbu "Taština malih razlika", koja se trenutno može pogledati u Muzeju savremene umjetnosti RS (MSU RS) u Banjaluci.
Umjetnik, kojeg šira publika poznaje i po ulozi u filmu "Mi nismo anđeli", odmah je najavio da će u fokusu njegovog vođenja biti priča o klasnim i društvenim odnosima, te na koji način neko ko je autor u savremenoj umjetnosti odgovara na tu temu.
Započinjući priču o klasnom uređenju Engleske, Đurić je zapravo ispričao priču i o sebi, koja je takođe bila zanimljiva velikom broju okupljenih u MSU RS.
"Ja ne volim da radim, nikada nisam voleo da radim. Mrzeo sam svaki dan koji sam proveo u školi. Rođen sam sa karakterom lenguze. Nisam rođen u imućnoj porodici i morao sam da se snalazim za lovu. Nisam bio ni neka vrsta frajera, za kojeg bi se devojke otimale, dok nisam postao poznat, ali su smatrale da sam zanimljiv", ispričao je Đurić. Naveo je da mu je majka umrla prvog dana snimanja filma "Mi nismo anđeli" i tada je morao sam da dolazi do novca.
"Nikada nisam imao stalni posao, niti bih mogao to da radim, ali to mi je davalo slobodu da radim ono što želim, odnosno da se bavim umetnošću, a to je nešto što nikog ne interesuje", dodao je on.
Nastojeći da prisutnima što više približi Perijevu postavku Đurić je pričao o tamošnjem obrazovanju, dodavši da je Engleska surovo strukturirano društvo.
"Njegove tapiserije inspirisane su ciklusom slika 'Život razvratnika' Vilijama Hogarta, a Peri pokušava da napravi moralističku priču za ovo doba. Njegov Tom je Tim Rejkvel, kroz čiji život jasno vidimo šta je problem radničke klase u Engleskoj danas, pogotovo Saderlenda gde je ceo svet morao da promeni svoj radni i kulturni identitet", kazao je Đurić. Opisujući tapiserije i posvećujući pažnju svakom detalju, baš kako je to činio i sam Peri prilikom otvaranja svoje izložbe u Banjaluci, ovaj umjetnik dodaje da je među tom radničkom klasom ostao neki radnički ponos na kojem su kasnije gradili novi identitet.
Prisutni su iz Đurićevog ugla slušali o životu Tima Rejkvela - od ranog djetinjstva, preko tinejdžerskih godina, pa sve do njegove smrti u automobilskoj nesreći.
Sarita Vujković, direktorica MSU RS, podsjetila je da će vođenje kroz izložbu do njenog zatvaranja (20. oktobar) imati još i Aleksandar Trifunović i Damir Nikšić. Postavka u Banjaluci realizovana je uz saradnju MSU RS i British Councila BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.