Vizuelna umjetnost

Kejt Arturs za "Nezavisne": Umjetnost postavlja pitanja koja je teško postaviti direktno

Kejt Arturs za "Nezavisne": Umjetnost postavlja pitanja koja je teško postaviti direktno
Foto: Vladimir Stojaković | Kejt Arturs za "Nezavisne": Umjetnost postavlja pitanja koja je teško postaviti direktno

Kejt Arturs, direktorica za umjetnost British Councila, doputovala je u Banjaluku povodom otvaranja izložbe "Percepcije: Cvijet je najljepši kada je neubran", realizovane u saradnji British Councila i Muzeja savremene umjetnosti RS.

Artursova je počela da radi kao umjetnički direktor u maju prošle godine, vodeći globalni program umjetnosti British Councila, dok je ranije predstavljala ovu organizaciju u Meksiku, Vijetnamu, Južnom Sudanu.

Izložba u Banjaluci, koja je otvorena u četvrtak naveče, prva je koju je posjetila na zapadnom Balkanu, iako je ista postavka iz kolekcije British Councila već viđena u saradnji sa muzejima iz Cetinja, Novog Sada i Prištine. Ovu priliku iskoristili smo da razgovaramo sa Artursovom, a ona je u intervjuu za "Nezavisne novine", osim o izložbi, govorila i o zastupljenosti žena u umjetnosti, njihovim pravima, te bogatoj umjetničkoj kolekciji British Councila.

NN: Kratko ste pogledali izložbu prije otvaranja. Kakvi su prvi utisci?

ARTURS: Moji prvi utisci su kako radovi iz kolekcije British Councila, inače meni veoma poznati, svaki put iznova dobijaju novi život kada se prikažu s radovima iz domaćeg fundusa.

NN: Da li se radovi iz ovdašnjeg fundusa, po Vašem mišljenju, uklapaju sa radovima 14 britanskih umjetnica?

ARTURS: Urađena je izvanredna selekcija djela iz domaćeg fundusa i neki od radova vrlo direktno odgovaraju djelima britanskih autorki, a neki drugi otvaraju nova pitanja, kao što su: šta to znači biti mlada djevojka, kako izgledamo u očima drugih itd.

NN: Inače, kako vidite "Percepcije" u proputovanju kroz Balkan?

ARTURS: Mogu da kažem da ima nešto zaista posebno u radu institucija na zapadnom Balkanu koje su zajedno realizovale ovaj niz izložbi u saradnji sa kolekcijom British Councila. Ja sam se, recimo, pitala da li će grupa muških kustosa biti u stanju da dođe do rješenja do kakvih je došla grupa ženskih kustosa, ali mogu da kažem da su se odlično snašli.

NN:  Recite nam nešto više o kolekciji British Councila?

ARTURS: Imamo preko 8.000 radova u kolekciji, a kolekcija je osnovana 1938. godine. Uglavnom se sastoji od savremenih djela britanskih autora, od originalnih radova, reprodukcija i nekih drugih dizajnerskih oblika i rješenja. Izvorna svrha osnivanja institucije British Councila bila je protivteža fašizmu kao ideologiji. Neposredno prije i poslije Drugog svjetskog rata zapravo to joj je bila jedna od glavnih svrha. Najveća vrijednost ove kolekcije je zapravo poziv da dođe do interakcije i razmjene između umjetnika i to što kolekcija može stići do publike koja će zahvaljujući djelima iz kolekcije iskusiti Britaniju kako inače ne bi mogla.

NN: Da li se zastupljenost žena umjetnica u toj kolekciji mijenjala kroz vrijeme?

ARTURS: Mogu da kažem da se položaj žena umjetnica poboljšao, a to znači samo da se društvo u Velikoj Britaniji u periodu postojanja kolekcije British Cancila promijenilo nabolje. Mislim da je to jedan dobar pokazatelj promjene.

NN: Neke umjetnice zastupljene na ovoj izložbi (Trejsi Emin, Sara Lukas) bile su članice grupe "Mladi britanski umjetnici". Koliki je danas uticaj ove grupe na britansku i evropsku umjetnost?

ARTURS: Činjenica da su umjetnici koji su pripadali grupi "Mladi britanski umjetnici" dobro primljeni i ovdje, govori da su i dalje veoma uticajni na umjetničkoj sceni na globalnom nivou. Prije dvije godine u britanskom paviljonu na Bijenalu vizuelne umjetnosti u Veneciji, između ostalih, izlagala je i Sara Lukas i ostavila je veliki uticaj. Još uvijek je veoma cijenjena i o njoj se neprestano priča.

NN: Činjenica je da su "Mladi britanski umjetnici" od umjetnosti stvorili i jako veliki biznis?

ARTURS: Moram da priznam da ima nešto vezano za sam naziv "Mladi britanski umjetnici" koji je postao brend u trenutku kada je raslo tržište umjetnina na globalnom nivou.

NN: Boravili ste u Meksiku, Vijetnamu, Južnom Sudanu, Belgiji. Kakva iskustva nosite iz ovih zemalja po pitanju umjetnosti i prava žena i da li uopšte umjetnost može da poboljša položaj žena u svijetu?

ARTURS: Veći dio svoje karijere u British Councilu provela sam van Velike Britanije. Možete da pretpostavite da su prava žena u svim zemljama gdje sam boravila, a koje ste nabrojali, drugačija. Na primjer, u Meksiku ima jedna vrlo interensantna supkultura matrijarhata, ali sa druge strane zvanična pozicija žena u društvu je veoma teška i komplikovana. Što se tiče prava žena, mislim da Međunarodni dan žena predstavlja priliku za sve nas. Da damo svoj odraz i refleksiju o pravu žena i da učinimo nešto u tom smjeru. Umjetnost je svakako u tom kontekstu veoma važna jer nam omogućava da zamislimo neke druge mogućnosti i da predstavimo ljepšu sliku budućnosti. Umjetnost takođe ponekad može da postavlja pitanja koja su isuviše teška da se postave direktno.

Izložbu otvorila predsjednica RS

Izložbu "Percepcije: Cvijet je najljepši kad je neubran" u prisustvu velikog broja zvanica u Muzeju savremene umjetnosti RS u četvrtak naveče svečano je otvorila Željka Cvijanović, predsjednica RS.

Istakla je da je velika stvar da toliko umjetnica iz Velike Britanije sa umjetnicama sa ovih prostora, sa istog mjesta, umjetničkim izrazom šalje određene poruke podstičući sve ono što jesu vrijednosti Međunarodnog dana žena, te zajedničke aktivnosti i saradnja dvije zemlje. Otvaranju izložbe prisustvovao je i Metju Fild, ambasador Velike Britanije u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije