Vizuelna umjetnost

Kustos Marija Filipović za "Nezavisne": Što je Luvr za Francusku to je Zemaljski muzej za BiH

Kustos Marija Filipović za "Nezavisne": Što je Luvr za Francusku to je Zemaljski muzej za BiH
Foto: N.N. | Kustos Marija Filipović za "Nezavisne": Što je Luvr za Francusku to je Zemaljski muzej za BiH
Milan Rakulj

Marica Filipović, kustos i zamjenik direktora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, večeras s početkom u 19 časova u zgradi ove institucije na Trgu Bosne i Hercegovine u Sarajevu postaviće izložbu "Sarajevski fragmenti safavidskih tepiha iz 17. stoljeća".

Izložba će biti prva u nizu kojom će se obilježiti jubilej - 130 godina postojanja Zemaljskog muzeja BiH.

Muzej je osnovan na današnji dan davne 1888. godine, za vrijeme austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, a o izložbi, jubileju i ovom muzeju koji, uprkos tolikoj tradiciji, danas nema regulisan pravni status, za "Nezavisne" govorila je Marica Filipović.

NN: O kakvoj se izložbi radi?

FILIPOVIĆ: To su zapravo fragmenti tepiha koji su porijeklom iz jugoistočne Persije, jednog grada koji se zove Mahan. Nabavljeni su krajem 19. stoljeća. Tada ih je dobio Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Prije Drugog svjetskog rata jedan veliki ćilim iz tih sedam fragmenata je bio izložen u našoj stalnoj postavci, međutim poslije 1948. godine nije nikako izlagan. Evo, sada imamo priliku izložiti svih sedam fragmenata tih ćilima, a oni su značajni zbog toga što je na njima sačuvan potpis majstora koji je radio te ćilime i sačuvana je utkana godina izrade ćilima. Dakle, sama činjenica da su oni iz 17. stoljeća za nas puno znači. Takvih ćilima na svijetu ima dosta, međutim jako ih je malo sa sačuvanim egzaktnim dokazima o majstoru i godini izrade.

NN: Da li će možda ti ćilimi postati dio stalne postavke ovog muzeja?

FILIPOVIĆ: Ne znam hoće li postati. Mi imamo u orijentalnoj zbirci više od 30 ćilima persijske provinijencije i sedam ćilima su dio naše stalne postavke na spratu, tako da konkretno ovi sarajevski ćilimi, odnosno sarajevski fragmenti koje sada izlažemo tematski se ne uklapaju u našu stalnu izložbenu postavku. Oni su napravljeni prvenstveno za jedno svetište poznatog šahanina Tulaha, čije svetište i turbe je podignuto u jugoistočnoj Persiji.

NN: Od 2015. kada je ponovo otvoren Zemaljski muzej BiH, rješavajući tekuće probleme niste puno razmišljali o svečanim trenucima. Da li ovaj jubilej mijenja stvari nabolje?

FILIPOVIĆ: Ovaj jubilej je, naravno, vrlo važan događaj za Zemaljski muzej BiH i mi ćemo tokom cijele godine nastojati različitim sadržajima obilježavati tu značajnu godišnjicu jer nije mala stvar da jedna ustanova postoji 130 godina. Priređivaćemo različite tematske izložbe. Da li će to biti izložbe naših kustosa ili će biti gostujuće, o tome ćemo obavještavati naše posjetioce putem medija, kao i do sada. Što se tiče tekućih problema, tipa statusa muzeja i finansiranja, to još nije riješeno. Taj problem ostaje i dalje uprkos našim nastojanjima da ga dovedemo u žižu interesiranja odgovornih. Naravno, to sve nije u našoj moći.

NN: Na koga biste konkretno apelovali u pravnoj državi kakva je Bosna i Hercegovina, da Zemaljski muzej BiH konačno dobije pravni status?

FILIPOVIĆ: Ja bih rekla da je sramota što institucija Zemaljskog muzeja BiH nema riješen pravni status. Osnovan je kao državna ustanova i u svim dosadašnjim režimima i vladama bio je državna institucija. Sada, kada smo dočekali demokratsku državu, njegov status nije riješen. Mislim da su parlament Bosne i Hercegovine i Vlada FBiH najodgovorniji činioci koji treba da donesu tu odluku.

NN: Zemaljski muzej BiH 2015. godine imao je dug od 3,5 miliona KM, da bi do prošle godine bio smanjen na dva miliona. Kakva je situacija danas?

FILIPOVIĆ: Nastavljamo smanjenje dugova prema uposlenicima. Naravno, to ne ide tako brzo. Još je Zemaljski muzej BiH dužan 21 platu uposlenicima, ali, evo, nadamo se kada stignu sredstva od projekta Ministarstva civilnih poslova BiH, koja su dodijeljena sad u januaru, ali za prethodnu 2017. godinu, da ćemo uspjeti riješiti opet jedan dio dugovanja i, naravno, da ćemo moći obavljati tekuće poslove, odnosno redovnu djelatnost muzeja.

NN: Činjenica je da muzej i dalje radi sa manjkom stručnih ljudi?

FILIPOVIĆ: Da, nažalost. Iako pokušavamo ponekad uposliti neke ljude na određeno vrijeme, ujedno i da steknu praksu rada kako bi mogli položiti stručni ispit, nastojimo povećati broj uposlenika. Međutim, bez riješenog statusa i bez riješenog stalnog finansiranja institucije, pravi zahvati u pogledu rješavanja kadrovske problematike i svake druge neće moći biti riješeni.

NN: Prošle godine puno se pisalo o saradnji sa pariskim "Luvrom"?

FILIPOVIĆ: Ostvarena je saradnja. Mi smo u zadnjem periodu zapravo intenzivirali saradnju sa brojnim velikim muzejima u svijetu, kao što je "Metropoliten", kao što je Smitsonijan institut, kao što je "Luvr". Zatim smo imali veoma dobru saradnju sa državnim konzervatorskim institutom iz Italije. Dakle, Zemaljski muzej BiH nastavlja međunarodnu saradnju i mogu vam reću da su stručnjaci iz "Luvra", iz Smitsonijan muzeja i drugi uvijek bili zadovoljni stanjem i situacijom u Zemaljskom muzeju BiH u smislu odnosa prema predmetima i stanju predmeta u muzeju. To govori da mali broj uposlenika Zemaljskog muzeja BiH vodi izuzetno dobru politiku, odnosno da se nastoji sačuvati veliki broj predmeta. Ne zaboravite da je u Zemaljskom muzeju BiH više od tri miliona predmeta. Dakle, i pod teškim i pod najtežim uvjetima uvijek smo vodili brigu o predmetima i držali ih tako da budu sačuvani i za buduće generacije, bez obzira što se sada muzej nalazi u tako teškom položaju.

NN: Da li u godini jubileja planirate neku epohalnu saradnju?

FILIPOVIĆ: Mi smo planirali u ovoj godini da nam gostuje izložba Etnografskog muzeja iz Beograda u našem odjeljenju za etnologiju. Ne bih ja rekla da su to epohalne saradnje, nego to su jednostavno saradnje na nivou institucija istoga ranga. Ono što je "Luvr" za Francusku, to je Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu. Ono što je Smitsonijan institut za Sjedinjene Američke Države, to je Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu. Dakle, mi nastavljamo našu saradnju jer smo i u prethodnom periodu imali saradnju sa brojnim državnim muzejima u cijeloj Evropi kao što su švedski, norveški i danski muzeji, gdje su gostovale naše izložbe po dvije ili tri godine. Zatim su naše arheološke izložbe i predmeti bili posuđivani za izložbe širom Evrope i naši stručnjaci su učestvovali u realizaciji tih izložbi. Ta međunarodna saradnja je kontinuirana, samo što nekada bude malo bombastičnije najavljena, tipa gostovanja "Luvra" ili slično.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
"Individualne mitologije" u Galeriji plus MSU RS
Vizuelna umjetnost

"Individualne mitologije" u Galeriji plus MSU RS

U Beogradu otvoren Muzej iluzija
Vizuelna umjetnost

U Beogradu otvoren Muzej iluzija

Najčitanije