SARAJEVO - Činjenica da će Zemaljski muzej BiH u Sarajevu uspostaviti saradnju sa čuvenim pariskim "Louvreom" važna je, kako za ovu instituciju, tako i za cjelokupnu društvenu i kulturnu javnost u BiH.
Ipak, zaposleni u ovoj najstarijoj muzejskoj instituciji u BiH kažu da ovo jeste značajna stvar, ali i da ne mogu previše da se raduju s obzirom na cjelokupnu situaciju u kojoj se ovaj muzej nalazi.
Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH, potvrdio je u razgovoru za "Nezavisne" da su u kontaktu sa kolegama iz muzeja "Louvre", kao i da će delegacija iz ovog muzeja posjetiti krajem juna Zemaljski muzej BiH.
"Tada ćemo konkretizovati prijedloge saradnje koje smo telefonski ili putem mejla predložili kao polja na kojima bi naša dva muzeja sarađivala. Širok je obim mogućnosti, a nažalost mi smo u takvoj situaciji gdje nam je po mnogim aspektima potrebna pomoć. Međutim, ako budemo našli zajednički interes, mi ćemo insistirati da to bude saradnja na polju konzervacije, digitalizacije, u oblasti poboljšanja stanja prostora za deponovanje materijala i uopšte mikrobiološkog stanja u muzeju", potvrdio je Sijarić.
On je naveo da postoji cijeli niz opcija koje stručnjaci iz Pariza nude, ali da će se oni fokusirati na jednu ili dvije. No, da bi odlučili šta će to konkretno biti, neophodno je da oni prvo vide kakvo je stanje u muzeju.
"Nije nikakva ekskluziva da veliki muzeji nude pomoć onim manjima. Tako da i 'Louvreu', teoretski, svaki muzej može da se obrati sa svojim zahtjevima. Oni imaju ljude koji odlučuju da li im je to u interesu i da li im se uklapa u neki raspored. Te usluge se naplaćuju", istakao je Sijarić.
Pojasnio je da oni sa Ambasadom Francuske u BiH i UNESCO-om rade jedan zanimljiv projekat koji podrazumijeva obnovu sobe u kojoj se čuva "Sarajevska Hagada", te da je u nastavku tog projekta uspostavljen i kontakt sa "Louvreom".
Jedan od najvažnijih dijelova Zemaljskog muzeja je biblioteka, koja u svom fondu posjeduje više od 300.000 bibliotečkih jedinica i jedna je od najvažnijih muzejskih biblioteka u regiji. Biblioteka posjeduje neke od najvrednijih štampanih knjiga u Bosni i Hercegovini, a kao jedna od najvrednijih izdvaja se knjiga Matije Divkovića, objavljena davne 1616. godine.
Međutim, neslavnu činjenicu sa početka priče potvrđuje i to da je Zemaljski muzej BiH jedna od sedam institucija bh. kulture koje nemaju regulisan pravni status i osigurano kontinuirano finansiranje svojih aktivnosti, što je bio osnovni razlog zatvaranja muzeja za javnost prije nekoliko godina.
Dodatni problem s kojim se sadašnja uprava suočava su i velika dugovanja koja muzej ima prema radnicima.
Sijarić zaključuje da ova institucija zaslužuje potpuno drugačiji odnos države, kao i da je potrebno promijeniti stav prema muzeju i pružiti mu podršku u bavljenju onim zašto je prvenstveno i bio izgrađen kao institucija, a to je čuvanje i proizvodnja znanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
