Neka od najpoznatijih umjetničkih djela i dalje izazivaju brojne debate i diskusije o šifrovanim porukama koje se nalaze na njima čak i vijekovima nakon što su nastala. Neka od najpoznatijih djela koja su obavijena velom mistike su zapravo i najfascinantnija, jer kako kaže stara izreka: "Đavo je u detaljima."
Partenonski mermer ( 447. godine prije naše ere)
Još otkako je Tomas Brus, treći Erl od Elgina, 1802. godine prebacio mermernu skulpturu iz Grčke u Englesku, koja će kasnije postati poznata kao Elginski mermer, traje rasprava o tome ko polaže pravo na nju. Ipak, pored ove kontroverze, vodi se jedna druga debata, a to je - čiji se portret nalazi na ključnoj sceni ovog djela. Naime, na sceni se vidi dijete koje starijoj osobi predaje umotani pokrov, komad tkanine. Neki interpretiraju da je ova razmjena zapravo poklanjanje ceremonijalnog pokrova kojim će biti prekrivena statua Atine. Međutim, postoji jedno daleko jezivije objašnjenje; navodno je predstavljena kćerka kralja Atine koja nosi svoj pokrov za sahranu jer treba da bude žrtvovana kako bi se zaštitio grad-država od invazije.
Arnolfinijev portret (1434. godine)
Nekada je narandža samo narandža. Ali, ako želite, onda i u običnoj narandži možete pronaći skrivenu poruku. Naime, na portretu italijanskog trgovca Đovanija Arnolfinija, na kojem se vide Arnolfini i njegova supruga, vidi se i ovo egzotično voće. Da li su ovim detaljom željeli da prikažu predbračni ugovor (kako neki tvrde) ili da dokažu svoje bogatstvo (s obzirom na to da je ovo egzotično voće bilo luksuz u 15. vijeku), to je teško reći. Ili, kako neki tvrde da je ovo mirisni znak smrtnog grijeha - egzotični i pali?
Madona i dijete sa svetim Jovanom (oko 1490. godine)
Ovo je rad Domenika Girlandaja, Mikalenđelovog učitelja, koji je oslikavao Sikstinsku kapelu. Jedna scena je posebno intrigantna, a to je lebdeći objekat iznad Madonine glave koji emituje svjetlost. Da li je to dokaz vanzemaljskih viđenja u 15. vijeku ili unakaženi anđeo koji lebdi kao sjajna lađa, i dalje ostaje misterija.
Mona Liza (započeta 1503. godine )
Da li su usta ili oči zaista tolika zagonetka? Njen zagonentni izraz je nešto što oduvijek intrigira kako istoričare umjetnosti tako i sve ostale. Pitanje je da li je njen osmijeh zapravo osmijeh samozadovoljstva ili je riječ o ljubaznom osmijehu koji prikriva unutrašnji nemir? Slavni istoričar E.H. Gombrih jednom je objasnio da je umjetnikovo rješenje uglova usta i očiju zapravo jedna vrsta spajanja u "mekanu sjenu", zbog čega stalno imamo osjećaj kao da Mona Liza izbjegava naš pogled.
Eksperiment sa pticom zarobljenom u vakuumskoj pumpi (1768. godine)
Malo je radova koji tako fasciniraju naučnike kao što je ovo djelo Džozefa Rajta od Derbija, gdje se prikazuje eksperiment sa vakuumskom pumpom na papagaju, gdje se ptici polako oduzima vazduh. Sa desne strane slike, skoro u sjeni, nalazi se mladić koji drži konopac koji diže i spušta kavez iz kojeg je ptica izvađena. Ono što je nemoguće znati jeste u kom pravcu se kavez pomjera. Da li ovaj mladić diže kavez jer više nije potreban ili ga spušta, znajući da će ptica preživjeti? Ovo zapravo predstavlja misteriju života i smrti koja je zapravo u njegovim rukama.
"Američki Gotik" (1930. godine)
Svako veliko umjetničko djelo ima neku svoju zagonetku. Naime, ova slika poznatog Granta Vuda prikazuje par, muškarca i ženu, koja nosi broš Persefone, koju je, prema mitološkoj priči, silovao Had. Da li ovaj broš kao i njen uvojak, koji visi iz uredne punđe, ukazuju na savremno ponavljanje ovog brutalnog mita? Jer kako kažu, đavo je u detaljima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
