Vizuelna umjetnost

Ni novih zadužbina, ni dostojnog čuvanja starih

Ni novih zadužbina, ni dostojnog čuvanja starih
Ni novih zadužbina, ni dostojnog čuvanja starih

BEOGRAD - Nakon nedavne izjave Mirjane Lazarević, urednice muzičkog programa "Kolarčeve zadužbine", kada je upozorila da popularni "Kolarac" zbog loše finansijske situacije egzistira na ivici opstanka, mediji širom regiona prenijeli su vijest o skorom gašenju ove kulturne ustanove od neprocjenjivog značaja.

Na određenim internet sajtovima pokrenuta je čak i peticija "Sačuvajmo Kolarac", a iz pouzdanih izvora saznajemo da su povodom "Kolarca" beogradski umjetnici od ugleda bili i na razgovoru kod ministra kulture i informisanja Republike Srbije. Većina njih pomenutu vijest nije komentarisala javno, jer strasti je juče smirila direktorica ove zadužbine Jasna Dimitrijević. Ona je istakla da zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca traje više od 135 godina, te da su istorijske vrijednosti ove institucije odavno dokazane. Postoje razna vremena u finansiranju kulture, ali se "Kolarac", bila je jasna Dimitrijevićeva, uprkos različitim izazovima, nikada nije ugasio niti zatvorio za javnost, pa za to nema razloga ni danas.

"Platili smo struju i nije tačno da imamo neizmirena dugovanja, imamo nove tepihe, koje smo postavili prošlog decembra, nove staze postavljene su u velikoj dvorani i verujem da ne treba uznemiravati našu publiku koja je kupila karte za koncerte do kraja ove sezone. Oko 30 odsto koncerata se rasproda u septembru za celu godinu unapred", kazala je Jasna Dimitrijević demantujući izjavu urednice muzičkog programa, koja je ranije navela da institucija danas nema novca čak ni za tepihe. Bilo kako bilo, priča o ovako sitnim stvarima u jednoj instituciji kulture kao što je "Kolarac" navodi na razmišljanje. Slušajući slične dugogodišnje sage o teškoj situaciji u kulturi i institucijama koje predstavljaju istu, danas kada je zadužbinarstvo odavno nestalo, zapitali smo se kako to da sadašnje društvo ne samo da nema svijest o zadužbinarstvu, nego da nije sposobno na dostojan način ni da čuva stare zadužbine. Oni koji su gradili "za dušu", kao što je to radio Ilija Milosavljević Kolarac, jasno nam je, ostali su bez kapitala još 1945. godine, za vrijeme socijalizma, ali šta je s njihovim "nasljednicima" iz današnjeg vremena i zašto se zadužbinarstvo nije na neki način obnovilo. Ovo pitanje postavili smo Bojanu Stojniću, direktoru Arhiva Republike Srpske.

"Mi danas, osim manjeg broja u inostranstvu, nemamo zadužbinare. Zašto je to tako? Ljudi koji imaju veliki kapital nisu pod broj jedan ono što bismo mi nekada rekli  nacionalni radnici. Kada neko kaže u biografiji da je bio nacionalni radnik, znači da je, pored toga što je bio ugledni bogati trgovac, bio i mecena, donator itd", kazao je Stojnić, dodajući da je za to što se nakon socijalizma nije vratilo zadužbinarstvo u svom nekadašnjem obliku kriva niska svijest o kulturi novih kapitalista, te činjenica da je taj kapital u većini slučajeva ostvaren za veoma kratko vrijeme.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije