Vizuelna umjetnost

Preminula slikarka Ljubinka Jovanović-Mihailović

Preminula slikarka Ljubinka Jovanović-Mihailović
Preminula slikarka Ljubinka Jovanović-Mihailović

BEOGRAD/PARIZ - Srpska poznata slikarka Ljubinka Jovanović-Mihailović preminula je u Parizu u 94. godini, saopštilo je danas Udruženja likovnih umjetnika Srbije

Jovanović-Mihailović je bila član ULUS-a od 1952. i član Društva srpskih umjetnika Lade od 1965. godine.

Slikarstvo je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu u klasi prof. Ivana Tabakovića. Sa budućim suprugom Miloradom Batom Mihailovićem i drugovima iz klase Mićom Popovićem, Petrom Omčikusom, Kosarom Bokšan i Verom Božićković napustila je studije 1947. godine i otišla u Zadar gdje su formirali umetničku komunu Zadarska grupa.

Bila je i član grupe "Jedanaestorica". Izlagala je od 1951. godine. Sa Batom Mihailovićem nastanila se u Parizu 1952. i od tada radila i stvarala na relaciji Pariz-Beograd, podsjeća Udruženje likovnih umjetnika Srbije.

Imala je brojne samostalne i kolektivne izložbe u zemlji i inostranstvu.

Samostalne izložbe priređivala je u Beogradu, Parizu, Novom Sadu, Čačku, Despotovcu, Nikšiću, Budvi, Ruanu, Njujorku, Bilbaou, Santjagu. Učestvovala je na mnogim grupnim izložbama u Srbiji i inostranstvu.

Dobitnik je više značajnih priznanja, kao što je Nagrada za slikarstvo na Jesenjoj izložbi ULUS-a (1999).

Njena dijela nalaze se u Narodnom muzeju i Muzeju savremene umjetnosti u Beogradu, Likovnoj galeriji Poklon zbirka Rajka Mamuzića u Novom Sadu, Muzeju na Cetinju, Modernoj galeriji u Budvi i mnogim privatnim i javnim zbirkama u Srbiji i inostranstvu.

Popup svih pripadnika posljeratne generacije srpskih slikara i Ljubinka Jovanović je prošla kroz nekoliko faza, koje su, međutim, u odnosu na druge ipak bile manje dramatične u stilskim promjenama. U osnovi, ona se uvijek oslanjala na snagu boje u slici, te je manje poklanjala pažnju formi.

Oblik je u njenim slikama, poslije neoapstraktnog perioda, već krajem 1960-ih poprimio značenje znaka koji ima blisko i direktno porijeklo u asketizmu formi srpskog srednjovjekovnog fresko-slikarstva i ikonopisa. Po takvoj plastičkoj prizornosti ona je izgradila jedno od autorski najprepoznatljivijih opusa u srpskoj savremenoj umetnosti druge polovine XX vijeka, navedeno je u saopštenju.

Biće sahranjena u Beogradu. Vrijeme i mjesto sahrane biće naknadno saopšteni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije