SARAJEVO - Izložba "Čuvari muzeja", koja je u ponedjeljak veče otvorena u prostorijama Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, označila je određenu prekretnicu ka rješavanju problema ove muzejske institucije, koja je već tri godine zatvorena za javnost.
Autor pomenute postavke je Zijah Gafić, koji je od januara ove godine dolazio u Zemaljski muzej i portretirao njegove radnike kako bi pokazao ko su ljudi koji uprkos tome što je od 2012. godine zatvoren za javnost svakodnevno dolaze u isti i čuvaju naše zajedničko kulturno blago.
Adnan Busuladžić, direktor ovog muzeja, naglasio je u razgovoru za "Nezavisne" da je postavka "Čuvari muzeja" prvi potez kojim su htjeli naglasiti značaj i požrtvovanost ljudi koji već 40 mjeseci rade i čuvaju instituciju.
"Tokom avgusta s Udruženjem građana 'Akcija' planiran je veliki projekat podrške pravnih, kulturnih, naučnih radnika koji će svojim dolaskom i prisustvom akcentirati značaj institucije, a u smislu animiranja političkih faktora da se problem riješi i muzej otvori", naglasio je Busuladžić.
Na pitanje da li to znači da će finansijski problemi i dugovi zbog kojih je Zemaljski muzej BiH i zatvoren biti prevaziđeni i njegova vrata opet otvorena za posjetioce, Busuladžić odgovara da imaju vrlo konkretna obećanja, ali da ona nisu još zvanična.
"Nadamo se da ćemo nakon ljetne pauze i sezone godišnjih odmora dobiti konkretne podatke o tome da li će doći do otvaranja i kada. Uglavnom postoji ozbiljna volja da se problem pomjeri s mrtve tačke", istakao je Busuladžić.
Udruženje "Akcija" iz Sarajeva, na čijem je čelu Aida Kalender, najavilo je da će u periodu od 3. avgusta do 4. oktobra pokrenuti građansku akciju pod nazivom "Ja sam muzej", kojom bh. i međunarodnu javnost žele podsjetiti na činjenicu da je najveća i najznačajnija muzejska institucija u BiH zatvorena te žele uticati na odgovorne da se ovaj problem što hitnije riješi.
"Dolazeći na dežure učinit će mali čin solidarnosti s radnicima muzeja, a u isto vrijeme napraviti i ono što je naš ključni cilj, a to je da nas donosioci političkih odluka čuju i konačno ove jeseni riješe problem Zemaljskog muzeja BiH. Mislim da smo na dobrom putu prema tome", smatra Kalenderova.
Sama izložba podsjetila je u ponedjeljak veče građane Sarajeva šta je ovaj muzej značio za kulturu tog grada, ali i cijele BiH. Na otvaranju su govorili i radnici, koji još dolaze na svoja radna mjesta, te dokazali šta znači odgovornost i ljubav prema poslu i profesiji.
"Jednostavno, ja ovaj muzej ne mogu ostaviti. Bio bih najsretniji da dođe neko i da mi otkaz. Nisi više odgovoran, idi kući, snalazi se, radi šta god hoćeš. Ali u ovakvoj situaciji gdje nam niko ništa ne govori, normalno je da ne možemo tek tako izaći odavde", riječi su Mirsada Sijarića, koji godinama radi u Zemaljskom muzeju.
Đula Kerić, koja u muzeju radi od 1995. godine, kaže da i dalje voli muzej i da je sretna kada odlazi na dežuru da ga čuva.
"Kad mi dođe taj dan kad sam dežurna u muzeju, ja sam sretna. Džaba što nema plate, džaba sve. Volim ovdje da radim", rekla je ona.
Njihova koleginica Azra Bečević-Šarenkapa istakla je da radnicima koji već tri godine čuvaju muzej ova akcija mnogo znači.
"Mi, ali i vi, smo muzej, i muzej nam treba svima. Hvala svima vama, prijateljima muzeja, koji podržavate naš rad i rad 'Akcije' u nastojanju da Zemaljski muzej BiH ponovo otvori vrata", istakla je ona.
Posjetioci su u ponedjeljak mogli da pogledaju 30 portreta, od kojih svaki predstavlja jednog čuvara, odnosno jednog zaposlenog ove muzejske institucije.
Svaki portret predstavlja jednu neispričanu priču o Zemaljskom muzeju BiH, o odgovornosti i ljubavi prema poslu i profesiji, o nekadašnjim, ali i današnjim uslovima rada u ovoj instituciji, borbi za preživljavanje te dvojbi između nade za bolje sutra i mirenja s nemogućnošću promjene stanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.