LIL - Modiljanijeva retrospektiva je jedno od glavnih proljećnih događanja u Francuskoj, pogotovo što je posljednja postavka u čast italijanskog slikara organizovana prije punih 14 godina.
Ona se održava do 5. juna u Muzeju Moderne umjetnosti blizu Lila. Poslije ovog grada na sjeveru Francuske, izložba se seli u Budimpeštu, a zatim u Helsinki.
Predstavljeno je preko stotinu djela koje je muzej sakupio iz kolekcija širom svijeta, a naročito iz Amerike, Muzeja Oranžeri u Parizu, ali isto tako i iz zbirke samog muzeja u Lilu koji posjeduje veoma rijetke Modiljanijeve skulpture, kao i djela Pikasa, Sutina, Kislinga, Brankuzija i drugih.
Pristup ovoj izložbi je veoma interesantan, jer posjetilac može da je posmatra iz više uglova: kao dijalog umjetnika sa skulpturom ili kao njegov odnos prema portretu i aktu.
Isto tako, akcenat je stavljen na susret Modiljanija sa strasnim kolekcionarom Rožeom Ditijolom, kojeg upoznaje 1917, samo tri godine prije svoje smrti. Ditijol je nastavio sa kupovinom Modiljanijevih djela sve do 1946. i tako sakupio tridesetak slika i mnogobrojne crteže. Zahvaljujući tome je postao jedan od najvećih kolekcionara ovog umjetnika.
Na izložbi se može videti jedna interesantna fotografija u Ditijolovom stanu prepunom Modiljanijevih djela koja su izložena na retrospektivi. Mnogo kasnije, Ditijol i njegov sin poklanjaju cjelokupnu zbirku, koju su skupljali godinama, Muzeju moderne umjetnosti u Lilu. Zahvaljujući tome, na izložbi se mogu videti izuzetno vrijedna i rijetka Modiljanijeva djela.
U samom početku svoje umjetničke karijere Modiljani slika portrete, a kasnije se sa velikom strašću posvećuje skulpturi i druži se sa Brankuzijem, koji mu mnogo pomaže pri tehničkoj izradi. Nažalost, umjetnik je zbog svog slabog zdravlja ubrzo prekinuo da se time bavi i vratio se slikarstvu. Bolovao je od tuberkuloznog meningitisa koji ga je odnio u 35. godini života.
Istina je da je Modiljanijevo djelo vrlo često okarakterisano kao skulpturalno, što nije jednostavno shvatiti zbog toga što je on poznat prije svega po portretima, odnosno kao slikar. Skulpture koje se mogu vidjeti na retrospektivi u Lilu jasno ukazuju na Modiljanijevu opsjednutost ovim oblikom umjetnosti i razne uticaje koji su podsticali njegovu maštu. Sva ta djela zrače nevjerovatnom snagom. Dva osnovna motiva ga zaokupljaju sve do početka Prvog svjetskog rata, a to su: ženska glava i karijatida.
Modiljani crpi inspiraciju iz antičkih kultura i tradicija. Posebno je fasciniran egipatskom umjetnošću, tako da mnoge njegove skulpture imaju spojene noge kao boginja Hator na poklopcima sarkofaga. Poslije posjete pariskom etnografskom muzeju na Trokaderu i izložbe posvećene Angkoru i kmerskoj umjetnosti, Modiljani počinje sa izradom serije skulptura inspirisanih ovim uticajem. Na njima se nazire blagi pokret, koljena su rastavljena, ruke podignute, a glava okrenuta u suprotnom smjeru od tijela. Element tipičan za kmersku umjetnost je osmijeh koji se jedva nazire na nekim od njegovih skulptura, kao i okruglasti oblici na vrhu glave, nalik na punđu. Ovi detalji im daju posebnost i azijatski izgled.
Modiljani je isto tako bio fasciniran afričkom tribalnom umjetnošću, naročito maskama, odakle dolazi inspiracija za te tipične "prazne oči" na njegovim portretima, aktovima i skulpturama.
Pošto je iz zdravstvenih razloga morao da prestane da se bavi skulpturom, Modiljani se opredijelio za portret, a kasnije za akt. Njegovi prvi aktovi su izazvali skandal, ali zahvaljujući ovoj novoj temi, pogotovo za vrijeme u kome je živio, obezbijedio je sebi značajno mjesto u istoriji umjetnosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.