Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji dan

Dogodilo se na današnji dan
Dogodilo se na današnji dan
N.N.

Danas je ponedjeljak, 12. jun, 163. dan 2017. Do kraja godine ima 202 dana.

1683. - Više od 250.000 turskih vojnika počelo drugu opsadu Beča, ali su poslije dva mjeseca osmanlijskih napada snage poljskog kralja i vojskovođe Jana Trećeg Sobjeskog razbile Turke, što je spriječilo njihovo dalje širenje u Evropi.

1691. - Ahmed Drugi na turskom prijestolu naslijedio sultana Sulejmana Trećeg.

1759. - Umro engleski pisac Vilijam Kolins, jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. vijeka. Upadljivo je ispoljavao romantičarsko interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično i izvjesno demokratsko osjećanje. Djela: ode "Veče", "Škotske praznovjerice", "Sloboda".

1798. - Francuska armija zauzela sredozemno ostrvo Maltu.

1848. - Mađari napali Sremske Karlovce, sjedište Glavnog odbora Srba u Ugarskoj, u kojima je u maju 1848. Skupština Srba zatražila autonomiju Srpske Vojvodine /Banat, Bačka, Baranja i Srem/, ali je napad odbijen.

1849. - Bombardovanjem iz topova Mađari do temelja uništili Novi Sad, u kojem je u požarima izgorjelo oko 2.000 kuća, a poslije napada od 20.000 stanovnika u gradu je ostalo 6.000. Napad je uslijedio pošto je hrvatski ban Josip Jelačić, gušeći mađarsku revoluciju za račun Beča, umarširao u Novi Sad i napao Mađare na Petrovaradinskoj tvrđavi.

1897. - Rođen engleski državnik Robert Entoni Idn, britanski premijer od 1955. do 1957. Poslije studija orijentalnih jezika u Oksfordu, 1923. je ušao u parlament, od 1931. do 1933. bio je pomoćnik šefa diplomatije, 1935. lord čuvar državnog pečata i ministar za vezu s Društvom naroda u kojem se zalagao za sankcije protiv fašističke Italije zbog napada na Etiopiju. Od 1935. do 1938. bio je ministar inostranih poslova i 1936. je zastupao "politiku nemiješanja" u Španski građanski rat, ali je podnio ostavku kad je premijer Nevil Čembrlen potpisao Minhenski sporazum, kojim je Čehoslovačka predata na milost i nemilost nacističkoj NJemačkoj. U vladama Vinstona Čerčila ponovo je predvodio britansku diplomatiju od 1941. do 1945. i od 1951. do 1955. Poslije Čerčilovog povlačenja u aprilu 1955. postao je premijer i šef Konzervativne stranke, ali je podnio ostavku u januaru 1957. zbog neuspjele britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat.

1898. - Filipinski general Emilio Aginaldo tokom Američko-španskog rata, uz podršku SAD, proglasio nezavisnost Filipina. Amerikanci su ga potom izigrali, okupiravši Filipine i slomivši 1899. otpor filipinskih nacionalista, a taj pacifički arhipelag je formalnu nezavisnost stekao tek 1946.

1917. - Zbog progermanske politike u Prvom svjetskom ratu, grčki kralj Konstantin Prvi bio je prinuđen da abdicira u korist starijeg sina Aleksandra, poslije čije je smrti 1920. ponovo postao kralj. Sa prijestola je definitivno sišao 1922. zbog poraza Grčke u ratu s Turskom i naslijedio ga je mlađi sin Đorđe Drugi.

1924. - Rođen američki državnik DŽordž Herbert Voker Buš, predsjednik SAD od 1989. do 1993, koji je poslije poraza SSSR u "hladnom ratu" i rasturanja te države zatražio uspostavljanje novog svjetskog poretka. On je drugi državnik u 20. vijeku /poslije Adolfa Hitlera/ koji je - u drukčijoj formi i u drugim okolnostima - lansirao ideju o novom svjetskom poretku. Predvodio je 1991. zapadne saveznike u ratu protiv Iraka. U Drugom svjetskom ratu se borio na Pacifiku kao pilot u mornaričkom vazduhoplovstvu, 1974. i 1975. bio je ambasador u Kini, potom do 1976. direktor CIA, a potpredsjednik SAD od 1981, tokom dva predsjednička mandata Ronalda Regana.

1929. - Rođena njemačka Jevrejka Anelis Mari Frank, poznata kao Ana Frank. "Dnevnik Ane Frank" postao je simbol stradanja Jevreja u Drugom svjetskom ratu, u kojem su Nijemci planski istrebljivali taj narod u NJemačkoj i svim okupiranim zemljama Evrope. NJena porodica je poslije dolaska nacista na vlast u NJemačkoj 1933. izbjegla u holandski grad Amsterdam, gdje je od 1942. živjela u tajnom skrovištu, ali ih je 1944. otkrio Gestapo. Ubijena je u martu 1945. u nacističkom logoru Bergen-Belzen i od njene porodice rat je preživio jedino Anin otac. Poslije Drugog svjetskog rata pronađen je Anin potresni "Dnevnik" i 1947. objavljen. Pisala ga je tokom dvije godine u skrovištu.

1934. - Fašistička vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u maju 1934, zabranila je političke partije.

1936. - Na Malom Kalemegdanu u Beogradu osnovan zoološki vrt, u kojem je do 1941. sakupljeno 1.200 životinja. Tokom njemačkog bombardovanja Beograda u Drugom svjetskom ratu životinje su podijelile sudbinu ljudi - 6. aprila 1941. mnoge su raznesene avionskim bombama.

1964. - Nelson Mendela, Volter Sisulu i još šest vođa Afričkog nacionalnog kongresa - crnačkog oslobodilačkog pokreta protiv rasističkog režima u Južnoj Africi, osuđeni na doživotnu robiju. U procesu ukidanja rasne diskriminacije većina je oslobođena poslije tri decenije, uključujući i Mendelu, koji je potom postao prvi crni predsjednik Južne Afrike.

1976. - U vojnom udaru u Urugvaju oboren civilni predsjednik Huan Bordaberi, čime je otpočela devetogodišnja diktatura armijskog vrha.

1988. - U Bangladešu izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana, usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna religija u toj azijskoj zemlji.

1991. - Boris Jeljcin izabran za predsjednika Rusije.

1992. - Predstavnici UNPROFOR-a odbili da posjete Trebinje, koje je u nekoliko navrata žestoko napadala hrvatska artiljerija, jer od hrvatskih predstavnika nisu dobili garancije da će bezbjedno preći preko hrvatske teritorije.

1993. - Lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović u Parizu tražio ukidanje embarga na uvoz oružja bosanskim muslimanima.

1993. - Američki avioni bombardovali glavni grad Somalije Mogadiš pri pokušaju da unište otpor lidera somalijske gerile generala Mohameda Faraha Aidida. Poslije bombardovanja, nastavljenog i sljedećih dana, tokom kojih je bilo više žrtava među civilima, nastupili su američki komandosi, ali nisu uspjeli da uhvate Aidida.

1995. - Umro italijanski muzičar Arturo Benedeti Mikelanđeli, jedan od najvećih pijanista 20. vijeka.

1996. - Na pregovorima u Oslu predstavnici muslimanske vlade u Sarajevu odbili da potpišu sporazum o razoružanju na prostorima bivše Jugoslavije.

1996. - U Australiji se kod Brizbejna tokom vojnih vježbi sudarila dva helikoptera tipa "blejkhok", pri čemu je poginulo 18 komandosa.

1997. - Savjet bezbjednosti UN jednoglasno odobrio imenovanje bivšeg španskog ministra inostranih poslova Karlosa Vestendorpa za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

1998. - Britanski premijer i predsjedavajući EU Toni Bler izjasnio se za vojnu intervenciju na Kosmetu.

1998. - Predsjednici Srpskog narodnog saveza /SNS/, Socijalističke partije Republike Srpske /SP RS/ i Stranke nezavisnih socijaldemokrata /SNSD/ - Biljana Plavšić, Živko Radišić i Milorad Dodik potpisali u Banjaluci sporazum o formiranju koalicije "Sloga".

1999. - Na Kosovu i Metohiji počelo razmještanje međunarodnih bezbjednosnih snaga, na osnovu Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, dan nakon što su, na iznenađenje svih zapadnih zemalja, u južnu srpsku pokrajinu prvi stigli ruski vojnici koji su zaposjeli aerodrom Slatina kod Prištine.

2003. - Američki državni sekretar Kolin Pauel u izvještaju o trgovini ljudima u svijetu naveo da je BiH odredište i tranzitna zemlja za žene i djevojke kojima se trguje radi seksualnog izrabljivanja, uglavnom iz Moldavije, Rumunije i Ukrajine, a u manjem obimu iz Rusije, Kazahstana i Srbije i Crne Gore.

2003. - Vrhovni vojni sud osudio četiri pripadnika bivše Vojske Jugoslavije, među kojima i dva oficira, na kazne zatvora od pet do 14 godina, zbog ratnog zločina nad albanskim civilima na Kosovu tokom 1999. godine, što su prve pravosnažne presude izrečene za ratne zločine. Za ubistvo dva albanska civila u selu Kušnin, kod Prizrena, pukovnik Zlatan Mančić osuđen je na 14 godina zatvora, kapetan Rade Radojević na devet, a vojnici Danilo Tešić i Mišel Sergej na sedam, odnosno pet godina zatvora.

2003. - Umro američki filmski glumac Gregori Pek, najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu "Ubiti pticu rugalicu", za koju je nagrađen Oskarom /1962/. U Kanu je 2000. nagrađen "Zlatnom palmom" za životno djelo. Ostali filmovi: "Dvoboj na suncu", "Slučaj Paradin", "DŽentlmenski

sporazum", "Snjegovi Kilimandžara", "Praznik u Rimu", "Mobi Dik", "Topovi sa Navarona", "Arabeska", "Mjesec šunjalica".

2007. - Umro je baron Gi de Rotšild, francuski bankar, jedna od najkrupnijih ličnosti svjetskih finansija. Rođen 1909. u Parizu, tokom nacističke okupacije za vrijeme Drugog svjetskog rata, prebjegao je u SAD i kasnije u London, gdje se priključio pokretu otpora generala Šarla de Gola. Rotšild je vodio porodičnu finansijsku imperiju i predsjedavo je bankom "Rotšild frere" od 1967. do 1979.

2007. - Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine /RSK/ Milan Martić osuđen pred Haškim tribunalom na 35 godina zatvora.

2008. - U Irskoj na referendumu odbačen Lisabonski sporazum.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije