Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 1. februar

Dogodilo se na današnji datum, 1. februar
Foto: N.N. | Rene Dekart
Srna

Danas je četvrtak, 1. februar, 32. dan 2018. Do kraja godine ima 333 dana.

1328. - Umro francuski kralj Šarl Četvrti, posljednji direktni potomak dinastije Kapet na prijestolu Francuske, koji je ujedno bio i kralj Navare, kao Šarl Prvi. Tokom vladavine od 1322. reformisao je administraciju u nastojanju da ojača monarhiju, a 1327. je sklopio mir sa Engleskom.

1650. - Umro francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart, osnivač novovjekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma. Tvrdio je da su u osnovi svega dvije supstance, jedna osnova mišljenja i svijesti Res cogitans (misleća stvar), a druga tjelesnosti Res extensa (prostiruća stvar). Vjerodostojnost njihovog postojanja postiže se samo pomoću ontološkog aksioma Cogito, ergo sum (mislim, dakle jesam). Razlog i svrhu postojanja tih supstanci čini treća apsolutna supstanca - Bog. U matematiku je uveo promjenljivu veličinu i funkciju, što je bila prelomna tačka u razvoju te nauke. Djela: "Rasprava o metodi", "Pravila za rukovođenje umom", "Meditacije o prvoj filozofiji", "Rasprava o strastima duše", "Principi filozofije", "Geometrija".

1748. - Ukazom austrijske carice Marije Terezije Racka Varoš (Srpski Grad) dobila naziv Neoplanta i status slobodnog kraljevskog grada. Srbi su ga nazvali Novi Sad, a grad je, zahvaljujući privilegijama i ekonomskim povlasticama, ubrzo isprednjačio u odnosu na ostale u Vojvodini. Osnovane su mnoge škole, pokrenuti časopisi, djelovala je Matica srpska i postao je snažan srpski centar kulture - "srpska Atina" - kako su ga nazvali - i industrijski, naučni i trgovinski centar Vojvodine i Srbije.

1790. - Prvi put zasjedao Vrhovni sud SAD, godinu dana nakon osnivanja.

1793. - Revolucionarna Francuska, nepune dvije sedmice poslije pogubljenja kralja Luja Šesnaestog, objavila rat Velikoj Britaniji i Holandiji.

1805. - Rođen francuski revolucionar Luj Ogist Blanki, osnivač više tajnih revolucionarnih udruženja. Dvaput je osuđivan na smrt i dobio je nadimak "Okovani Prometej", jer je u tamnicama proveo 36 godina i pet mjeseci. Konspirativan rad, zavjereničke grupe i oružani ustanak smatrao je jedinom taktikom proletarijata. Diktaturu proletarijata je zamišljao kao diktaturu male grupe profesionalnih revolucionara.

1840. - U američkom gradu Baltimor otvoren prvi stomatološki fakultet u svijetu.

1860. - Rođen srpski filolog Milan Rešetar, univerzitetski profesor slovenske filologije u Beču i Zagrebu. Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekata i akcenata, posebno književnu i kulturnu istoriju rodnog Dubrovnika i bio je najbolji poznavalac dubrovačkog novca. Djela: na srpskom - izdanje "Gorskog vijenca", "Dubrovačka numizmatika 1 i 2", "Nove dubrovačke povelje Stojanovićeva zbornika", "Nikša Zvijezdić, dubrovački kancelar 15. vijeka", "Najstariji dubrovački govor", "Najstarija dubrovačka proza", "Dubrovački zbornik od godine 1520.", "Jezik Marina Držića", na njemačkom jeziku - "Čakavština i njene nekadašnje i sadašnje granice", "Štokavski dijalekt", "Dubrovački spomenici 13-15. vijeka".

1861. - Teksas se otcijepio od Unije i priključio Konfederaciji južnih američkih država.

1874. - Rođen austrijski pisac Hugo fon Hofmanštal, čiji su stihovi i prozna djela natopljeni melanholijom i rezignacijom, saznanjem o prolaznosti i smrti. Već sa 17 godina pisao je pjesme najvišeg umjetničkog dometa, čija sugestvnost leži u tananim osjećanjima, jezičkoj preciznosti i gotovo neponovljivoj muzikalnosti. Sarađivao je s Rihardom Štrausom, za čije je kompozicije pisao libreta. Djela: drame "Ticijanova smrt", "Luda i smrt", "Malo svjetsko pozorje", "Bijela lepeza", "Elektra", "Edip i Sfinga", "Čovjek", "Salcburško veliko svjetsko pozorje", "Kula", "Ćudljiv gospodin", libreta "Kavalir s ružom", "Arijadna na Naksu", "Žena bez senke", pripovijetka "Bajka 672. noći", esej "Pismo lorda Čendosa".

1893. - Tomas Edison u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svijetu.

1901. - Rođen američki filmski glumac Klark Gejbl, koji je igrao u više od 70 filmova, zračeći nesvakidašnjim magnetizmom, posebno na žensku publiku. Filmovi: "Istočni put", "Slobodna duša", "Dogodilo se jedne noći" (nagrada "Oskar"), "Pobuna na brodu 'Baunti'", "Kinesko more", "Prohujalo sa vihorom", "San Francisko", "Mogambo", "Probni pilot", "Učiteljevo mezimče", "Neprilagođeni", "LJudi u bijelom".

1908. - Odgovarajući na teror režima, republikanski zavjerenici u Lisabonu ubili portugalijskog kralja Karlosa Prvog i njegovog sina, koji je trebalo na naslijedi prijesto.

1918. - U austrougarskoj floti u Boki Kotorskoj izbila jedna od najvećih pobuna mornara u Prvom svjetskom ratu. Topovski hitac s krstarice "Sankt Georg" označio je početak pobune više od 8.000 mornara sa oko 400 brodova u Jadranu. Pobunjenici su tražili neodložno zaključenje mira, demobilizaciju, pravo svih naroda u Austro-Ugarskoj na samoopredjeljenje, poboljšanje uslova rada na brodovima i amnestiju učesnika pobune. Pobuna je ugušena u krvi.

1922. - Rođena italijanska operska pjevačica Renata Tebaldi, nesumnjivo jedan od najvećih lirskih soprana 20. vijeka, koja je briljantno interpretirala velike role, posebno u operama Đuzepa Verdija i Đakoma Pučinija.

1924. - Prva laburistička vlada Velike Britanije priznala SSSR, što je doprinijelo slamanju diplomatske izolacije te zemlje.

1935. - Počeo štrajk solidarnosti studenata Beogradskog univerziteta s drugovima u koncentracionom logoru u Višegradu, a u sukobu s policijom je poginuo student prava Mirko Srzentić. Studenti su tražili puštanje kolega iz logora, odlazak policije iz zgrade Univerziteta i omogućavanje Srzentićeve sahrane. Uhapšeno je više od 300 studenata, a tridesetak poslato u Višegrad.

1942. - Vođa norveških nacista Vidkun Kvisling u Drugom svjetskom ratu u okupiranoj Norveškoj postao predsjednik marionetske vlade.

1946. - Norveški diplomata Trigve Li izabran za prvog generalnog sekretara UN.

1946. - Mađarska proglašena republikom, s predsjednikom Zoltanom Tildijem i premijerom Ferencom Nađom.

1950. - U Beogradu osnovan Željeznički muzej, prvi takav u Jugoslaviji, koji je otvoren za javnost u aprilu 1953.

1958. - Proglašeno ujedinjenje Egipta i Sirije i zajednička država nazvana je Ujedinjena Arapska Republika.

1966. - Umro američki filmski glumac i režiser Baster Kiton, koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučnog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: "General", "Naše gostoprimstvo", "Navigator", "Šerlok Mlađi", "Snimatelj", "Bulevar sumraka", "Svjetla pozornice".

1974. - U požaru koji je zahvatio novoizgrađeni soliter u brazilskom gradu Sao Paolo poginulo više od 220 ljudi.

1979. - Iranski vjerski vođa ajatotah Ruholah Homeini vratio se u zemlju iz Pariza poslije 15 godina izgnanstva, mahom u Iraku. Time je nastupila nova faza islamske revolucije, kojom je u Iranu uspostavljena islamska teokratija.

1982. - Proglašena konfederacija Senegambija, nastala udruživanjem afričkih država Senegal i Gambija.

1991. - U zemljotresu koji je pogodio pogranične oblasti Avganistana i Pakistana poginulo više od 1.200 ljudi.

1992. - Objavljen Memorandum jugoslovenske vlade o zločinu genocida u Hrvatskoj i skrnavljenju spomen-područja "Jasenovac". U Memorandumu je predloženo da UN utvrde činjenice i na osnovu toga preduzmu mjere prema hrvatskim vlastima, ali je zahtjev ignorisan.

1992. - Vlada Republike Srpske Krajine /RSK/ odbacila plan Sajrusa Vensa i ostala pri zahtjevu da mirovne snage UN budu angažovane samo na liniji sukoba. Sljedećeg dana Predsjedništvo SFRJ je prihvatilo Vensov plan, a potpisao ga je i predsjednik Skupštine RSK, što je dvije sedmice kasnije potvrdila Skupština RSK.

1995. - Poplave u Holandiji natjerale skoro 250.000 ljudi da napusti domove, što je najveći egzodus u istoriji te zemlje.

1996. - Predsjednik Žak Širak objavio da je Francuska okončala nuklearne probe "jednom zauvijek".

2001. - Anketna komisija skupštine Republike Srpske za ispitivanje posljedica na okolinu i stanovništvo dejstva municije sa osiromašenim uranijumom odlučila da se obrate cirkularnim pismom svim relevantnim institucijama i pojedincima u Republici Srpskoj, FBiH i svijetu koji mogu pružiti podatke o štetnom djelovanju ove municije.

2003. - Svih sedam astronauta u američkom spejs šatlu "Kolumbija" izgubilo život prilikom raspadanja kosmičke letjelice.

2004. - Najmanje 200 ljudi poginulo ili povrijeđeno u toku dva simultana samoubilačka napada na prostorije dvije kurdske političke partije u gradu Arbilu, na sjeveru Iraka.

2012. - Umrla Vislava Šimborska, poljska književnica i prevodilac, dobitinik Nobelove nagrade.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Zbog smijeha zatvorili 14 škola
Zanimljivosti

Zbog smijeha zatvorili 14 škola

Blesavi jutarnji horoskop
Zanimljivosti

Blesavi jutarnji horoskop

Otrov škorpije najskuplja tečnost na svijetu
Zanimljivosti

Otrov škorpije najskuplja tečnost na svijetu

Najčitanije