Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 11. jun

Dogodilo se na današnji datum, 11. jun
Dogodilo se na današnji datum, 11. jun
Srna

Danas je nedjelja, 11. jun, 162. dan 2017. Do kraja godine ima 203 dana.

1509. - Engleski kralj Henri Osmi oženio se Katarinom Aragonskom. Ženio se još pet puta.

1572. - Rođen engleski pisac Bendžamin DŽonson, koji je realistički prikazivao ljudske nastranosti i strasti. Djela: komedije "Ljudi i ćudi", "Volpone", "Vartolomejski vašar", proza "Građa ili otkrića o ljudima i stvarima".

1727. - Umro britanski kralj njemačkog porijekla Džordž Prvi, prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije, a na prijestolu ga je naslijedio sin Džordž Drugi. Tokom njegove vladavine od 1714. do smrti položaj premijera se iskristalisao kao ključni u izvršnoj vlasti.

1776. - Rođen engleski slikar Džon Kanstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Njegova platna odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost atmosfere, čime je znatno uticao na francuske impresioniste.

1859. - Umro austrijski knez Klemens Vencel Nepomuk Lotar fon Meternih-Vineburg, koji je kao ministar inostranih poslova i kancelar četiri decenije krojio spoljnu i unutrašnju politiku Austrije, umnogome i sudbinu Evrope. Šef diplomatije bio je od 1809. do 1821, a kancelar od 1821. do 1848, kada je zbačen u martovskoj Bečkoj revoluciji i bio primoran da emigrira u Englesku. Predvodio je 1813. koaliciju protiv francuskog cara Napoleona Prvog. U međunarodnoj politici bio je stub reakcionarnog saveza evropskih vladara "Svete alijanse", stvorene radi gušenja revolucionarnih pokreta u Evropi, a u unutrašnjoj je izgradio po zlu čuven "Meternihov sistem" - policijsko-apsolutistički režim koji je gušio svaki nacionalni i slobodarski pokret. Dvije godine poslije zbacivanja s vlasti se vratio u Austriju, gdje je do smrti potpomagao reakcionarne snage.

1864. - Rođen njemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere, čije su kompozicije sjedinile iskrenost i efekat, intenzivno proživljavanje i hladnu virtuoznost. Počeo je da stvara u maniru kasnog romantizma i dospio do ekspresionizma, ali je uvijek ispoljavao visoko majstorstvo orkestracije. Simfonijsku poemu je ispunio novim sadržajem i jedan je od najboljih operskih kompozitora 20. vijeka koji su stvarali na tragu muzičke drame Riharda Vagnera. Komponovao je i operete, balete, solo pjesme, kamernu muziku. Djela: simfonijske poeme "Don Žuan", "Til Ojlenšpigel", "Simfonija Alpa", "Simfonija domestika", "Život junaka", opere "Saloma", "Elektra", "Kavaljer s ružom", "Egipatska Helena", "Arabela", "Danajina ljubav".

1880. - Rođena američka pacifistkinja DŽenet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao ubijeđeni antimilitarista u američkom parlamentu jedina je glasala protiv objave rata Japanu poslije bombardovanja Perl Harbura 1941.

1891. - Velika Britanija i Portugalija potpisale konvenciju o podjeli interesnih sfera sjeverno i južno od rijeke Zambezi u Africi, kojom je NJasalend postao britanski protektorat.

1895. - Rođen sovjetski državnik ruskog porijekla Mihail Aleksandrovič Bulganjin, premijer SSSR od 1955. do 1958, učesnik Oktobarske revolucije. Boljševicima se priključio 1917. uoči revolucije i do 1922. je radio u ČEKI, tajnoj političkoj policiji. Član Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR postao je 1934, na početku staljinističkih čistki, a Politbiroa 1948. Tokom Drugog svjetskog rata bio je u vojnim savjetima Zapadnog, Drugog pribaltičkog i Prvog bjeloruskog fronta, potom zamjenik ministra odbrane, a poslije rata ministar oružanih snaga i zamjenik premijera, prije nego što je postao šef vlade.

1903. - Oficiri zavjerenici u rano jutro u Beogradu ubili kralja Aleksandra Obrenovića i kraljicu Dragu Mašin, poslije čega se na srpski prijesto vratila dinastija Karađorđević. Aleksandar je došao na vlast 1889. poslije abdikacije oca, kralja Milana, ali su zemljom četiri godine upravljali namjesnici, jer je bio maloljetan. Izvršio je državni udar 1893. i zaveo autokratski režim. Zbog ženidbe 1900. s dvorskom damom Dragom sukobio se s ocem i navukao na sebe veliko nezadovoljstvo naroda, mnogih političara i oficira.

1910. - Rođen je francuski okeanograf Žak Iv Kusto, član Francuske akademije, veliki borac za zaštitu čovjekove okoline, s čijim se otkrićima tajni podvodnog svijeta mogu mjeriti jedino naučno-fantastični romani Žila Verna u 19. vijeku. Za podvodna snimanja se zainteresovao u Indokini tridesetih godina 20. vijeka kao mornarički oficir, poslije završene Pomorske akademije u Brestu. Prvi dokumentarni film "Deset hiljada metara pod morem" snimio je 1943. i od tada je napravio mnoštvo dokumentarnih filmova i televizijskih serija o životu u morima i okeanima, krstareći svijetom svojim brodom-laboratorijom "Kalipso". Za film "Svijet tišine", koji je snimio sa francuskim režiserom Lujom Malom, 1956. je na festivalu u Kanu dobio "Zlatnu palmu". Dobitnik je tri puta nagrade "Oskar". Napisao je više knjiga, uključujući "Putovanje 'Kalipsa'" i "Kroz 18 metara vode". Ostali filmovi: "Svijet bez sunca", "Zlatna riba".

1918. - Italijanski borbeni čamci su u Prvom svjetskom ratu u Jadranskom moru, oko 70 kilometara sjeverozapadno od Zadra, potopili veliki austrougarski bojni brod "Sent Ištvan", poslije čega je komandant austrougarske mornarice admiral Mikloš Horti - potonji fašistički diktator Mađarske - morao da obustavi operaciju razbijanja blokade na ulazu u Jadran. Horti je planirao da čitava austrougarska flota, uz pomoć avijacije, kod Otrantskih vrata razbije blokadu sila Antante.

1936. - U Moskvi saopšteno da je uhapšeno, osuđeno na tajnom suđenju i potom pogubljeno osam visokih sovjetskih vojnih rukovodilaca, uključujući ruskog maršala i vojnog teoretičara Mihaila Tuhačevskog, što je označilo početak masovne čistke i fizičkih likvidacija u Crvenoj armiji. Tuhačevski je bio jedan od najistaknutijih komandanata Crvene armije tokom građanskog rata poslije Oktobarske revolucije. Kao komandant Zapadnog fronta 1920. je u ratu protiv Poljske dopro do Varšave, 1922. je postao načelnik Vojne akademije, 1925. član Revolucionarnog vojnog savjeta SSSR, a 1931. zamejnik predsjednika tog tijela i zamjenik ministra odbrane. Djela: "Rat klasa", "Pitanja savremene strategije".

1942. - Stupio je na snagu sporazum vlada SSSR i SAD u Drugom svjetskom ratu o principima uzajamne pomoći i vođenju rata protiv fašističkih Sila osovine, poznat kao Sporazum o zajmu i najmu. SAD su se obavezale da snabdijevaju SSSR, koji će sarađivati u odbrani SAD i dostavljati materijale i informacije. Dogovorene su i koordinisane akcije radi povećanja proizvodnje, razmjene i potrošnje i uklanjanja trgovinskih i carinskih barijera.

1949. - Ubijen albanski revolucionar i rukovodilac Koči Hođe, odmah poslije izricanja smrtne presude na montiranom tajnom procesu. Prethodno je smijenjen sa svih položaja i uhapšen zato što se nije složio sa rezolucijom Informiroa 1948, jer je bio protiv staljinističke metode osude i izolacije Jugoslavije. U zatvoru je mučen da bi priznao izmišljenu krivicu i odrekao se stava da je politika Moskve prema Beogradu pogrešna. Bio je 1941. glavni inicijator osnivanja Komunističke partije Albanije i njen organizacioni sekretar, organizator ustanka u Albaniji u Drugom svjetskom ratu protiv fašističkih okupatora i član Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Albanije. Od 1945. bio je potpredsjednik vlade i ministar unutrašnjih poslova, a 1946. je postao predsjednik Demokratskog fronta Albanije. Zauzimao se za blisku saradnju Albanije i Jugoslavije.

1955. - Na automobilskoj trci "24 sata Le Mana" poginulo je 80 i povrijeđeno više od sto posmatrača poslije sudara tri automobila koji su uletjeli u gledalište.

1963. - Vijetnamski budistički kaluđer Kvang Duk spalio se u Sajgonu kao znak protesta zbog tretmana kome je vlada Južnog Vijetnama podvrgla budiste.

1970. - Umro ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski, član a potom predsjednik Privremene vlade poslije Februarske revolucije 1917. u Rusiji. Zbačen je s vlasti u Oktobarskoj revoluciji 1917. Emigrirao je 1918. i od 1940. živio u SAD, gdje je i umro.

1970. - Posljednji američki vojnik je napustio vazduhoplovnu bazu "Vilus" u Libiji, na zahtjev pukovnika Moamera el Gadafija, koji je 1. septembra 1969. oborio režim kralja Idriza Prvog.

1970. - Poslije sedmice žestokih okršaja u Jordanu palestinski gerilci i jordanska armija potpisali primirje.

1979. - Umro američki filmski glumac DŽon Vejn, koji je igrao uglavnom u vesternima, tumačeći likove pravdoljubivih i usamljenih junaka. Filmovi: "Veliko suđenje", "Poštanska kola", "Dugo putovanje kući", "Rio Grande", "Pijesak Ivo DŽime", "Miran čovjek", "Crvena rijeka", "Tragači", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Rio Bravo", "Eldorado", "Alamo".

1981. - U zemljotresu u jugoistočnoj iranskoj provinciji Kerman poginulo je najmanje 1.500 ljudi.

1984. - Umro italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije od 1972. do smrti, jedan od najistaknutijih pobornika "evrokomunizma" i tvorac strategija "istorijskog kompromisa" i "demokratske alternative". U ranoj mladosti je postao komunista i 1944. je uhapšen kao sekretar komunističke omladine u rodnom Sasariju na Sardiniji. U Centralni komitet partije je ušao 1945, član Politbiroa je postao 1959, a zamjenik generalnog sekretara 1969. Kao lider partije potpuno je suzbio sovjetski uticaj u najvećoj komunističkoj partiji na Zapadu.

1988. - Umro italijanski državnik Đuzepe Saragat, bivši predsjednik Italije, osnivač italijanske Socijaldemokratske partije. Poslije dolaska na vlast fašističkog režima Benita Musolinija emigrirao je sa ostalim rukovodiocima Socijalističke partije, u kojoj je bio član Direkcije, a u zemlju se vratio 1943. poslije kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu. Nijemci su ga ubrzo uhapsili, ali je uspio da pobjegne iz zatvora. Iz Socijalističke partije je istupio 1947, a 1952. je osnovao Socijaldemokratsku partiju. Bio je ministar u prvoj poslijeratnoj italijanskoj vladi, potom do 1957. potpredsjednik vlade. Šef diplomatije je postao 1963, a na čelu države bio je od 1964. do 1971.

1990. - Umro srpski istoričar Vasa Čubrilović, učesnik atentata na austrugarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Kao učenik je pristupio nacionalno-revolucionarnoj organizaciji "Mlada Bosna", a kao najmlađi učesnik Sarajevskog atentata osuđen je na 16 godina robije i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svjetskom ratu bio je zatvoren u logor na Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom univerzitetu, gdje je doktorirao 1927. Između dva svjetska rata pripadao je progresivnom krilu Zemljoradničke stranke, a poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Autor je oko 70 istorijskih knjiga i studija. Djela: "Bosanski ustanak 1875-1878", "Porijeklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini", "Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi", "Politička prošlost Hrvata", "Istorija političke misli u Srbiji devetnaestog vijeka", "Odabrani istorijski radovi".

1995. - Od eksplozije bombe, podmetnute u kolumbijskom gradu Medeljin u vrijeme održavanja muzičkog festivala, poginulo je 28 ljudi i povrijeđeno više od 200.

1996. - Od eksplozije u trgovinskom centru u brazilskom gradu Sao Paulo poginulo je 39 i povrijeđeno više od 500 ljudi.

1999. - Komandant Treće armije Vojske Jugoslavije general-pukovnik Nebojša Pavković saopštio da je tokom 79 dana bombardovanja NATO pakta poginuo 161 pripadnik Treće armije i uništeno 13 tenkova, šest oklopnih transportera, osam artiljerijskih oruđa, 19 protivavionskih topova i jedan radar, a da je njena protivvazdušna odbrana oborila 34 borbena aviona NATO-a, 25 bespilotnih letjelica, pet helikoptera i 52 krstareće rakete.

2001. - U SAD nad Timotijem Mekvejem izvršena smrtna kazna, na koju je osuđen zbog postavljanja bombe 1995. u zgradi državnih institucija u Oklahoma Sitiju, kada je poginulo 168 osoba.

2008. - Umro bivši vijetnamski premijer Vo Van Kiet, veliki reformator zemlje tokom devedesetih godina 20. vijeka. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Zbunjeni kit blokirao francusku luku
Zanimljivosti

Zbunjeni kit blokirao francusku luku

Neboder prodat za pet milijardi dolara
Zanimljivosti

Neboder prodat za pet milijardi dolara

Medvjedi provalili u restoran i pojeli pizzu
Zanimljivosti

Medvjedi provalili u restoran i pojeli pizzu

Najčitanije