Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 12. avgust

Dogodilo se na današnji datum, 12. avgust
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 12. avgusr
Srna

Danas je subota, 12. avgust, 224. dan 2017. Do kraja godine ima 141 dan.

1450. - Englezi u Stogodišnjem ratu primorani da Francuzima prepuste lučki grad Šerbur, čime je cijela Normandija potpala pod kontrolu francuskog kralja Šarla Sedmog.

1687. - Austrijska i mađarska vojska pod komandom Ludviga Vilhelma Badenskog u bici kod Mohača porazila tursku vojsku koju je predvodio Sulejman-paša, poslije čega su Transilvanija i Hrvatska potpale pod austrijsku vlast.

1759. - Ruske i austrijske trupe pod komandom generala Petra Semjonoviča Saltikova u bici kod Kunersdorfa u Sedmogodišnjem ratu porazile prusku armiju koju je predvodio kralj Fridrih Drugi - Veliki.

1827. - Umro engleski slikar, bakrorezac i pisac Viljem Blejk, čija je poezija mistična i apokaliptična. U slikarstvu je isprva kopirao radove Mikelanđela Buonarotija, Santija Rafaela i Albrehta Direra. Kasnije je ilustrovao starozavjetnu "Knjigu o Jovu" i djela Džona Miltona, a najuspešnije "Božanstvenu komediju" Dantea Aligijerija. Pisao je velike religiozne i filozofske poeme, ali je literarnu slavu stekao lakim i neposrednim lirskim pjesmama, kao što su "Pjesme iskustva" i "Pjesme nevinosti".

1848. - Umro engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson, "otac željeznice", koji je 1814. konstruisao prvu upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu željezničku prugu Stokton - Darlington i uveo čelične šine umjesto drvenih, a 1829. izgradio i prugu Liverpul - Mančester, na kojoj je njegova lokomotiva "rokit" postigla tada rekordnu brzinu od 56 kilometara na čas. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.

1849. - Vođa Mađarske revolucije Lajoš Košut primoran da napusti zemlju pošto su jake austrijske i ruske snage, poslije višemjesečnih borbi, slomile otpor revolucionarne armije i ugušile revoluciju u Mađarskoj. Mađarski ustanak je počeo u martu 1848, a u aprilu 1849. je proglašena republika. Strahujući od revolucije, austrijski car Franc Jozef Prvi pozvao je u pomoć ruskog cara Nikolaja Prvog Romanova, koji je protiv ustanka uputio snažnu armiju.

1881. - Rođen američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil, autor mnogih vesterna, melodrama, komedija i pseudoistorijskih spektakla, grandioznih filmova sa desetinama hiljada statista, obavezno prema nekom biblijskom motivu. Filmovi: "Virdžinijanac", "Djevojka sa zlatnog zapada", "Karmen", "Mala Amerikanka", "Ne mijenjaj svog muža", "Deset zapovijesti", "Trijumf", "Burlaci sa Volge", "Kralj kraljeva", "Čikago", "Božanske djevojke", "Dinamit", "U znaku krsta", "Kleopatra", "Avanture Bufalo Bila", "Pacifik ekspres", "Samson i Dalila", "Najveća predstava na svijetu".

1898. - Špansko-američki rat završen potpisavanjem protokola kojim je Španija prinuđena da napusti Kubu i Portoriko.

1898. - SAD su anektirale Havajska ostrva, pet godina pošto je uz pomoć SAD sa havajskog prijestola svrgnuta kraljica Liliuokalani koja se protivila sve većem uticaju Amerikanaca.

1900. - Umro austrijski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svjetski šampion u šahu. Titulu svjetskog prvaka je osvojio 1886. pobjedom u meču nad Johanesom Cukertortom rezultatom 10:5, uz pet remija. Zvanje prvaka svijeta je odbranio 1889. i 1892. u mečevima s Mihailom Ivanovičem Čigorinom, a izgubio ga je 1894. porazom u meču s Emanuelom Laskerom rezultatom 10:5, uz četiri remija. Objavio je 1889. "Udžbenik modernog šaha", koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

1914. - Počela Cerska bitka u Prvom svjetskom ratu u kojoj je srpska vojska do nogu potukla austrougarsku vojsku i odnijela prvu savezničku pobjedu u ratu. Od 200.000 austrougarskih vojnika koji su pokušali da okupiraju Srbiju u njoj nije ostao nijedan, izuzev 4.500 zarobljenika. Tokom krvavih borbi gubici austrougarskih trupa su dostigli 27.000, a iz stroja je izbačeno više od 16.000 srpskih vojnika, od kojih je 2.107 poginulo. Austrougarski vojnik i novinar Egon Ervin Kiš je o tim dramatičnim trenucima krajem avgusta 1914. zapisao u dnevniku: "Armija je potučena i nalazi se u bezobzirnom, divljem i paničnom bijegu. Jedna potučena vojska - ne, jedna razbijena rulja jurila je u bezumnom strahu prema granici..."

1914. - Velika Britanija u Prvom svjetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

1924. - Rođen pakistanski diktator general Mohamed Zija ul Hak, koji je vladao od 1977. do smrti u avionskoj nesreći u avgustu 1988. Vlast je prigrabio vojnim udarom kojim je oborio premijera Zulfikara Ali Buta, poslije čega se proglasio predsjednikom.

1928. - Umro češki kompozitor Leoš Janaček, koji se inspirisao moravskom narodnom muzikom i melodikom govornog jezika, stvarajući primjenom modalne harmonije i neuobičajene ritmike djela intenzivne dramatike i snažnih, realističkih likova. Osnovao je Orguljašku školu u Brnu i radio je na Konzervatorijumu. Djela: opere "Jenufa", "Kaća Kabanova", "Lukava lija", "Iz mrtvog doma", simfonijska poema "Taras Buljba", horske kompozicije, kamerna muzika.

1938. - Nacistička Njemačka objavila mobilizaciju stanovništva u sklopu priprema za rat.

1944. - U Napulju počeo dvodnevni sastanak vođe jugoslovenskih partizana Josipa Broza sa britanskim premijerom Vinstonom Čerčilom, koji je Titu predložio susret s kraljem Jugoslavije Petrom Drugim Karađorđevićem, što je odbijeno. Čerčil je priznao prava Jugoslavije na Istru, ali ne i na Trst.

1955. - Umro njemački pisac Tomas Man, predstavnik psihološkog romana, najznačajniji njemački prozni stvaralac u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Poslije dolaska nacista na vlast u NJemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD. Stvarao je pod uticajem Johana Volfganga Getea, Artura Šopenhauera, Fridriha Ničea i velikih ruskih pisaca 19. vijeka. Djela: romani "Budenbrokovi", "Čarobni brijeg", "Kraljevsko visočanstvo", "Lota u Vajmaru", "Doktor Faustus", "Ispovijesti varalice Feliksa Krula", "Izabranik", tetralogija "Josif i njegova braća", pripovijetke i novele "Smrt u Veneciji", "Tonio Kreger", "Mario i mađioničar", "Zamijenjene glave", "Zakon", "Prevarena", eseji "Duhovno plemstvo", "Staro i novo", kulturno-filozofske i istorijske studije "Fridrih i velika koalicija", "Razmatranja jednog nepolitičara".

1962. - Obavljen prvi grupni let svemirskih brodova - sovjetskih letjelica "Vastok 3" i "Vastok 4", lansiranih u orbitu oko Zemlje u razmaku od 24 časa, kojima su upravljali kosmonauti Andrej Nikolajev i Pavel Popovič. Brodovi su se približili jedan drugom na samo 6,5 kilometara, što je bio prvi pokušaj ispitivanja mogućnosti manevrisanja dva broda u grupnom letu i veliki doprinos kasnijem spajanju svemirskih letjelica.

1970. - U Moskvi SSSR i Zapadna Njemačka potpisali sporazum o odricanju od upotrebe sile.

1978. - U Pekingu potpisan sporazum o desetogodišnjem miru i prijateljstvu Japana i Kine i uspostavljeni su diplomatski odnosi dvije zemlje.

1982. - Umro američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda, jedna od najupečatljivijih fizionomija svjetskog filma, čiju glumu je odlikovala prefinjenost i diskrecija. Nagradu "Oskar" dobio je za ulogu u filmu "Na zlatnom jezeru", posljednjem u više od 80 - koliko ih je snimio. S velikim uspjehom je nastupao u mnogim predstavama u brodvejskim pozorištima, takođe u TV serijama. Ostali filmovi: "Mladi Linkoln", "Plodovi gnjeva", "Moja draga Klementina", "Bjegunac", "DŽesi DŽejms", "Roj", "Džezabel", "Mister Roberts", "Rat i mir", "Samo jednom se živi", "12 gnjevnih ljudi", "Bura nad Vašingtonom", "Najduži dan", "Ubica na konju".

1984. - U Los Anđelesu završene 23. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 140 zemalja. Jugoslavija je imala rekordnu olimpijsku žetvu - sedam zlatnih medalja, četiri srebrne i sedam bronzanih.

1985. - Pad aviona "boing 747" japanske kompanije "Jal" na planinu Osutaka u blizini Tokija, preživjelo četvoro od 524 ljudi u letjelici.

1988. - Burmanski predsjednik Sen Luin prinuđen na ostavku pod pritiskom masovnih antivladinih demonstracija.

1992. - SAD, Kanada i Meksiko postigli sporazum o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine, čime je stvoren najveći svjetski trgovinski blok.

1992. - Narodna skupština Srpske Bosne i Hercegovine usvojila u Banjaluci Deklaraciju o državnom i političkom uređenju države i donijela odluku da promijeni ime u Republika Srpska.

1992. - Prema odluci Narodne banke Srpske Republike Bosne i Hercegovine, iz opticaja povučene novčanice koje je štampala Narodna banka Jugoslavije i zamijenjene novčanicama Narodne banke Srpske Republike Bosne i Hercegovine.

1993. - Poštujući dogovor, postignut dan ranije u Ženevi, pripadnici Vojske Republike Srpske povukli se sa planine Igman.

1993. - Ulaskom u Sarajevo dva konvoja UNHCR-a, koja su prešla preko teritorije Republike Srpske, počelo provođenje sporazuma o otvaranju puteva Sarajevo - Ilidža i Sarajevo - Ilijaš - Visoko - Zenica.

1995. - Savjet bezbjednosti usvojio Rezoluciju kojom se od Hrvatske zahtijeva da okonča sve vojne aktivnosti protiv Republike Srpske Krajine i da u potpunosti poštuje pravila lokalnog srpskog stanovništva, dozvoljavajući povratak onim Srbima koji to žele. U operaciji "Oluja", koji su jedinice Republike Hrvatske preduzele početkom avgusta, iz Republike Srpske Krajine protjerano je više od 200. 000 Srba.

1996. - Iran i Turska sklopili sporazum o izgradnji gasovoda u vrijednosti od 23 milijarde dolara, samo sedmicu pošto je u SAD izglasan zakon o kažnjavanju stranih investitora u iranski energetski sektor.

2000. - Pod nadzorom Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) oslobođeno je 728 iračkih ratnih zarobljenika koji su se nalazili u Iranu.

2000. - Ruska atomska podmornica "Kursk", u kojoj je bilo 118 mornara, potonula na dno okeana u Beringovom moreuzu.

2000. - Britanski pripadnici KFOR-a preuzeli kontrolu nad Rudnikom "Trepča" u Zvečanu zbog, "velike zagađenosti vazduha olovom koja je 200 puta veća nego što je dozvoljena maksimalna vrijednost".

2000. - Arhijerejski sabor Ruske pravoslavne crkve donio odluku o kanonizaciji posljednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i njegove porodice.

2004. - Sobranje Makedonije usvojilo Zakon o Skoplju, čime je u glavnom gradu uvedena ravnopravna upotreba makedonskog i albanskog jezika.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije