Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 13. avgust

Dogodilo se na današnji datum, 13. avgust
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 13. avgust
N.N.

Danas je nedjelja, 13. avgust, 225. dan 2017. Do kraja godine ima 140 dana.

1521. - Slomivši otpor Asteka, španski osvajač Ernan Kortes zauzeo i razorio Tenočtitlan /Meksiko Siti/.

1624. - Francuski kralj Luj Šesnaesti za prvog ministra /šef vlade/ postavio kardinala Armana Žana di Plesija Rišeljea.

1792. - Francuski revolucionari uhapsili članove kraljevske porodice, tri dana poslije ukidanja monarhije i zbacivanja kralja Luja Šesnaestog.

1806. - U boju na uzvišici Mišar kod Šapca gotovo desetostruko malobrojniji Srbi u Prvom srpskom ustanku do nogu potukli Turke. Nastojeći da uguši ustanak, Porta je uputila vojsku iz Bosne koju je predvodio Sulejman-paša Skopljak. Ustanički vođa Đorđe Petrović - Karađorđe je Turke dočekao na Mišaru, gdje je izgradio šanac, a konjica je ostala u šumi da udari u bok i pozadinu neprijatelja. Prvi turski napad je odbijen, a zatim su stupili u dejstvo konjica i ušančeni ustanici. Turci su se uz velike gubitke panično povukli, pri čemu su se mnogi podavili u Savi, pokušavajući da se prebace u Srem.

1826. - Umro francuski ljekar Rene Teofil Jasint Lenak, koji je 1819. izumio stetoskop.

1863. - Umro francuski slikar Ežen Delakroa, glavni predstavnik romantizma. Ilustrovao je "Fausta" Johana Volfganga Getea i napisao "Dnevnik" u kome je izložio zapažanja o umjetnosti. Djela: "Danteova barka", Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830.", "Pokolj na Hiosu", "Smrt Sardanapala".

1868. - U Peruu i Ekvadoru otpočela serija zemljotresa, u kojima je poginulo oko 25.000 ljudi.

1871. - Rođen njemački revolucionar Karl Libkneht, jedan od osnivača i vođa Komunističke partije NJemačke. U Rajhstag /parlament/ je izabran 1912. i uoči i tokom Prvog svjetskog rata je istupao protiv njemačkog i međunarodnog imperijalizma i jedini je među poslanicima glasao protiv ratnih kredita. Bio je među osnivačima "Saveza Spartaka" iz kojeg je u decembru 1918. nastala KP NJemačke. Bio je jedan od vođa Novembarske revolucije u NJemačkoj 1918. godine, ali je poslije gušenja revolucije uhapšen i polovinom januara 1919. zvjerski ubijen zajedno sa Rozom Luksemburg.

1888. - Rođen škotski pronalazač DŽon Logi Berd, pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bijele siluete, a 1925. kao slike sa polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uređaj za noćno osmatranje pomoću infracrvenih zraka, 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD.

1899. - Rođen engleski filmski režiser Alfred DŽozef Hičkok, koji se proslavio filmovima kriminalističkog žanra i strave u kojima je sa svojevrsnim humorom slikao građansko društvo. Bio je majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta. Filmovi: "Čovjek koji je suviše znao", "Rebeka", "Ptice", "Psiho", "39 stepenica", "Tajni agent", "Ozloglašena", "Slučaj Paradin", "Konopac", "Prozor u dvorištu", "Pozovi M radi ubistva", "Nevolje sa Harijem", "Marni", "Topaz", "Porodična zavjera", "Frenezija", "Vrtoglavica", "Sjever-sjeverozapad".

1910. - Umrla engleska medicinska sestra Florens Najtingel, utemeljivač profesije medicinskih sestara, čiji se rođendan - 12. maj - obilježava kao međunarodni Dan medicinskih sestara. U Krimskom ratu polovinom 19. vijeka je organizovala bolnice pri britanskom ekspedicijskom korpusu i znatno je reformisala sanitetsku službu i njegu ranjenika i bolesnika. Zahvaljujući tome, smrtnost u britanskim poljskim bolnicama je sa 40 smanjena na dva odsto. Otvorila je prvu školu za medicinske sestre, a njene učenice su poslije Prvog svjetskog rata - u kojem su liječile srpske vojnike - pomogle osnivanje takve škole u Beogradu, iz koje je prva generacija medicinskih sestara izašla 1924.

1912. - Umro francuski kompozitor Žil Emil Frederik Masne, profesor Konzervatorijuma u Parizu, čija sentimentalna djela izražavaju francusku građansku romantiku. Komponovao je više od 20 opera, uglavnom sa lirskom tematikom. Djela: opere "Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais", baletska muzika, oratorijumi, kantate, solo pjesme.

1913. - Rođen izraelski državnik Menahem Begin, prvi premijer Izraela koji je potpisao ugovor sa nekom arapskom zemljom. Poslije razgovora u Kemp Dejvidu s egipatskim predsjednikom Anvarom el Sadatom i predsjednikom SAD DŽimijem Karterom, 1977. u Vašingtonu je potpisao mirovni ugovor s Egiptom. U tek osnovanoj državi Izrael 1948. je oformio pokret "Herut" /sloboda/, od kojeg je nastala partija "Likud" /jedinstvo/. U vladu je ušao 1967., a premijer je bio od 1977. do 1983., kad je podnio ostavku. Sa Sadatom je 1978. podijelio Nobelovu nagradu za mir. Važio je za "čovjeka najtvrđe linije sa vizijom za kompromis". Djela: "Pobuna", "Lična sjećanja komandanta Irgun Cevai Leumija", "Bijele noći", "U podzemlju".

1913. - Rođen kiparski arhiepiskog Makarios Treći, vođa pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsjednik te mediteranske zemlje od 1960. do smrti 1977. Bio je i jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

1914. - Francuska u Prvom svjetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

1923. - Mustafa Kemal, poznat kao Kemal Ataturk, postao prvi predsjednik Turske. Tokom vladavine do smrti 1938. radikalnim reformama je iz korijena izmijenio lik zemlje: proklamovao je jednakost svih građana, sproveo agrarnu reformu, ukinuo kalifat, donio savremene zakone, reformisao jezik i pravopis, ženama dao slobodu i zabranio nošenje fesa.

1927. - Rođen kubanski revolucionar i državnik Fidel Rus Kastro, pod čijim je vođstvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batiste i izvedena socijalistička revolucija. U prvom pokušaju da zbaci Batistu nije uspio: gerilski napad 26. jula 1953. na kasarnu Monkada u Santjago de Kuba propao je uz znatne gubitke. Tada je uhapšen i osuđen na 15 godina robije, ali je pomilovan 1955. Ubrzo po izlasku sa robije osnovao je "Pokret 26. jula" i emigrirao u Meksiko, gdje je organizovao pristalice za novi pokušaj prevrata. U decembru 1956. se iskrcao na Kubu i organizovao ustanike na planini Sijera Maestre, odakle je organizovao oružane akcije ustanika koji su počeli da deluju širom zemlje. Batista je u beznadežnoj situaciji pobjegao sa Kube, a Kastro je u glavni grad Havanu kao pobjednik ušao 1. januara 1959. U februaru 1959. je postao premijer, 1965. šef Komunističke partije Kube, 1976. i vrhovni komandant kubanskih oružanih snaga.

1942. - U noćnom jurišu na ustaško utvrđenje na Kupresu, u Drugom svjetskom ratu, poginuo srpski revolucionar Simo - Simela Šolaja, komandant partizanskog Krajiškog bataljona "Iskra". Po izbijanju ustanka 1941. postao je nekrunisani seljački vođa u svom kraju, izuzetno omiljen zbog pravičnosti, poštenja i nevjerovatne hrabrosti i narod ga je doživljavao kao zaštitnika, posebno od ustaških pokolja. Posmrtno je proglašen narodnim herojem.

1946. - Umro engleski pisac Herbert DŽordž Vels, rodonačelnik naučno-fantastične literature, autor mnogih popularno-naučnih, istorijskih, socijalnih i fantastičnih romana i pripovijedaka. Djela: "Rat svjetova", "Vremenska mašina", "Istorija svijeta", "Ostrvo doktora Moroa", "Hrana bogova", "Nevidljivi čovjek", "Novi Makijaveli", "Tono Bangi", "Čovječanstvo", "Novi svijet", "Nauka o životu", "Kips".

1961. - Granica između Istočnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburške kapije je zatvorena, što je bila najava podizanja Berlinskog zida.

1964. - U Velikoj Britaniji izvršene posljednje smrtne kazne vješanjem nad dvojicom zatvorenka u Liverpulu i Mančesteru osuđenim na smrt zbog ubistva.

1993. - Ispod šestospratnog hotela u Tajlandu, koji se iznenada srušio, smrt našlo više od 120 ljudi.

1996. - Podaci dobijeni sa američke vasionske sonede "Galilej" ukazali da na jednom od Jupiterovih mjeseca vjerovatno ima vode, što je povećalo mogućnost postojanja primitivnih oblika života.

1998. - Švajcarske banke i jevrejske grupe postigle sporazum kojim je predviđena suma od milijardu i 250 miliona dolara kompenzacije za žrtve holokausta u Drugom svjetskom ratu.

2003. - Albanski teroristi u selu Goraždevac, kod Peći, ubili dvoje, a ranili četvoro srpske djece dok su se kupala u rijeci Bistrici. Uslijedili protesti Srba, blokade saobraćajnica. Ovaj zločin osudili EU, SAD, UNMIK. Savjet bezbjednosti na vanrednoj sjednici 18. avgusta okvalifikovao ovaj napad kao teroristički akt.

2004. - Najmanje 115 ljudi je poginulo, a više od 1800 je povrijeđeno u jednom od najjačih tajfuna koji je zahvatio jugoistok Kine tokom nekoliko posljednjih godina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije