Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum 13. mart

Dogodilo se na današnji datum 13. mart
Foto: Ilustracija | Ivo Andrić
Srna

Danas je utorak, 13. mart, 72. dan 2018. Do kraja godine su 293 dana.

1325. - Osnovan Tenočtitlan, prijestonica Asteškog carstva.

1572. - Umro hvarski pisac i plemić srpskog porijekla Petar Hektorović, autor spjeva "Ribanje i ribarsko prigovaranje", jednog od najoriginalnijih djela renesansne književnosti. U spjev je unio više srpskih narodnih pjesama, uključujući epsku pjesmu dugog stiha "Kraljević Marko i brat mu Andrijaš". Preveo je spjev "Remedia amoris" rimskog pjesnika Ovidija.

1733. - Rođen engleski hemičar i filozof Džozef Pristli, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljen-dioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvjetitelja - vjerovao je u besmrtnost duše. Djela: "Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja", "Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima", "Sokrat i Isus", "Istorija i sadašnje stanje elektriciteta".

1741. - Rođen austrijski car Josif Drugi, apsolutista, sin carice Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu buržoazije, na koju se oslanjao u borbi protiv feudalaca i Rimokatoličke crkve, proveo je reforme, oslobodivši seljake vezanosti za zemlju i lične zavisnosti od feudalaca, ali ih je ipak ostavio pod vlašću vlastelinskog suda. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. je izdao "Patent o toleranciji" kojim je nekatolicima dozvolio slobodu vjeroispovijesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i provodio germanizaciju. Reforme su posebno pozdravili Srbi u Vojvodini, jer je trebalo da ih u vjerskom i građanskom pogledu izjednače sa rimokatolicima. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i nasljednik Leopold Drugi je poslije smrti Josifa Drugog 1790. sve vratio u pređašnje stanje.

1781. - Engleski astronom njemačkog porijekla Vilijam Heršel otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema.

1848. - Dan poslije masovnih demonstracija u Beču pao policijsko-apsolutistički režim kancelara Klemensa Meterniha. Kancelar je pobjegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnjevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand Prvi je obećao ustav.

1860. - Rođen austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf, poznat po knjigama pjesama, posebno po "Knjizi španskih pjesama" i "Knjizi Geteovih pjesama". Komponovao je solo pjesme na stihove Hajnriha Hajnea, Johana Volfganga Getea, Jozefa fon Ajhendorfa, španskih i italijanskih pjesnika.

1871. - Rođen srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska i Prvog svjetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora, koji je opsjedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odjeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svjetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu je 1916. i 1917. komandovao Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom Prvim Karađorđevićem. Djela: vojne studije "Bitka na Jadru avgusta 1913. godine", "Opsada Skadra 1912-1913.", "Bitka na Kolubari" (dva toma), "Beogradska operacija".

1881. - Članovi tajnog terorističkog udruženja "Narodna volja" ubili ruskog cara Aleksandra Drugog Nikolajeviča Romanova. Tokom vladavine 1861. je oslobodio seljake feudalnih obaveza, proveo je buržoaske reforme, reorganizovao sudstvo, upravu i vojsku i proširio državu osvajanjem Kirgizije, Turkmenije, Uzbekistana i dijelova Kavkaza. Progonio je nosioce naprednih ideja. Naslijedio ga je sin Aleksandar Treći, koji je vladao sličnim metodama.

1895. - U Njujorku izgorjela laboratorija srpskog pronalazača Nikole Tesle i tako je nestala ogromna naučna baština koju je on godinama stvarao.

1903. - Rođen srpski geolog Kosta Petković, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, upravnik Geološkog zavoda i Geološkog instituta, urednik "Geoloških anala Balkanskog poluostrva", "Zbornika" i "Glasnika Geološkog instituta SANU". Objavio je više od 200 naučnih radova i izradio prvu geološku kartu Jugoslavije po internacionalnoj normi. Djela: "Geološki sastav i tektonski sklop Suve planine", "Geološki sastav i tektonski sklop Majdanpeka", "Geologija okoline Dubrovnika", "Geološka građa Jugoslavije i njen uticaj na obrazovanje rudnih ležišta, reljefa i razvoj privrede", "Mezozoik Jugoslavije I-IV", "Trusna katastrofa u Skoplju 26. jula 1963, I-III", "Studija seizmo-tektonske karakteristike teritorije Crne Gore".

1928. - Pukla brana "St. Frensis", udaljena oko 60 kilometara sjeverno od Los Anđelesa, najmanje 450 ljudi se utopilo.

1938. - U Francuskoj socijalista Leon Blum formirao vladu Narodnog fronta.

1972. - Velika Britanija i Kina se saglasile da razmijene ambasadore, 22 godine pošto je London prvi priznao vladu u Pekingu, a Britanci su ukinuli konzulat na Tajvanu.

1975. - Umro srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. djelom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svjetskom ratu je hapšen i interniran, između dva svjetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a poslije Drugog svjetskog rata je živio u Beogradu. U mladosti je pisao pjesme ("Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"). Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije i umijećem da sugestivnom magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta, podigao je monumentalnu književnu građevinu, posebno romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" (nedovršen). Ostala djela: zbirke pripovijedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci I i II", "Sveske".

1986. - Kosmonauti Vladimir Solovjov i Leonid Kizim postali prvi članovi posade sovjetske kosmičke stanice "Mir".

1990. - Sovjetski parlament izglasao okončanje 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.

1992. - U zemljotresu na istoku Turske poginulo najmanje 570 ljudi.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije