Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum 13. mart

Dogodilo se na današnji datum 13. mart
Foto: Ilustracija | Ivo Andrić
Srna

Danas je utorak, 13. mart, 72. dan 2018. Do kraja godine su 293 dana.

1325. - Osnovan Tenočtitlan, prijestonica Asteškog carstva.

1572. - Umro hvarski pisac i plemić srpskog porijekla Petar Hektorović, autor spjeva "Ribanje i ribarsko prigovaranje", jednog od najoriginalnijih djela renesansne književnosti. U spjev je unio više srpskih narodnih pjesama, uključujući epsku pjesmu dugog stiha "Kraljević Marko i brat mu Andrijaš". Preveo je spjev "Remedia amoris" rimskog pjesnika Ovidija.

1733. - Rođen engleski hemičar i filozof Džozef Pristli, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljen-dioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvjetitelja - vjerovao je u besmrtnost duše. Djela: "Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja", "Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima", "Sokrat i Isus", "Istorija i sadašnje stanje elektriciteta".

1741. - Rođen austrijski car Josif Drugi, apsolutista, sin carice Marije Terezije i njen savladar od 1765. do 1780. U interesu buržoazije, na koju se oslanjao u borbi protiv feudalaca i Rimokatoličke crkve, proveo je reforme, oslobodivši seljake vezanosti za zemlju i lične zavisnosti od feudalaca, ali ih je ipak ostavio pod vlašću vlastelinskog suda. Počeo je da oporezuje i plemstvo i sveštenstvo, a 1781. je izdao "Patent o toleranciji" kojim je nekatolicima dozvolio slobodu vjeroispovijesti i pristup u državnu i javnu službu, ali je istovremeno jačao apsolutizam i provodio germanizaciju. Reforme su posebno pozdravili Srbi u Vojvodini, jer je trebalo da ih u vjerskom i građanskom pogledu izjednače sa rimokatolicima. Zaplašen Francuskom revolucijom, poništio je mnoge reforme, a njegov brat i nasljednik Leopold Drugi je poslije smrti Josifa Drugog 1790. sve vratio u pređašnje stanje.

1781. - Engleski astronom njemačkog porijekla Vilijam Heršel otkrio Uran, sedmu planetu Sunčevog sistema.

1848. - Dan poslije masovnih demonstracija u Beču pao policijsko-apsolutistički režim kancelara Klemensa Meterniha. Kancelar je pobjegao u Veliku Britaniju, a hiljadama gnjevnih Bečlija koje su opkolile dvor car Ferdinand Prvi je obećao ustav.

1860. - Rođen austrijski kompozitor i muzički pisac Hugo Filip Jakob Volf, poznat po knjigama pjesama, posebno po "Knjizi španskih pjesama" i "Knjizi Geteovih pjesama". Komponovao je solo pjesme na stihove Hajnriha Hajnea, Johana Volfganga Getea, Jozefa fon Ajhendorfa, španskih i italijanskih pjesnika.

1871. - Rođen srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska i Prvog svjetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora, koji je opsjedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odjeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svjetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu je 1916. i 1917. komandovao Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom Prvim Karađorđevićem. Djela: vojne studije "Bitka na Jadru avgusta 1913. godine", "Opsada Skadra 1912-1913.", "Bitka na Kolubari" (dva toma), "Beogradska operacija".

1881. - Članovi tajnog terorističkog udruženja "Narodna volja" ubili ruskog cara Aleksandra Drugog Nikolajeviča Romanova. Tokom vladavine 1861. je oslobodio seljake feudalnih obaveza, proveo je buržoaske reforme, reorganizovao sudstvo, upravu i vojsku i proširio državu osvajanjem Kirgizije, Turkmenije, Uzbekistana i dijelova Kavkaza. Progonio je nosioce naprednih ideja. Naslijedio ga je sin Aleksandar Treći, koji je vladao sličnim metodama.

1895. - U Njujorku izgorjela laboratorija srpskog pronalazača Nikole Tesle i tako je nestala ogromna naučna baština koju je on godinama stvarao.

1903. - Rođen srpski geolog Kosta Petković, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, upravnik Geološkog zavoda i Geološkog instituta, urednik "Geoloških anala Balkanskog poluostrva", "Zbornika" i "Glasnika Geološkog instituta SANU". Objavio je više od 200 naučnih radova i izradio prvu geološku kartu Jugoslavije po internacionalnoj normi. Djela: "Geološki sastav i tektonski sklop Suve planine", "Geološki sastav i tektonski sklop Majdanpeka", "Geologija okoline Dubrovnika", "Geološka građa Jugoslavije i njen uticaj na obrazovanje rudnih ležišta, reljefa i razvoj privrede", "Mezozoik Jugoslavije I-IV", "Trusna katastrofa u Skoplju 26. jula 1963, I-III", "Studija seizmo-tektonske karakteristike teritorije Crne Gore".

1928. - Pukla brana "St. Frensis", udaljena oko 60 kilometara sjeverno od Los Anđelesa, najmanje 450 ljudi se utopilo.

1938. - U Francuskoj socijalista Leon Blum formirao vladu Narodnog fronta.

1972. - Velika Britanija i Kina se saglasile da razmijene ambasadore, 22 godine pošto je London prvi priznao vladu u Pekingu, a Britanci su ukinuli konzulat na Tajvanu.

1975. - Umro srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. godine, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. djelom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svjetskom ratu je hapšen i interniran, između dva svjetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a poslije Drugog svjetskog rata je živio u Beogradu. U mladosti je pisao pjesme ("Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"). Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije i umijećem da sugestivnom magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta, podigao je monumentalnu književnu građevinu, posebno romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" (nedovršen). Ostala djela: zbirke pripovijedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci I i II", "Sveske".

1986. - Kosmonauti Vladimir Solovjov i Leonid Kizim postali prvi članovi posade sovjetske kosmičke stanice "Mir".

1990. - Sovjetski parlament izglasao okončanje 72-godišnjeg monopola na vlast Komunističke partije.

1992. - U zemljotresu na istoku Turske poginulo najmanje 570 ljudi.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije