Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 13.februar

Dogodilo se na današnji datum, 13.februar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 13.februar
N.N.

Danas je utorak, 13. februar, 44. dan 2018. Do kraja godine ima 321 dan.

1571. - Umro italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini, čija je autobiografija "Život Benvenuta Čelinija pisan vlastitom rukom" - kod nas prevedena pod naslovom "Moj život" - značajan dokument za kulturnu istoriju renesanse. Takođe je napisao "Traktat o zlatarstvu" i "Traktat o vajarstvu". Vodio je buran život i radio je u Firenci i Rimu, a u Parizu je bio zlatar francuskog kralja Fransoe Prvog. Napravio je mnoštvo minuciozno urađenih likova i sitnih zlatarskih predmeta, ali i skulpture i reljefe velikog formata, poput "Perseja sa glavom meduze", "Kozima Medičija", "Nimfe iz Fontenbloa".

1633. - Rimokatolička inkvizicija uhapsila je u Rimu italijanskog astronoma Galilea Galileja zato što je dokazivao prednost Kopernikkovog heliocentričnog sistema nad ptolomejskim geocentričnim sistemom. Sud inkvizicije ga je, pod prijetnjom smrću, potom prisilio da to učenje proglasi zabludom.

1668. - Španija priznala nezavisnost Portugalije.

1754. - Rođen francuski sveštenik i diplomata Šarl Moris de Taljeran Perigor, vješt i beskrupolozan političar. Kao predstavnik trećeg staleža i predsjednik Ustavotvorne skupštine koja je zasijedala od 1789. do 1791, izdejstvovao je da skupština sekularizuje crkvena imanja i pretvori ih u nacionalna dobra. Tokom Francuske revolucije je postajao sve umjereniji i emigrirao je poslije proglašenja republike 1792. Vratio se 1796. i u vrijeme Direktorijuma i vladavine cara Napoleona Prvog bio je šef diplomatije. Predviđajući Napoleonov slom, izdao ga je i stupio u kontakt s ruskim carem Aleksandrom Prvim i austrijskim kancelarom Klemensom Meternihom. U prvom periodu Restauracije bio je 1814. i 1815. predsjednik vlade, a u vrijeme Julske monarhije ambasador u Londonu od 1830. do 1834.

1768. - Rođen ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama slijedio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Osim basni, pisao je i satirična "pisma" i komedije, šibajući po ljudskim porocima i tamnim stranama društvenog života u Rusiji. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga njegova "naravoučenija" postala su poslovice. Znatno je uticao na evropsku literaturu. Djela: zbirke basni, komedije "Modna trgovina", "Lekcija kćerima", "Književnik u predsoblju", komične opere "Histerična porodica", "Kafana".

1787. - Umro srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih umova svjetske nauke svog vremena. U 15. godini je iz rodnog Dubrovnika otišao u Rim, gdje je završio isusovački kolegijum. Postavio je dvije geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tijela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu mjerenja meridijana, riješio je problem okaca u saću. Nasuprot Isaku NJutnu, vrijeme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Djela: "Teorija philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura ehistentijum", "Opera partientija ad opticam et astronomiam", "Elementorijum universea matheseos", "O morskoj plimi", "O zakonu sila u prirodi", "O svjetlu", "Teorija konusnih presjeka", "Elementi matematike".

1793. - Velika Britanija, Pruska, Austrija, Holandija, Španija i Sardinska kraljevina sklopile su savez protiv revolucionarne Francuske.

1831. - Rođen srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata 19. vijeka, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije, koji je dvaput bio regent i četiri puta premijer Srbije. Poslije okončanja studija u Francuskoj i na njemačkom univerzitetu u Hajdelbergu vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istambulu. Tokom boravka u Otomanskom carstvu od 1861. do 1867. uspješno je okončao duge pregovore o opozivanju turskih garnizona iz srbijanskih gradova. Potom je postao ministar inostranih poslova Kneževine Srbije, a u razdoblju od 1867. do 1888. bio je, s prekidima, premijer Kneževine i Kraljevine Srbije. Namjesnik maloljetnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868, a od 1889. maloljetnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana najviše je doprinio donošenju novog ustava 1869, a 1878. je uspješno zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše trgovinski sporazum sa Austro-Ugarskom, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od dvojne monarhije, zbog čega je podnio ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao regent kralja Aleksandra nastojao je da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893. kad je kralj Aleksandar, uz podršku radikala, izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim. Djela: "Spoljašnji odnošaji Srbije 1848 - 1872", "Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875 - 1878".

1873. - Rođen ruski pjevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, jedan od najvećih basova u istoriji opere, ogromne glasovne izražajnosti i izuzetne glumačke sugestivnosti. U operi je prvi primijenio principe Konstantina Stanislavskog i upoznao publiku na Zapadu sa djelima ruskih kompozitora, posebno Modesta Musorgskog. Kreacijama - poput Borisa Godunova, Mefista, Ivana Groznog i Don Kihota u istoimenim operama - dao je lični pečat, koji je ostao uzor.

1883. - Umro njemački kompozitor Vilhelm Rihard Vagner, tvorac njemačke muzičke drame, uz Đuzepa Verdija najznačajniji romantičarski operski kompozitor 19. vijeka. Pisao je i tekst i muziku za muzičke drame, pretežno iz njemačke mitologije. Komponovao je u skladu sa sopstvenim simboličkim i filozofskim nazorima i učenjima njemačkih filozofa Artura Šopenhauera i Fridriha Ničea, stvorivši "jedinstveno umjetničko djelo", u kojem su sjedinjeni tekst, muzika, igra, slika i inscenacija. Umjesto široko raspjevanih arija, upotrijebio je dramatični ariozo, a orkestar prožet vodećim muzičkim mislima postao je osnovni činilac u tumačenju događaja. Djela: muzičke drame "Parsifal", "Tanhojzer", "Holanđanin lutalica", "Rienci", "Tristan i Izolda", "Loengrin", "Nirnberški majstori pjevači", "Nibelunški prsten", koji se sastoji od četiri drame - "Rajnsko zlato", "Valkira", "Zigfrid", "Sumrak bogova", muzičko-filozofske studije "Umjetničko djelo budućnosti", "Umjetnost i revolucija", "Opera i drama".

1938. - Umro srpski pisac Momčilo Nastasijević, jedna od najsnažnijih pjesničkih ličnosti srpske literature između dva svjetska rata i preteča moderne srpske drame, koji se odlikovao originalnim stilom i izuzetnom jezičkom invencijom. Završio je Filozofski fakultet u Beogradu i do smrti bio profesor gimnazije. Pisao je lirske pjesme, drame i pripovijetke sa staroslovenskim motivima, ulazeći eliptičnim i prividno arhaičnim izrazom u virove strasti i "tamne vilajete" ljudske prirode i duše. Djela: pjesme "Lirski krugovi", pripovijetke "Iz tamnog vilajeta", libreto "Međuluško blago", drame "Kod večne slavine", "Nedozvani", "Gazda-Mladenova kći".

1945. - Sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Budimpeštu poslije 50 dana opsade, tokom koje je ubijeno 50.000 njemačkih vojnika.

1945. - Američki i britanski avioni su u Drugom svjetskom ratu 14 časova bombardovali njemački grad Drezden, vojno beznačajan cilj, usmrtivši najmanje 35.000 ljudi, uglavnom civila.

1958. - Umro francuski slikar Žorž Anri Ruo, koji je u ekspresionističkom maniru, snažnim koloritom, izražavao tragična osjećanja. Glavne teme njegovih slika su arlekini, ljudske maske i religiozni motivi, radovi podsjećaju na srednjovjekovne vitraže, a i sam je rado slikao na staklu.

1961. - Savjet bezbjednosti UN odlučio da u Kongo uputi mirovne snage svjetske organizacije da bi spriječio građanski rat u toj afričkoj zemlji.

1974. - Umro slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih umjetnika 20. vijeka. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Prije Drugog svjetskog rata je postimpresionističkim i ekspresionističkim postupkom stvarao slike guste materije i zasićene atmosfere. Poslije rata je postepeno mijenjao orijentaciju, a stvaralački impuls i snažan slikarski temperament su ga uputili na dinamične kompozicije jarkih boja u funkciji dramskih sadržaja i nacionalnog epskog karaktera. Slikao je i predjele, mrtvu prirodu, portrete, a u posljednjem periodu se oprobao u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit.

1974. - Ruski pisac Aleksandar Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, protjeran je iz zemlje i oduzeto mu sovjetsko državljanstvo.

1975. - Kiparski Turci su u sjevernom djelu ostrva, koji je sedam mjeseci ranije okupirala Turska, proglasili "federalnu državu", dodatno pogoršavši višegodišnju napetu situaciju na tom mediteranskom ostrvu. Formirana je i "Turska ustavotvorna skupština", za čijeg je prvog "predsjednika" izabran vođa kiparskih Turaka Rauf Denktaš.

1976. - Umrla američka operska pjevačica francuskog porijekla Lili Pons, jedan od najvećih koloraturnih soprana 20. vijeka. Nastupala je na scenama širom svijeta, s posebnim uspjehom u njujorškoj Metropoliten operi, a snimila je i više filmovanih opera.

1983. - U italijanskom gradu Torino u požaru u jednom bioskopu poginulo 64-oro ljudi.

1984. - Šef Komunističke partije SSSR i države postao Konstantin Černjenko, naslijedivši preminulog Jurija Andropova. Poslije Černjenkove smrti, koji je vladao manje od godinu dana, na vlast je stupio Mihail Gorbačov, sedmi i posljednji lider SSSR-a.

1990. - SSSR, SAD, Velika Britanija, Francuska i dvije njemačke države objavili plan o ujedinjenju NJemačke.

1991. - Američki bombarderi razorili sklonište u Bagdadu, identifikovano kao vojni položaj u kojem su civili potražili spas od napada iz vazduha. Prema iračkim izvorima, poginulo je oko 500 ljudi, među kojima dosta djece i žena.

2004. - Bivši predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić vratila se iz Haga u zatvor u Švedskoj, pošto je odbila da svjedoči na suđenju bivšem jugoslovenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. 

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije