Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 14. jun

Dogodilo se na današnji datum, 14. jun
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 14. jun
Srna

Danas je srijeda, 14. jun, 165. dan 2017. Do kraja godine ima 200 dana.

1645. - U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa, kod Nejzbija, porazile vojsku monarhista lojalnu kralju Čarlsu Prvom, koju je predvodio princ Rupert od Palatinejta. Kralj je potom zarobljen, revolucionarni sud ga je osudio na smrt i pogubljen je 1649.

1777. - Kongres SAD prihvatio zastavu "zvijezda i pruga", kao zvanično državno znamenje.

1789. - Engleski kapetan Vilijam Blaj sa 18 pristalica, poslije dramatične plovidbe i više od 3.500 pređenih milja, domogao se ostrva Timor blizu Jave. Pobunjena posada engleskog broda "Baunti", čiji je bio zapovjednik, 48 dana prije toga zbacila ga je zbog okrutnosti i ostavila sa pristalicama u vodama kod Tahitija.

1798. - Rođen češki istoričar i političar František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. vijeku. Kao lider Federalističke stranke zauzimao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske. Bio je organizator i predsjednik Sveslovenskog kongresa 1848, jedan od osnivača "Matice češke", sekretar "Učenog društva", pokretač i urednik "Časopisa Češkog muzeja". Djela: "Istorija češkog naroda", "Počeci češke poezije, posebno prozodije" (sa Pavelom Šafarikom).

1800. - Napoleon Bonaparta na čelu francuske vojske pobijedio austrijske trupe kod Marenga i ponovo osvojio Italiju.

1811. - Rođena američka spisateljica Herijet Elizabet Bičer Stou, borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova. Romanom "Čiča-Tomina koliba", u kojem je crnačko ropstvo podvrgla snažnoj kritici, doprinijela je ukidanju ropstva u SAD.

1837. - Umro italijanski pisac Đakomo Leopardi, čija se poezija kreće od pesimističkog stava prema istoriji do kosmičkog pesimizma, u kojem čovjek - svjestan praznine iluzije - nalazi solidarnost u zajedničkom bolu. I u stihu i u prozi je stvorio nov, snažan i moderan jezik. Djela: "Pjesme", proza "Dijalozi i eseji", "Zibaldon", dnevnik "Misli".

1894. - Rođena LJubica Janković, srpski etnomuzikolog, saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umjetnosti i član više međunarodnih ustanova za izučavanje narodne kulture. Sa sestrom Danicom je prikupila oko 900 narodnih igara s melodijom i mnoštvo običaja. Objavile su djelo u sedam tomova "Narodne igre".

1904. - Umro srpski pisac Jovan Jovanović - Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema ocjeni književne kritike "pjesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda" u drugoj polovini 19. vijeka. Osnovnu školu je učio u rodnom Novom Sadu, gimnaziju u Halašu i Požunu (Bratislava), a maturirao je u slovačkoj Trnavi. Prije medicine, koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao ljekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Pjesnički se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispjevao je zbirke ljubavnih pjesama "Đulići" i "Đulići uveoci" - potresne, elegične ispovijesti poslije smrti supruge i četvoro djece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrijednih političko-satiričnih pjesama, a kao dječiji pjesnik je neprevaziđen u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža", "Starmali" i dječji list "Neven". Prevodio je sa ruskog, njemačkog, mađarskog i engleskog jezika. Ostala djela: obimna knjiga pjesama "Pevanija", pjesnička legenda "Vidosava Branković", šaljivi komad "Šaran".

1923. - Petog dana poslije profašističkog udara ubijen premijer Bugarske i vođa Zemljoradničkog narodnog saveza Aleksandar Stamboliski, izuzetno popularan u narodu. Tokom trogodišnje vladavine je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmijeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zauzimajući se za prijateljstvo sa Jugoslavijom.

1924. - Rođen ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u pjesničkim i proznim djelima dosljedno zastupao ideju o potrebi promišljenog odnosa prema prirodi i zaštiti spomenika ruskog nacionalnog bića. Djela: zbirke pjesama "Kako ispiti sunce", "Čovjek sa cvijećem u rukama", "Živjeti na zemlji", "Četrdeset zvonkih kapi", "Argument", "Lirika", "Sonetni vijenac", proza "Vladimirske staze", "Kap rose", "Pisma iz ruskog muzeja", "Vrijeme za skupljanje kamenja", "Med na hljebu", "Nastavak vremena".

1928. - Rođen argentinski revolucionar Ernesto Če Gevara, koji je postao simbol revolucije u Južnoj Americi, ali i širom svijeta, naročito među mladima. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953, potom otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, sa čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959, dvije godine kasnije, postao je ministar privrede, a Kubu je napustio 1965, namjeravajući da u Boliviji - gdje je ubijen 1967. - povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".

1933. - Rođen američki pisac poljskog porijekla Juzef Novak, poznat kao Ježi Kosinski, u čijim djelima preovlađuju teme nasilja, surovosti, poniženja i požude. U prvom i najboljem romanu "Obojena ptica" groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vrijeme Drugog svjetskog rata. Bilo je pokušaja da mu se ospori autorstvo nekih romana objavljenih pod njegovim imenom. Ostala djela: romani "Koraci", "Prisutnosti", "Đavolje drvo", "Pilotska kabina".

1940. - Vojska nacističke Njemačke okupirala Pariz u Drugom svjetskom ratu.

1941. - Predsjednik SAD Frenklin Delano Rozevelt u Drugom svjetskom ratu naredio zamrzavanje sve imovine NJemačke i Italije u Americi.

1943. - U bici na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu poginuo srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša, narodni heroj, koji se kao gimnazijalac uključio u omladinski i radnički pokret. Studirao je prava u Zagrebu, zatim ekonomiju, sociologiju i političke nauke u NJemačkoj i Francuskoj, odakle je protjeran zbog političkog rada. Po povratku u zemlju sa Otokarom Keršovanijem pokrenuo je časopis "Nova literatura". U toku rata je uređivao "Borbu", "Vojno-politički pregled" i "Narodno oslobođenje", a 1942. je postao član Izvršnog odbora AVNOJ-a. Djela: studije "Mlada Bosna", "Svetozar Marković".

1946. - Umro škotski pronalazač DŽon Logi Berd, pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bijele siluete, a 1925. kao slike sa polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uređaj za noćno osmatranje pomoću infracrvenih zraka, 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD i prvi konstruisao i prikazao TV program u boji.

1962. - U Parizu osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira, prethodnica Evropske svemirske agencije.

1968. - Umro italijanski pisac Salvatore Kvazimodo, pjesnik usamljenosti i prolaznosti stvari, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Djela: zbirke pjesama "Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "A veče je tu", "Život nije san", "Utopljena oboa", "Pravo i lažno zeleno", "Nedostižna zemlja", esej "Pjesnik i političar".

1972. - Prilikom pada japanskog putničkog aviona "DC-10" na aerodrom u NJu Delhiju poginulo 87 ljudi.

1980. - SAD odbacile zahtjev evropskih država da Palestinska oslobodilačka organizacija učestvuje u bliskoistočnim mirovnim pregovorima.

1986. - Umro argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih pisaca 20. vijeka, profesor anglosaksonske književnosti i kritičar, direktor Nacionalne biblioteke u Buenos Ajresu, koji je presudno obilježio hispanoameričku literaturu i snažno uticao na mnoge pisce u cijelom svijetu. Introspektivnog duha, enciklopedijski obrazovan, maštar i sjajan znalac klasičnih jezika i literature i šekspirolog, tvorac je sasvim ličnog izraza kratke priče kojom govori o zagonetkama postojanja. Veoma ironičan, često se pozivao na pseudoistorijske izvore, što je dalo posebnu snagu njegovim tekstovima u kojima se miješaju fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, uključujući časopise "Proa", "Prisma" i "Martin Fierro". Djela: zbirke pripovijedaka "Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izvještaj o Brodiju", "Pješčana knjiga", zbirka pjesama, kratkih parabola i priča "Stvaralac", eseji "Devet eseja o Danteu".

1990. - U rumunskoj prijestonici Bukurešt 10.000 rudara - na nagovor vlasti, kako je tvrdila opozicija - rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sjedišta opozicionih stranaka.

1993. - Kambodžanski princ Norodom Sihanuk, na osnovu dogovora rivalskih frakcija i mirovnog sporazuma o Kambodži, ponovo postao šef države.

1993. - Tansu Čiler postala prva žena premijer u istoriji Turske.

1995. - Čečenski islamski teroristi upali u bolnicu u gradu Buđonovsk na jugu Rusije i uzeli za taoce oko 1 500 ljudi - nasumice pokupljenih građana i pacijenata u bolnici, među kojima je bilo mnogo djece i žena, pošto su prethodno na ulicama ubili više prolaznika. U akciji terorista, koje je predvodio Šamilj Basajev - okončanoj pregovorima sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom poslije kojih su taoci oslobođeni, a teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju - poginulo je više od 120 ljudi.

1996. - Na Međunarodnoj konferenciji o BiH u Firenci predstavnici Republike Srpske, SR Jugoslavije, Hrvatske, Herceg-Bosne i Federacije BiH potpisali su Sporazum o kontroli naoružanja. U Sporazumu, koji je predviđen Dejtonskim sporazumom, određene su kvote za smanjenje naoružanja u cijelom regionu.

1998. - U terorističkom napadu na policijsko odjeljenje u mjestu Rakovina kod Đakovice poginuo je policajac Dragan Stamenković, a teže je ranjen policajac Nebojša Vukojčić, a na putu Dečani - Đakovica jača teroristička grupa napala je policiju i u tom napadu jedan policajac je poginuo, a jedan je ranjen.

1999. - Dio od 1.200 američkih marinaca ušao je iz Makedonije na Kosmet da bi zauzeo pozicije u dijelu koji će postati njihova zona.

2003. - Rusija je završila povlačenje svog mirovnog kontingenta iz sastava SFOR-a u BiH.

2004. - Igumanija manastira Devič potvrdila je da je francuski KFOR vratio kutiju sa svetim moštima, koju je bez znanja i saglasnosti Srpske pravoslavne crkve odnio francuski vojni kapelan Kristijan Venar nakon martovskog pogroma.

2007. - Kurt Valdhajm, bivši generalni sekretar UN i bivši predsjednik Austrije, umro u 88. godini.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Zbunjeni kit blokirao francusku luku
Zanimljivosti

Zbunjeni kit blokirao francusku luku

Neboder prodat za pet milijardi dolara
Zanimljivosti

Neboder prodat za pet milijardi dolara

Medvjedi provalili u restoran i pojeli pizzu
Zanimljivosti

Medvjedi provalili u restoran i pojeli pizzu

Najčitanije