Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 14. mart

Dogodilo se na današnji datum, 14. mart
Foto: Ilustracija | Karl Marks
Srna

Danas je srijeda, 14. mart, 73. dan 2018. Do kraja godine ima 292 dana.

1558. - Njemački car Ferdinand Prvi uzeo titulu rimskog cara bez uobičajenog papinog krunisanja.

1776. - Rođena Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvijećenosti, što je uočljivo u njenom djelu kroz koje provijava kosmpolitski duh 18. vijeka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornik modernog vaspitanja žena. Napisala je dvije poučne knjige, u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh".

1791. - U Beču izašao prvi broj "Serbskih novina". Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pjesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.

1803. - SAD od Francuske za 15 miliona dolara otkupile njenu koloniju Luizijanu, teritoriju od 123.667 kilometara kvadratnih.

1804. - Rođen austrijski kompozitor Johan Štraus - Stariji, otac popularnih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Djela: veliki broj marševa, uključujući "Marš Radecki", valcera, kadrila, polki, galopa.

1820. - Rođen italijanski kralj Vitorio Emanuele Drugi, prvi monarh ujedinjene Italije, nazvan "čestiti kralj". Od stupanja na prijesto 1861. do smrti 1878. vladao je striktno kao ustavni monarh. Prethodno je od 1849. bio kralj Pijemonta.

1844. - Karlos Antonio Lopes proglašen za prvog ustavnog predsjednika Paragvaja.

1879. - Rođen njemački fizičar jevrejskog porijekla Albert Ajnštajn, najistaknutiji teoretičar fizike u 20. vijeku, tvorac teorije relativiteta, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Studirao je matematiku i fiziku na Politehnici u Cirihu, gdje je dobio švajcarsko državljanstvo i oženio se srpskom matematičarkom Milevom Marić. Vanredni profesor u Cirihu postao je 1909, a 1914. direktor Kajzer-Vilhelmovog instituta u Berlinu i član Pruske akademije nauka, pa je ponovo primio njemačko državljanstvo. Iz Njemačke je emigrirao u SAD 1933, poslije dolaska nacista na vlast. Među velikim imenima nauke bio je jedan od najupornijih u osudi rata i fašizma. Objavio je 1905. specijalnu, a 1916. opštu teoriju relativnosti. Objasnio je 1905. zakon fotoelektričnog efekta pomoću kvantne teorije. Razvio je teoriju fizičkog polja, tražeći vezu među gravitacionim i elektromagnetnim poljima. Rasprave o osnovanosti teorije relativiteta još nisu zaključene, ali je nesumnjivo da je njegov naučni rad izmijenio predstavu o svijetu i vasioni i postavio temelj novih nauka. Djela: "Osnovi opšte teorije relativnosti", "O specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti", "Značenje relativnosti", "Teorija Braunovih kretanja", "Elektrodinamika tijela u kretanju", "Evolucija fizike", "Moja slika svijeta", "Ideje i mišljenja".

1883. - Umro njemački filozof jevrejskog porijekla Karl Hajnrih Marks, najveći teoretičar socijalističke misli i istaknuti vođa zapadnoevropskog radničkog pokreta u 19. vijeku. Završio je studije filozofije u Berlinu, a u 23. godini je doktorirao filozofiju na Univerzitetu u Jeni sa izvanredno ocijenjenom disertacijom "Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirode". Odustajući od univerzitetske karijere, posvetio se publicističkom radu u "Rajnskim novinama", čiji je glavni urednik postao 1842. Pruske vlasti su 1843. zabranile list, poslije čega je otišao u Francusku i otad je, s kraćim prekidima, cio život proveo u emigraciji, najduže u Engleskoj, gdje je i umro. Od septembra 1844. do kraja života družio se i sarađivao s njemačkim filozofom Fridrihom Engelsom. S njim je 1847. u Londonu osnovao Savez komunista, prvu revolucionarnu radničku organizaciju. Drugi kongres Saveza komunista zadužio ga je da napiše sažet program organizacije i u saradnji s Engelsom 1848. izdao je brošuru "Manifest Komunističke partije". Pod njegovim uticajem 1864. je osnovana Prva internacionala. Napisao je niz kapitalnih djela iz ekonomije, filozofije, istorije i sociologije. Djela: "Prilog jevrejskom pitanju", "Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Kritika Hegelove filozofije državnog prava", "Ekonomsko-filozofski rukopisi", "Teze o Fojerbahu", "Njemačka ideologija" (s Engelsom), "Sveta porodica" (s Engelsom), "Bijeda filozofije", "Klasne borbe u Francuskoj 1848 - 1850", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Građanski rat u Francuskoj", "Kapital - kritika političke ekonomije".

1891. - Podmornica "Monarh" postavila telefonski kabl ispod La Manša, što je omogućilo telefonsku vezu Velike Britanije i "ostatka" Evrope.

1903. - Umro srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef presbiroa u vrijeme kneza Aleksandra Karađorđevića. Djela: drame "Smrt Uroša Petog", "Kralj Vukašin".

1908. - Rođen srpski političar i publicista cincarskog porijekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svjetskom ratu. Studije filozofije je završio na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu - od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967. potpredsjednik SFRJ. Poslije obračuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji 1972. je odstranjen iz političkog života.

1912. - Umro ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev, profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svjetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svjetlosnih zraka, što je od velikog značaja za razumijevanje kosmičkih pojava. Djela: "Sila pritiska svjetlosti na gasove", "Magnetometrijsko proučavanje obrtnih tijela".

1914. - Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen Londonski sporazum kojim je okončan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska uspostavile odnose, riješena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.

1932. - Rođen srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav - Mika Antić, izuzetan liričar i inventivan dječiji pjesnik, koji je u pjesme unio kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pesak", "Doručak s đavolom". Djela: zbirke pjesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pjesme za djecu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio-drame "Otužni marš", "Povečerje".

1932. - Samoubistvo izvršio američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak". Lansirao je 1844. osjetljivi fotografski papir, a 1899. jednostavnu foto-kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku prilagođenu kameri.

1938. - Strijeljan ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin poslije montiranog sudskog procesa u vrijeme najžešćih staljinističkih čistki. Osuđen je na smrt pod izmišljenom optužbom za špijunažu kao "pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra". Bio je profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi i boljševicima se priključio 1906, a poslije Oktobarske revolucije 1917. je postao jedan od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Zbog ilegalnog revolucionarnog djelovanja 1910. je prognan u Sibir, odakle je pobjegao i do 1917. živio u Austriji, Švajcarskoj, Švedskoj, Norveškoj i SAD. Po povratku u otadžbinu poslije Februarske revolucije 1917. ušao je u Centralni komitet, ubrzo i u Politbiro Boljševičke partije, a od 1918. do 1922. bio je glavni urednik lista "Pravda". Kao predsjednik Kominterne 1928. i 1929. protivio se potpunoj kolektivizaciji, jer je smatrao da je za ekonomiju zemlje štetno ukidanje privatnih posjeda na selu. Takođe se suprotstavljao metodama obračuna sovjetskog diktatora Josifa Staljina sa starim boljševicima. Djela: "Politička ekonomija rentijera", "Imperijalizam i svjetska privreda", "Ekonomika prelaznog perioda", "Teorija istorijskog materijalizma".

1945. - Najtežu bombu u Drugom svjetskom ratu - "velikog slema", težine 11 tona, britansko ratno vazduhoplovstvo izbacilo na željeznički vijadukt u njemačkom gradu Bilefeld.

1979. - Najmanje 200 ljudi poginulo prilikom pada aviona tipa "trajdent" na jednu fabriku blizu Pekinga.

1980. - U avionskoj nesreći u Varšavi poginulo 87 ljudi, uključujući 14 članova američkog bokserskog tima.

1983. - Organizacija zemalja proizvođača nafte prvi put u 23-godišnjoj istoriji OPEK-a saglasila se sa smanjenjem cijene nafte za 15 odsto.

1986. - Umro srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umjetničke akademije u Beogradu. Kompoziciju i dirigovanje studirao je u Pragu. Djela: simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudački kvarteti, solo pjesme.

1991. - "Birmingemska šestorka" - šest Iraca pogrešno optuženih da su 1974. podmetnuli eksplozije u pabove u engleskom gradu Birmingem - oslobođena iz zatvora poslije 16 godina.

1995. - Astronaut Norman Tagard prvi je Amerikanac koji je poletio u kosmos ruskom raketom, lansiranom s kosmodroma u Bajkonuru.

1997. - Umro američki filmski režiser austrijskog porijekla Fred Cineman, autor filmova realističke opservacije i angažovanog tretmana socijalnih problema i unutrašnjih moralnih sukoba. Filmovi: "Oči u noći", "Sedmi krst", "Ljudi", "Tereza", "Tačno u podne", "Svat", "Odavde do vječnosti" (nagrada "Oskar"), "Oklahoma", "Šešir pun kiše", "Starac i more", "Priča o kaluđerici", "Čovjek za sva vremena" (nagrada "Oskar"), "Operacija šakal".

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije