Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 15. jun

Dogodilo se na današnji datum, 15. jun
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 15. jun
Srna

Danas je srijeda, 14. jun, 165. dan 2017. Do kraja godine ima 200 dana.

1645. - U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa, kod Nejzbija, porazile vojsku monarhista lojalnu kralju Čarlsu Prvom, koju je predvodio princ Rupert od Palatinejta. Kralj je potom zarobljen, revolucionarni sud ga je osudio na smrt i pogubljen je 1649.

1777. - Kongres SAD prihvatio zastavu "zvijezda i pruga", kao zvanično državno znamenje.

1789. - Engleski kapetan Vilijam Blaj sa 18 pristalica, poslije dramatične plovidbe i više od 3.500 pređenih milja, domogao se ostrva Timor blizu Jave. Pobunjena posada engleskog broda "Baunti", čiji je bio zapovjednik, 48 dana prije toga zbacila ga je zbog okrutnosti i ostavila sa pristalicama u vodama kod Tahitija.

1798. - Rođen češki istoričar i političar František Palacki, vođa češkog preporoda u 19. vijeku. Kao lider Federalističke stranke zauzimao se, u skladu sa svojom idejom austroslavizma, za federativno preuređenje Austro-Ugarske. Bio je organizator i predsjednik Sveslovenskog kongresa 1848, jedan od osnivača "Matice češke", sekretar "Učenog društva", pokretač i urednik "Časopisa Češkog muzeja". Djela: "Istorija češkog naroda", "Počeci češke poezije, posebno prozodije" (sa Pavelom Šafarikom).

1800. - Napoleon Bonaparta na čelu francuske vojske pobijedio austrijske trupe kod Marenga i ponovo osvojio Italiju.

1811. - Rođena američka spisateljica Herijet Elizabet Bičer Stou, borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova. Romanom "Čiča-Tomina koliba", u kojem je crnačko ropstvo podvrgla snažnoj kritici, doprinijela je ukidanju ropstva u SAD.

1837. - Umro italijanski pisac Đakomo Leopardi, čija se poezija kreće od pesimističkog stava prema istoriji do kosmičkog pesimizma, u kojem čovjek - svjestan praznine iluzije - nalazi solidarnost u zajedničkom bolu. I u stihu i u prozi je stvorio nov, snažan i moderan jezik. Djela: "Pjesme", proza "Dijalozi i eseji", "Zibaldon", dnevnik "Misli".

1894. - Rođena Ljubica Janković, srpski etnomuzikolog, saradnik Etnografskog instituta Srpske akademije nauka i umjetnosti i član više međunarodnih ustanova za izučavanje narodne kulture. Sa sestrom Danicom je prikupila oko 900 narodnih igara s melodijom i mnoštvo običaja. Objavile su djelo u sedam tomova "Narodne igre".

1904. - Umro srpski pisac Jovan Jovanović - Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema ocjeni književne kritike "pjesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda" u drugoj polovini 19. vijeka. Osnovnu školu je učio u rodnom Novom Sadu, gimnaziju u Halašu i Požunu (Bratislava), a maturirao je u slovačkoj Trnavi. Prije medicine, koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao ljekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Pjesnički se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispjevao je zbirke ljubavnih pjesama "Đulići" i "Đulići uveoci" - potresne, elegične ispovijesti poslije smrti supruge i četvoro djece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrijednih političko-satiričnih pjesama, a kao dječiji pjesnik je neprevaziđen u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža", "Starmali" i dječji list "Neven". Prevodio je sa ruskog, njemačkog, mađarskog i engleskog jezika. Ostala djela: obimna knjiga pjesama "Pevanija", pjesnička legenda "Vidosava Branković", šaljivi komad "Šaran".

1923. - Petog dana poslije profašističkog udara ubijen premijer Bugarske i vođa Zemljoradničkog narodnog saveza Aleksandar Stamboliski, izuzetno popularan u narodu. Tokom trogodišnje vladavine je sproveo agrarnu i poresku reformu, nacionalizovao neke banke i nastojao da izmijeni unutrašnju i spoljnu politiku dinastije Koburg, zauzimajući se za prijateljstvo sa Jugoslavijom.

1924. - Rođen ruski pisac Vladimir Aleksejevič Solouhin, koji je u pjesničkim i proznim djelima dosljedno zastupao ideju o potrebi promišljenog odnosa prema prirodi i zaštiti spomenika ruskog nacionalnog bića. Djela: zbirke pjesama "Kako ispiti sunce", "Čovjek sa cvijećem u rukama", "Živjeti na zemlji", "Četrdeset zvonkih kapi", "Argument", "Lirika", "Sonetni vijenac", proza "Vladimirske staze", "Kap rose", "Pisma iz ruskog muzeja", "Vrijeme za skupljanje kamenja", "Med na hljebu", "Nastavak vremena".

1928. - Rođen argentinski revolucionar Ernesto Če Gevara, koji je postao simbol revolucije u Južnoj Americi, ali i širom svijeta, naročito među mladima. Diplomirao je medicinu u Buenos Ajresu 1953, potom otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, sa čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959, dvije godine kasnije, postao je ministar privrede, a Kubu je napustio 1965, namjeravajući da u Boliviji - gdje je ubijen 1967. - povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".

1933. - Rođen američki pisac poljskog porijekla Juzef Novak, poznat kao Ježi Kosinski, u čijim djelima preovlađuju teme nasilja, surovosti, poniženja i požude. U prvom i najboljem romanu "Obojena ptica" groteskno je opisao zaostalost istočnoevropskog sela u vrijeme Drugog svjetskog rata. Bilo je pokušaja da mu se ospori autorstvo nekih romana objavljenih pod njegovim imenom. Ostala djela: romani "Koraci", "Prisutnosti", "Đavolje drvo", "Pilotska kabina".

1940. - Vojska nacističke NJemačke okupirala Pariz u Drugom svjetskom ratu.

1941. - Predsjednik SAD Frenklin Delano Rozevelt u Drugom svjetskom ratu naredio zamrzavanje sve imovine Njemačke i Italije u Americi.

1943. - U bici na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu poginuo srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša, narodni heroj, koji se kao gimnazijalac uključio u omladinski i radnički pokret. Studirao je prava u Zagrebu, zatim ekonomiju, sociologiju i političke nauke u Njemačkoj i Francuskoj, odakle je protjeran zbog političkog rada. Po povratku u zemlju sa Otokarom Keršovanijem pokrenuo je časopis "Nova literatura". U toku rata je uređivao "Borbu", "Vojno-politički pregled" i "Narodno oslobođenje", a 1942. je postao član Izvršnog odbora AVNOJ-a. Djela: studije "Mlada Bosna", "Svetozar Marković".

1946. - Umro škotski pronalazač Džon Logi Berd, pionir televizije, koji je 1923. izveo prvi prenos TV slike kao crno-bijele siluete, a 1925. kao slike sa polutonovima. Konstruisao je 1927. prvi uređaj za noćno osmatranje pomoću infracrvenih zraka, 1928. izveo prvi prekookeanski TV prenos između Londona i Hortsdejla u SAD i prvi konstruisao i prikazao TV program u boji.

1962. - U Parizu osnovana Evropska organizacija za istraživanje svemira, prethodnica Evropske svemirske agencije.

1968. - Umro italijanski pisac Salvatore Kvazimodo, pjesnik usamljenosti i prolaznosti stvari, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1959. Djela: zbirke pjesama "Vode i zemlje", "Dati i imati", "Miris eukaliptusa", "A veče je tu", "Život nije san", "Utopljena oboa", "Pravo i lažno zeleno", "Nedostižna zemlja", esej "Pjesnik i političar".

1972. - Prilikom pada japanskog putničkog aviona "DC-10" na aerodrom u Nu Delhiju poginulo 87 ljudi.

1980. - SAD odbacile zahtjev evropskih država da Palestinska oslobodilačka organizacija učestvuje u bliskoistočnim mirovnim pregovorima.

1986. - Umro argentinski pisac Horhe Luis Borhes, jedan od najvećih pisaca 20. vijeka, profesor anglosaksonske književnosti i kritičar, direktor Nacionalne biblioteke u Buenos Ajresu, koji je presudno obilježio hispanoameričku literaturu i snažno uticao na mnoge pisce u cijelom svijetu. Introspektivnog duha, enciklopedijski obrazovan, maštar i sjajan znalac klasičnih jezika i literature i šekspirolog, tvorac je sasvim ličnog izraza kratke priče kojom govori o zagonetkama postojanja. Veoma ironičan, često se pozivao na pseudoistorijske izvore, što je dalo posebnu snagu njegovim tekstovima u kojima se miješaju fantastika i realnost. Saosnivač je više avangardnih književnih glasila, uključujući časopise "Proa", "Prisma" i "Martin Fierro". Djela: zbirke pripovijedaka "Univerzalna istorija beščašća", "Maštarije", "Alef", "Izvještaj o Brodiju", "Pješčana knjiga", zbirka pjesama, kratkih parabola i priča "Stvaralac", eseji "Devet eseja o Danteu".

1990. - U rumunskoj prijestonici Bukurešt 10.000 rudara - na nagovor vlasti, kako je tvrdila opozicija - rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sjedišta opozicionih stranaka.

1993. - Kambodžanski princ Norodom Sihanuk, na osnovu dogovora rivalskih frakcija i mirovnog sporazuma o Kambodži, ponovo postao šef države.

1993. - Tansu Čiler postala prva žena premijer u istoriji Turske.

1995. - Čečenski islamski teroristi upali u bolnicu u gradu Buđonovsk na jugu Rusije i uzeli za taoce oko 1 500 ljudi - nasumice pokupljenih građana i pacijenata u bolnici, među kojima je bilo mnogo djece i žena, pošto su prethodno na ulicama ubili više prolaznika. U akciji terorista, koje je predvodio Šamilj Basajev - okončanoj pregovorima sa ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom poslije kojih su taoci oslobođeni, a teroristima omogućeno da se vrate u Čečeniju - poginulo je više od 120 ljudi.

1996. - Na Međunarodnoj konferenciji o BiH u Firenci predstavnici Republike Srpske, SR Jugoslavije, Hrvatske, Herceg-Bosne i Federacije BiH potpisali su Sporazum o kontroli naoružanja. U Sporazumu, koji je predviđen Dejtonskim sporazumom, određene su kvote za smanjenje naoružanja u cijelom regionu.

1998. - U terorističkom napadu na policijsko odjeljenje u mjestu Rakovina kod Đakovice poginuo je policajac Dragan Stamenković, a teže je ranjen policajac Nebojša Vukojčić, a na putu Dečani - Đakovica jača teroristička grupa napala je policiju i u tom napadu jedan policajac je poginuo, a jedan je ranjen.

1999. - Dio od 1.200 američkih marinaca ušao je iz Makedonije na Kosmet da bi zauzeo pozicije u dijelu koji će postati njihova zona.

2003. - Rusija je završila povlačenje svog mirovnog kontingenta iz sastava SFOR-a u BiH.

2004. - Igumanija manastira Devič potvrdila je da je francuski KFOR vratio kutiju sa svetim moštima, koju je bez znanja i saglasnosti Srpske pravoslavne crkve odnio francuski vojni kapelan Kristijan Venar nakon martovskog pogroma.

2007. - Kurt Valdhajm, bivši generalni sekretar UN i bivši predsjednik Austrije, umro u 88. godini.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije