Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 16. maj

Dogodilo se na današnji datum, 16. maj
Foto: N.N. | Pjesnikinja Desanka Maksimović
Srna

Danas je srijeda, 16. maj, 136. dan 2018. Do kraja godine ima 229 dana.

1532. - Španski osvajač Fransisko Pisaro s malom grupom vojnika iskrcao se na sjevernu obalu Perua. Godinu dana kasnije osvojio je tu zemlju i surovo ugušio pobunu Inka.

1703. - Umro francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", u kojoj su djeci širom svijeta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa" i "Uspavana ljepotica". Ostala djela: "Vijek Luja Velikog", "Poređenja starih i modernih".

1812. - Počeli pregovori poslije šestogodišnjeg rusko-turskog rata, u kojem su Turci poraženi i primorani na velike ustupke Rusiji. U tom ratu Srbi su se borili na strani Rusije, pa je Bukureštanski mir, zaključen 28. maja 1812. godine, predvidio da sultan amnestira srpske ustanike. Dogovoreno je i da turska vlada stupi u direktne pregovore sa predstavnicima Srbije radi sporazuma o njenoj autonomiji u okviru Otomanskog carstva, ali su Turci 1813. napali Srbiju i ugušili Prvi srpski ustanak, iskoristivši zauzetost Rusije ratom protiv agresorske armije francuskog cara Napoleona Prvog.

1873. - Rođen francuski pisac Anri Barbis, propovjednik radničke solidarnosti. Učestvovao u Prvom svjetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu "Oganj" u kojem je opisao stravičnu sliku rata, čime je snažno uticao na pisce antiratnih romana u Evropi. Ostala djela: romani "Pakao", "Svjetlost", zbirka pjesama "Tugovanke".

1881. - Prvi tramvaj u svijetu s pogonom na električnu energiju počeo redovno da saobraća u blizini Berlina.

1898. - Rođen srpski pisac Rastko Petrović, jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pjesnika poslije Prvog svjetskog rata. U ratu je sa srpskom vojskom prošao albansku golgotu, poslije čega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao prava. Od 1923. je u diplomatskoj službi radio je u Rimu, zatim u Vašingtonu, gdje je umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci su preneseni u otadžbinu 1986. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pjesama "Otkrovenje" je najznačajnije djelo srpske poezije između dva svjetska rata. Pisao je i putopise s putovanja u Africi i Americi, a o Prvom svjetskom ratu u romanu "Dan šesti". Ostala djela: roman "Burleska gospodina Peruna boga groma", lirska proza "LJudi govore", putopis "Afrika", drama "Sibinjanke".

1898. - Rođena pjesnikinja Desanka Maksimović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, čija se topla, senzibilna, neposredna i muzikalna poezija odlikuje rodoljubljem i humanošću. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Djela: zbirke pjesama "Pesme", "Zeleni vitez", "Pesnik i zavičaj", "Otadžbino, tu sam", "Miris zemlje", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena", "Pesme iz Norveške", "Letopis Perunovih potomaka", "Ničija zemlja", "Slovo o ljubavi", priče "Ludilo srca", romani "Otvoren prozor", "Ne zaboraviti", roman za djecu "Pradevojčica", zbirka bajki i proze u stihu "Oraščići palčići", putopis "Snimci iz Švajcarske".

1905. - Rođen američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda, jedna od najupečatljivijih fizionomija svjetskog filma, čiju glumu je odlikovala prefinjenost i diskrecija. Nagradu "Oskar" je dobio za ulogu u filmu "Na zlatnom jezeru", posljednjem u više od 80, koliko ih je snimio. S velikim uspjehom je igrao i u brodvejskim pozorištima u Njujorku, takođe u TV serijama. Ostali filmovi: "Farmer se ženi", "Staza usamljenog bora", "Na krilima jutra", "DŽezabel", "Priča o Aleksandru Grejemu Belu", "DŽesi DŽejms", "Mladi Linkoln", "Plodovi gnjeva", "Ledi Iv", "Omča za vješanje", "Moja draga Klementina", "Na apačkoj granici", "Bjegunac", "Mister Roberts", "Rat i mir", "Pogrešan čovjek", "Samo jednom se živi", "12 gnjevnih ljudi", "Bura nad Vašingtonom", "Najduži dan", "Roj", "Ubica na konju".

1917. - Srpski pisac Vladislav Petković - Dis, jedan od najtalentovanijih srpskih pjesnika, utopio se u Jonskom moru kod Krfa kad je brod kojim se vraćao u otadžbinu u Prvom svjetskom ratu torpedovala njemačka podmornica. Poslije završene gimnazije bio je učitelj u selu Prliti, potom carinski činovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon činovničkom redu - živio je boemskim životom. Sa piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis "Književna nedelja". U Prvom svjetskom ratu povukao se sa srpskom vojskom preko Albanije, poslije čega je otišao u Francusku. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem životu, maštanju i halucinacijama. NJegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zloslutnosti i dubok lični bol, a pjesma "Možda spava" spada u najizrazitija lirska ostvarenja simbolizma u srpskoj poeziji. Djela: zbirke pjesama "Utopljene duše", "Mi čekamo cara".

1929. - U Holivudu dodijeljene prve nagrade američke Filmske akademije (od 1931. nazvane "Oskar"). Prve nagrade su dodijeljene filmu "Krila", glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

1932. - U Tokiju ubijen japanski premijer Cujoši Inukai.

1941. - Parlament Islanda okončao ugovor s Kraljevinom Danskom i proglasio nezavisnost, koja je potvrđena plebiscitom 24. maja 1944, na osnovu kojeg je Island proglašen republikom.

1947. - Umro engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim ljekarom Kristijanom Ajkmanom 1929. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih životinja i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takođe je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj i aminokiselinu - triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

1961. - General Park Čung Hi izvršio vojni udar u Južnoj Koreji i potom je vladao tom azijskom zemljom do 1979. godine, kada ga je ubio šef njegove bezbjednosti. Vojna hunta je odmah po preuzimanju vlasti zabranila rad sindikata i političkih partija.

1969. - Sovjetski vasionski brod "Venera 5" spustio na Veneru i počeo da šalje podatke o toj planeti.

1972. - Poslije osam godina izgradnje u rad pušten hidroenergetski i plovidbeni sistem "Đerdap", zajednički graditeljski poduhvat Jugoslavije i Rumunije. Sistem je koštao oko 400 miliona dolara, a elektroprivrede dviju zemalja su dobile 5,6 milijardi kilovat-časova struje godišnje.

1974. - Socijaldemokrata Helmut Šmit postao kancelar Zapadne NJemačke poslije ostavke Vilija Branta.

1975. - Japanka Junko Tabei postala prva žena koja se popela na najviši svjetski planinski vrh - Mont Everest.

1984. - Umro američki pisac Irvin Šo, čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom sviješću i živim dijalogom. Borio se u Drugom svjetskom ratu kao američki vojnik u Evropi i Africi. Djela: romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Dvije sedmice u drugom gradu", "Glasovi ljetnjeg dana", "Prosjak i lopov", "Bogataš i siromah", "Hljeb na vodama", "Veče u Vizantiji", "Vrh brda", zbirke pripovijedaka "Mornar sa Bremena", "Dobrodošli u grad", "Mješovito društvo", "LJubav u mračnoj ulici", "Pet decenija", "Bog je bio ovdje, ali je otišao ranije", "Šaputanja u Bedlamu", drame "Sahraniti mrtve", "Opsada", "LJubazni ljudi", "Povlačenje u zadovoljstvo", "Sinovi i vojnici", "Ubica", putopis "U društvu delfina".

1990. - Umro američki pjevač, igrač i glumac afričkog porijekla Semi Dejvis, jedan od najvećih zabavljača 20. vijeka.

1991. - Prva žena premijer u istoriji Francuske, socijalista Edit Kreson, stupila na dužnost.

1991. - Britanska kraljica Elizabet Druga postala prvi monarh koji je govorio u Kongresu SAD.

1992. - Serijom eksplozija dignut u vazduh vojni aerodrom kod Bihaća, jedan od najvažnijih vojnih objekata JNA, čija je izgradnja koštala više od četiri milijarde dolara.

1995. - Japanska policija uhapsila vođu vjerske sekte AUM Šinrikjo Šoka Asaharu, na osnovu sumnje da je organizovao napad nervnim gasom u tokijskom metrou 20. marta 1995. kad je 12 ljudi umrlo, a više od 5.000 povrijeđeno.

1997. - Zairski predsjednik Mobutu Sese Seko napustio Kinšasu, na kojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, okončavši tako 32-godišnju autokratsku vladavinu.

1997. - Umro italijanski filmski režiser DŽuzepe de Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma nastalog u Italiji u prvim godinama po okončanju Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Gorki pirinač", "Rim u 11 časova", "Cesta duga godinu dana".

2000. - MUP Srbije saopštio imena uhapšenih lica, osumnjičenih da su uhapsila Dragana Nikolića - Jenkija u noći između 20. i 21. aprila u Smederevu i ilegalno ga prebacila u RS, odakle je isporučen Haškom tribunalu. Pomoćnik načelnika Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije Mile Novaković rekao je da su otmičare finansirale strane službe.

2001. - Postignut sporazum o rješavanju krize u Ministarstvu odbrane FBiH - sporazumom dogovoreno da ostaje nesporna hrvatska komponenta u sadašnjoj i budućoj organizaciji vojske u FBiH.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Zbog smijeha zatvorili 14 škola
Zanimljivosti

Zbog smijeha zatvorili 14 škola

Blesavi jutarnji horoskop
Zanimljivosti

Blesavi jutarnji horoskop

Otrov škorpije najskuplja tečnost na svijetu
Zanimljivosti

Otrov škorpije najskuplja tečnost na svijetu

Najčitanije