Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 16. maj

Dogodilo se na današnji datum, 16. maj
Foto: N.N. | Pjesnikinja Desanka Maksimović
Srna

Danas je srijeda, 16. maj, 136. dan 2018. Do kraja godine ima 229 dana.

1532. - Španski osvajač Fransisko Pisaro s malom grupom vojnika iskrcao se na sjevernu obalu Perua. Godinu dana kasnije osvojio je tu zemlju i surovo ugušio pobunu Inka.

1703. - Umro francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", u kojoj su djeci širom svijeta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa" i "Uspavana ljepotica". Ostala djela: "Vijek Luja Velikog", "Poređenja starih i modernih".

1812. - Počeli pregovori poslije šestogodišnjeg rusko-turskog rata, u kojem su Turci poraženi i primorani na velike ustupke Rusiji. U tom ratu Srbi su se borili na strani Rusije, pa je Bukureštanski mir, zaključen 28. maja 1812. godine, predvidio da sultan amnestira srpske ustanike. Dogovoreno je i da turska vlada stupi u direktne pregovore sa predstavnicima Srbije radi sporazuma o njenoj autonomiji u okviru Otomanskog carstva, ali su Turci 1813. napali Srbiju i ugušili Prvi srpski ustanak, iskoristivši zauzetost Rusije ratom protiv agresorske armije francuskog cara Napoleona Prvog.

1873. - Rođen francuski pisac Anri Barbis, propovjednik radničke solidarnosti. Učestvovao u Prvom svjetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu "Oganj" u kojem je opisao stravičnu sliku rata, čime je snažno uticao na pisce antiratnih romana u Evropi. Ostala djela: romani "Pakao", "Svjetlost", zbirka pjesama "Tugovanke".

1881. - Prvi tramvaj u svijetu s pogonom na električnu energiju počeo redovno da saobraća u blizini Berlina.

1898. - Rođen srpski pisac Rastko Petrović, jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pjesnika poslije Prvog svjetskog rata. U ratu je sa srpskom vojskom prošao albansku golgotu, poslije čega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao prava. Od 1923. je u diplomatskoj službi radio je u Rimu, zatim u Vašingtonu, gdje je umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci su preneseni u otadžbinu 1986. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pjesama "Otkrovenje" je najznačajnije djelo srpske poezije između dva svjetska rata. Pisao je i putopise s putovanja u Africi i Americi, a o Prvom svjetskom ratu u romanu "Dan šesti". Ostala djela: roman "Burleska gospodina Peruna boga groma", lirska proza "LJudi govore", putopis "Afrika", drama "Sibinjanke".

1898. - Rođena pjesnikinja Desanka Maksimović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, čija se topla, senzibilna, neposredna i muzikalna poezija odlikuje rodoljubljem i humanošću. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Djela: zbirke pjesama "Pesme", "Zeleni vitez", "Pesnik i zavičaj", "Otadžbino, tu sam", "Miris zemlje", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena", "Pesme iz Norveške", "Letopis Perunovih potomaka", "Ničija zemlja", "Slovo o ljubavi", priče "Ludilo srca", romani "Otvoren prozor", "Ne zaboraviti", roman za djecu "Pradevojčica", zbirka bajki i proze u stihu "Oraščići palčići", putopis "Snimci iz Švajcarske".

1905. - Rođen američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda, jedna od najupečatljivijih fizionomija svjetskog filma, čiju glumu je odlikovala prefinjenost i diskrecija. Nagradu "Oskar" je dobio za ulogu u filmu "Na zlatnom jezeru", posljednjem u više od 80, koliko ih je snimio. S velikim uspjehom je igrao i u brodvejskim pozorištima u Njujorku, takođe u TV serijama. Ostali filmovi: "Farmer se ženi", "Staza usamljenog bora", "Na krilima jutra", "DŽezabel", "Priča o Aleksandru Grejemu Belu", "DŽesi DŽejms", "Mladi Linkoln", "Plodovi gnjeva", "Ledi Iv", "Omča za vješanje", "Moja draga Klementina", "Na apačkoj granici", "Bjegunac", "Mister Roberts", "Rat i mir", "Pogrešan čovjek", "Samo jednom se živi", "12 gnjevnih ljudi", "Bura nad Vašingtonom", "Najduži dan", "Roj", "Ubica na konju".

1917. - Srpski pisac Vladislav Petković - Dis, jedan od najtalentovanijih srpskih pjesnika, utopio se u Jonskom moru kod Krfa kad je brod kojim se vraćao u otadžbinu u Prvom svjetskom ratu torpedovala njemačka podmornica. Poslije završene gimnazije bio je učitelj u selu Prliti, potom carinski činovnik u Beogradu, ali je najmanje bio sklon činovničkom redu - živio je boemskim životom. Sa piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis "Književna nedelja". U Prvom svjetskom ratu povukao se sa srpskom vojskom preko Albanije, poslije čega je otišao u Francusku. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutrašnjem životu, maštanju i halucinacijama. NJegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zloslutnosti i dubok lični bol, a pjesma "Možda spava" spada u najizrazitija lirska ostvarenja simbolizma u srpskoj poeziji. Djela: zbirke pjesama "Utopljene duše", "Mi čekamo cara".

1929. - U Holivudu dodijeljene prve nagrade američke Filmske akademije (od 1931. nazvane "Oskar"). Prve nagrade su dodijeljene filmu "Krila", glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

1932. - U Tokiju ubijen japanski premijer Cujoši Inukai.

1941. - Parlament Islanda okončao ugovor s Kraljevinom Danskom i proglasio nezavisnost, koja je potvrđena plebiscitom 24. maja 1944, na osnovu kojeg je Island proglašen republikom.

1947. - Umro engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim ljekarom Kristijanom Ajkmanom 1929. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih životinja i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takođe je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj i aminokiselinu - triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

1961. - General Park Čung Hi izvršio vojni udar u Južnoj Koreji i potom je vladao tom azijskom zemljom do 1979. godine, kada ga je ubio šef njegove bezbjednosti. Vojna hunta je odmah po preuzimanju vlasti zabranila rad sindikata i političkih partija.

1969. - Sovjetski vasionski brod "Venera 5" spustio na Veneru i počeo da šalje podatke o toj planeti.

1972. - Poslije osam godina izgradnje u rad pušten hidroenergetski i plovidbeni sistem "Đerdap", zajednički graditeljski poduhvat Jugoslavije i Rumunije. Sistem je koštao oko 400 miliona dolara, a elektroprivrede dviju zemalja su dobile 5,6 milijardi kilovat-časova struje godišnje.

1974. - Socijaldemokrata Helmut Šmit postao kancelar Zapadne NJemačke poslije ostavke Vilija Branta.

1975. - Japanka Junko Tabei postala prva žena koja se popela na najviši svjetski planinski vrh - Mont Everest.

1984. - Umro američki pisac Irvin Šo, čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom sviješću i živim dijalogom. Borio se u Drugom svjetskom ratu kao američki vojnik u Evropi i Africi. Djela: romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Dvije sedmice u drugom gradu", "Glasovi ljetnjeg dana", "Prosjak i lopov", "Bogataš i siromah", "Hljeb na vodama", "Veče u Vizantiji", "Vrh brda", zbirke pripovijedaka "Mornar sa Bremena", "Dobrodošli u grad", "Mješovito društvo", "LJubav u mračnoj ulici", "Pet decenija", "Bog je bio ovdje, ali je otišao ranije", "Šaputanja u Bedlamu", drame "Sahraniti mrtve", "Opsada", "LJubazni ljudi", "Povlačenje u zadovoljstvo", "Sinovi i vojnici", "Ubica", putopis "U društvu delfina".

1990. - Umro američki pjevač, igrač i glumac afričkog porijekla Semi Dejvis, jedan od najvećih zabavljača 20. vijeka.

1991. - Prva žena premijer u istoriji Francuske, socijalista Edit Kreson, stupila na dužnost.

1991. - Britanska kraljica Elizabet Druga postala prvi monarh koji je govorio u Kongresu SAD.

1992. - Serijom eksplozija dignut u vazduh vojni aerodrom kod Bihaća, jedan od najvažnijih vojnih objekata JNA, čija je izgradnja koštala više od četiri milijarde dolara.

1995. - Japanska policija uhapsila vođu vjerske sekte AUM Šinrikjo Šoka Asaharu, na osnovu sumnje da je organizovao napad nervnim gasom u tokijskom metrou 20. marta 1995. kad je 12 ljudi umrlo, a više od 5.000 povrijeđeno.

1997. - Zairski predsjednik Mobutu Sese Seko napustio Kinšasu, na kojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, okončavši tako 32-godišnju autokratsku vladavinu.

1997. - Umro italijanski filmski režiser DŽuzepe de Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma nastalog u Italiji u prvim godinama po okončanju Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Gorki pirinač", "Rim u 11 časova", "Cesta duga godinu dana".

2000. - MUP Srbije saopštio imena uhapšenih lica, osumnjičenih da su uhapsila Dragana Nikolića - Jenkija u noći između 20. i 21. aprila u Smederevu i ilegalno ga prebacila u RS, odakle je isporučen Haškom tribunalu. Pomoćnik načelnika Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije Mile Novaković rekao je da su otmičare finansirale strane službe.

2001. - Postignut sporazum o rješavanju krize u Ministarstvu odbrane FBiH - sporazumom dogovoreno da ostaje nesporna hrvatska komponenta u sadašnjoj i budućoj organizaciji vojske u FBiH.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Dogodilo se na današnji datum, 24. maj
Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 24. maj

Vic dana: Kad ženu boli grlo
Zanimljivosti

Vic dana: Kad ženu boli grlo

Najčitanije