Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 17. jun

Dogodilo se na današnji datum, 17. jun
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 17. jun
Srna

BIJELJINA - Danas je subota, 17. jun, 168. dan 2017. Do kraja godine ima 197 dana.

1239. - Rođen engleski kralj Edvard Prvi - Longšenks, koji je za vrijeme vladavine od 1272. do 1307. reformisao zakonodavstvo i uspostavio snažan administrativni sistem, proširivši ga i na Vels, čiju je autonomiju ukinuo. Prethodno je učvrstio kraljevsku vlast nad plemstvom, porazivši ga u Baronskom ratu od 1264. do 1267, u kome je komandovao vojskom prethodnika na prijestolu - svoga oca Henrija Trećeg, ali nije uspio da pokori Škotsku.

1397. - Danska kraljica Margreta Prva objedinila pod dansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku.

1579. - Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk proglasio suverenitet Engleske nad NJu Albionom (Kalifornija).

1665. - Portugalci i Britanci potukli Špance kod Montes Klarosa, poslije čega je još jedna pobjeda nad Špancima kod Vilje Visiose osigurala ponovno uspostavljanje nezavisnosti Portugalije. Portugalci su se digli na ustanak protiv Španaca 1640, nezadovoljni zajednicom sa Španijom, koja je ponovno uspostavljanje državne nezavisnosti susjedne zemlje priznala tek 1668.

1682. - Rođen švedski kralj Karlo Dvanaesti, koji se tokom vladavine od 1697. do pogibije 1718. prilikom invazije na Norvešku posvetio gotovo isključivo ratovanju. Započeo je 1700. veliki Sjeverni rat protiv Rusije, Poljske, Danske i Pruske, koji je okončan tek tri godine poslije njegove smrti. Potukao je Dance 1700. i iste godine nanio težak poraz armiji ruskog cara Petra Velikog u bici kod Narve, potom je uspio da s poljskog prijestola zbaci Fridriha Drugog Avgusta Jakog, ali mu je Petar Veliki potpuno uništio armiju 1809. u bici kod Poltave, poslije čega je morao da se privremeno skloni u Tursku.

1696. - Umro poljski vojskovođa i kralj Jan Treći Sobjeski, koji je tokom vladavine od 1674. do smrti onemogućio dublji prodor Turaka u Evropu. Prilikom druge opsade Beča 1683. vojska pod njegovom komandom je potukla Turke i oslobodila grad opsade.

1719. - Umro engleski pisac i političar DŽozef Adison, koga su proslavili duhoviti, jasni i jezički elegantni eseji. Većinu tih moralističko-racionalističkih eseja je objavljivao u listovima "Tatler" i "Spektator" (ovaj posljednji je u martu 1711. osnovao sa Ričardom Stilom). Napisao je i tragediju "Katon", a esejima je znatno uticao na srpskog prosvjetitelja Dositeja Obradovića.

1818. - Rođen francuski kompozitor Šarl Guno, sa Kamijem Sen Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19. vijeka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" suprotstavio se italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha, a solo pjesmama uticao je na kasnije francuske kompozitore.

1843. - Domoroci Maori otpočeli pobunu protiv Britanaca, koji su okupirali Novi Zeland.

1848. - Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca ugušile ustanak Čeha u Pragu, podignut pet dana ranije u vrijeme održavanja Prvog Sveslovenskog kongresa u tom gradu. Poslije toga su raspušteni i Sveslovenski kongres i Narodni odbor (neka vrsta češke vlade formirane u martu 1848), a u Češkoj je, kao i u ostalim zemljama pod vlašću Habsburške Monarhije, zavladao zloglasni "Bahov apsolutizam".

1867. - Engleski hirurg DŽozef Lister u jednoj bolnici u Glazgovu obavio prvu hiruršku intervenciju u istoriji medicine pod antiseptičkim uslovima, operišući svoju sestru Izabelu.

1882. - Rođen ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od najuniverzalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Odlikuje ga velika raznovrsnost muzičkog izraza i stila - u prvoj fazi je nadahnut ruskom narodnom muzikom, u drugoj ekspresionista sa povremenim oslanjanjem na džez, u trećoj se okrenuo neoklasičnom stilu, a zatim primjenjivao i principe dodekafonije. Od 1910. je živio u Francuskoj, a od 1937. do smrti 1971. u SAD. Djela: baleti "Žar-ptica", "Petruška", "Posvećenje proljeća", scenska kantata "Svadba", melodrame "Priča o vojniku", "Persefona", opera-oratorijum "Kralj Edip", opera "Život razvratnika", kantata "Simfonija psalama", orkestarska djela - tri simfonije, koncerti za klavir, koncerti za violinu, koncerti za kamerni orkestar, "Koncert za 16 instrumenata", "Regtajm", autobiografski radovi "Hronika moga života", "Muzička poetika".

1917. - Rođen američki pjevač i glumac italijanskog porijekla Dino Kročeti, poznat kao Din Martin, jedan od najpopularnijih američkih zabavljača 20. vijeka. Glumio je u nizu vesterna, komedija i kriminalističkih filmova. Filmovi: "Artisti i modeli", "Holivud ili propast", "Mladi lavovi", "Rio Bravo", "Ko je spavao u mom krevetu?", "Sinovi Keti Elder", "Bandolero", "Aerodrom", "Četvoro za Teksas".

1925. - Ženevski protokol, kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova, potpisalo 29 zemalja.

1929. - Rođen jermenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak svijeta od 1963. do 1969. Titulu je osvojio pobijedivši sa 12,5 : 9,5 ruskog velemajstora jevrejskog porijekla Mihaila Mojsejeviča Botvinika i potom je odbranio 1966. u meču s ruskim velemajstorom Borisom Vasiljevičem Spaskim rezultatom 12,5 : 11,5. Spaski mu je preoteo titulu u meču 1969. pobijedivši ga sa 12,5:10,5.

1944. - Island postao nezavisna republika poslije referenduma na kome su stanovnici tog ostrva u sjevernom dijelu Atlantskog okeana odlučili da se odvoje od Danske.

1947. - Ustavotvorna skupština Burme izglasala nezavisnost te britanske kolonije u jugoistočnoj Aziji, koju je Velika Britanija priznala ugovorom 17. oktobra 1947, a 4. januara 1948. je formalno proglašena nezavisnost.

1950. - Dr Ričard Loler u Čikagu izveo prvu operaciju presađivanja bubrega.

1953. - Sovjetska armija ugušila pobunu u Istočnoj NJemačkoj.

1967. - Kina izvela probu prve hidrogenske bombe.

1971. - SAD i Japan potpisali sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana, što je učinjeno 1972.

1982. - Predsjednik Argentine general Leopoldo Galtijeri podnio ostavku poslije poraza argentinske armije od britanskih trupa u ratu za Foklandska ostrva.

1990. - Antivladini demonstranti vratili se na ulice Bukurešta, nekoliko dana poslije sukoba sa policijom u kojima je poginulo četvoro ljudi i obračuna sa rudarima koji su došli u glavni grad Rumunije da izraze podršku vladi.

1991. - Parlament Južne Afrike ukinuo posljednji značajniji zakon, na kojem je od 1950. bila zasnovana politika aparthejda, odnosno dominacije bijelaca nad obojenima u toj zemlji.

1992. - Srpska vojska zaposjela sarajevska naselja "Aerodrom" i "Dobrinju 4", te jako muslimansko uporište na Trebeviću - Zlatište.

1992. - Završena bitka na Ceru, započeta 14. juna radi probijanja "koridora" kroz Posavinu i spajanje Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sa SR Jugoslavijom.

1993. - U sukobima sa gerilcima u glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo šest i ranjeno 43 pripadnika mirovnih snaga UN, koji su - pokušavajući da ispune želju SAD - bezuspješno lovili vođu najjače frakcije somalskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida.

1994. - Pripadnici manjinskog plemena Tutsi u Ruandi probili u glavnom gradu te zemlje Kigaliju linije Vladinih snaga, uglavnom pripadnika plemena Hutu, i iz centra Kigalija spasli oko 600 izbjeglica.

1996. - "Zbog zamjene identiteta" Haški tribunal naredio hitno oslobađanje Srbina Gorana Lajića, koga je prvobitno osumnjičio za ratne zločine u bivšoj BiH. Lajić se u zatvoru u Ševeningu nalazio od 13. maja, a kako je naglašeno u Hagu, optužba i dalje ostaje protiv "druge ličnosti koja nosi isto ime i prezime - Goran Lajić". Lajićev advokat Toma Fila najavio da će tražiti od UN odštetu za svog klijenta.

1999. - Rusija i SAD postigle sporazum o komandnoj strukturi mirovnih snaga za Kosmet i dogovorile se o pitanju prištinskog aerodroma Slatina.

2007. - Haški opštuženik nekadašnji general policije Srbije Vlastimir Đorđević uhapšen u Crnoj Gori i prebačen u Hag.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije