Istorija

Dogodilo se na današnji datum, 18. jul

Dogodilo se na današnji datum, 18. jul
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 18. jul

Danas je utorak 18. jul, 200. dan 2023. Do kraja godine ima 166 dana.

64. - Rim u požaru - koji je, prema legendi, podmetnuo suludi car Klaudije Cezar Avgust Germanik Neron, što istorijski izvori ne potvrđuju - izgorio gotovo do temelja. Neron je za požar optužio hrišćane i podvrgao ih surovim represalijama.

1374. - Umro italijanski pisac Frančesko Petrarka, najznačajniji preteča renesanse. U francuskom gradu Avinjonu, gdje je dugo živio, sreo je lijepu Lauru, kojoj je posvetio zbornik od 366 soneta, kancona i madrigala, poznat kao "Kanconijer". U tom intimnom dnevniku je pjesnički oblikovao najtananija osjećanja, nemir i melanholiju. Snažno je uticao na italijansku i svjetsku književnost, uključujući srpske pjesnike u Dubrovniku u 15. i 16. vijeku. Bavio se i istorijom i filozofijom i iz tog opusa se ističe ep "Afrika", u kojem je opisao Drugi punski rat.

1536. - Odlukom parlamenta u Engleskoj poništena vlast pape.

1610. - Umro italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo, koji je odlučno prekinuo s idealističkim shvatanjem slikarstva i orijentisao se ka naturalizmu. Služio se kontrastima jarkog svjetla i dubokih sjenki. Znatno je uticao na francusko i holandsko slikarstvo 17. vijeka.

1635. - Rođen engleski fizičar Robert Huk, sekretar Kraljevskog društva u Londonu, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Dokazao je okretanje Zemlje i gravitaciju nebeskih tijela i autor je zakona o istezanju elastičnih tijela ("Hukov zakon").

1721. - Umro francuski slikar Žan Antoan Vato, tipičan predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo delikatnog kolorita i osjetljivog crteža uglavnom bilo posvećeno temama iz društvenog života aristokratije.

1811. - Rođen engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, oštar kritičar društva, posebno obožavanja novca i položaja. Njegova djela su često "biografije" junaka, katkad i istorije porodica. Djela: romani "Vašar taštine", "Henri Ezmond", "Istorija Pendenisa", "Njukamovi", "Virdžinijanci", satira "Knjiga o snobovima", književne kritike "Engleski humoristi 18. vijeka", istorijsko djelo "Četiri DŽordža".

1817. - Umrla engleska spisateljica DŽejn Ostin, koja je u romanima realistički slikala svakodnevni život provincijske Engleske. Zapleti njenih romana - protkanih humorom i blagom ironijom - jednostavni su i izviru iz psihologije likova običnih ljudskih odnosa, a dijalog je veoma vješto vođen. Djela: romani "Razbor i osjećanje", "Gordost i predrasuda", "Mensfildski park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje".

1868. - Postavljen kamen temeljac za zgradu Narodnog pozorišta u Beogradu, čemu je presudno doprinijelo gostovanje u prijestonici Srbije glumaca iz Novog Sada 1867. Oduševljen predstavom "Gospođe i gusari", knez Srbije Mihailo Obrenović obećao je da će o svom trošku podići zgradu i osnovati stalno pozorište. Narodno pozorište je svečano otvoreno u oktobru 1869. prigodnim komadom "Posmrtna slava kneza Mihaila".

1870. - Vatikanski koncil proglasio dogmu o papskoj nepogrešivosti o pitanju vjere i morala rimokatoličkog sveštenstva i vjernika.

1872. - Umro meksički državnik Benito Pablo Huares, nazvan "Vašington Meksika", koji je kao predsjednik od 1858. do 1865. i od 1867. do 1872. odvojio crkvu od države i sproveo niz mjera značajnih za socijalni i ekonomski razvitak zemlje. Od 1858. u trogodišnjem građanskom ratu predvodio je borbu protiv reakcionarnih krugova koji su oborili zakonitu vladu, a u vrijeme francuske intervencije od 1861. do 1867. borbu za nezavisnost zemlje, okončanu porazom intervencionista i strijeljanjem njihovog eksponenta cara Maksimilijana Habsburškog.

1877. - Rođen srpski vizantolog i prevodilac Dragutin Anastasijević, sjajan znalac grčkog jezika i paleografije, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Proučavao je romejsku /vizantijsku/ kulturu i književnost, srpsko-romejske odnose i istraživao nove izvore, naročito na Svetoj Gori.

1883. - Rođen ruski revolucionar jevrejskog porijekla Lav Borisovič Rozenfeld, jedan od prvaka sovjetske Rusije poslije Oktobarske revolucije 1917. Od 1918. do 1926. bio je predsjednik Moskovskog sovjeta, potom zamjenik predsjednika Sovjeta narodnih komesara (vlada) i jedan od vođa "nove opozicije". U staljinističkim "čistkama" uhapšen je 1935. i na montiranom procesu osuđen na pet godina robije, a na novom procesu 1936. na smrt pod optužbom da je, kao "neprijatelj naroda", kovao zavjeru protiv sovjetskog vođe Josifa Visarionoviča Džugašvilija (Staljina). Posthumno je rehabilitovan.

1887. - Rođen vođa norveških fašista Vidkun Kvisling, premijer marionetske vlade u Drugom svjetskom ratu od 1942. do 1945. Njegovo je ime postalo sinonim izdajstva i saradnje s njemačkim nacističkim okupatorima. Osnovao je 1933. fašističku stranku i tokom agresije nacističke Njemačke na Norvešku u aprilu i maju 1940. aktivno je pomagao okupatorima. Osuđen je na smrt i strijeljan u oktobru 1945.

1909. - Rođen ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, 28 godina sovjetski ministar inostranih poslova. U Drugom svjetskom ratu bio je sovjetski ambasador u SAD, zatim u UN, gdje je bio poznat kao "mister NJet". Sovjetsku diplomatiju je predvodio od 1957. do 1985. Na članstvo u Politbirou vladajuće Komunističke partije podnio je ostavku 30. septembra 1988, a sutradan i na položaj predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR na kojem je bio od 1985.

1918. - Rođen južnoafrički pravnik i državnik Nelson Rolihlahija Mendela, predsjednik Južne Afrike i vođa Afričkog nacionalnog kongresa i borbe protiv aparthejda u toj zemlji na jugu Afrike. Rasistički režim Južne Afrike ga je 1962. osudio na pet godina, a 1964. na doživotnu robiju. Iz zatvora je, poslije ogromnog pritiska svjetskog javnog mnjenja i javnosti Južne Afrike, pušten 1990, a šef države je postao 1994.

1921. - Rođen prvi američki astronaut Džon Glen, koji je u kosmičkom brodu "Merkjuri-Atlas 6" 20. februara 1962. tri puta obletio oko Zemlje.

1933. - Rođen ruski pisac Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik pjesničke generacije u poststaljinističkoj eri. U početku je - na tradiciji Konstantina Dmitrijeviča Baljmonta, Vladimira Vladimiroviča Majakovskog i Sergeja Aleksandroviča Jesenjina - programskom poezijom osmišljavao savremenost i rusku istoriju na etičko-filozofskom planu, uz kritiku staljinizma i deformacija zapadne civilazacije. Kasnije se okrenuo čistijoj refleksivnoj lirici, naglašavajući ideje solidarnosti, razumijevanja među ljudima i ulogu pjesnika. U prozi je u ranoj fazi izbijao melanholično-ispovjedni ton, a kasnije su primjetni fantastika i groteska. Djela: zbirke pjesama i poema "Drum entuzijasta", "Luk i lira", "Jabuka", "NJežnost", "Motorni čamac za vezu", "Hidrocenrala u Bratsku", "Padaju bijeli snjegovi", "Pjesnik je u Rusiji više nego pjesnik", "Očinji sluh", roman "Jagodnjak", priče "Četvrta Meščanska", "Kokošiji bog", "Ardabiola".

1936. - Pobunom trupa generala Fransiska Franka u Melilji u Španskom Maroku protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Asanje, pobjednika izbora u februaru 1936, počeo građanski rat u Španiji u kojem je poginulo oko milion ljudi. Tome je prethodila zavjera krajnje desnice, uz pomoć nacističke Njemačke i fašističke Italije. U pomoć Republici su priskočili dobrovoljci iz cijelog svijeta i formirane su internacionalne brigade u kojima je bilo i više od 1.500 Jugoslovena. Franko je pobijedio u proljeće 1939, najviše zahvaljujući direktnoj vojnoj intervenciji Njemačke i Italije, poslije čega je zaveo fašističku diktaturu.

1942. - Poslije 38 dana ogorčenih borbi Nijemci i Hrvati u Drugom svjetskom ratu zauzeli planinu Kozaru u sjeverozapadnoj Bosni, na kojoj je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo zbjeg sa oko 80.000 srpskih civila pred ofanzivom 40.000 njemačkih, ustaških i domobranskih vojnika, uz podršku mađarskih riječnih brodova. U borbama je poginulo 1.700 branilaca. Na više mjesta je probijen obruč i spašeno nešto više od 15.000 civila, ali su napadači nadjačali, spalili sva sela, pobili dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 civila otjerali u logore, mahom u Jasenovac.

1942. - SAD u Drugom svjetskom ratu objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji - satelitima nacističke Njemačke.

1951. - Američki bokser afričkog porijekla Džersi Džo Volkot u 37. godini osvojio titulu svjetskog prvaka u teškoj kategoriji, postavši najstariji bokser kojem je to uspjelo.

1971. - Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um al Kajvajn i Fudžajra - sklopilo sporazum o osnivanju federacije Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. federaciji se priključio i Ras al Kajma.

1972. - Egipat zatražio da SSSR povuče svih 20.000 vojnih savjetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje, što je označilo početak zaoštravanja odnosa dvije zemlje i približavanja Kaira Vašingtonu.

1991. - Predsjedništvo SFRJ objavilo odluku o povlačenju Jugoslovenske narodne armije iz Slovenije.

1992. - Ratni brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije uplovili u Jadran radi kontrole sankcija UN protiv Savezne Republike Jugoslavije.

1994. - Od eksplozije u centru jevrejske zajednice u Buenos Ajresu, koju su podmetnuli islamski teroristi, poginulo 96 ljudi.

1999. - Članovi Komisije za traženje nestalih lica i stručni tim Republike Srpske, u saradnji sa članovima porodica, identifikovali su u Srpskom Sarajevu 30 od ukupno 52 ekshumirana tijela srpskih civila i vojnika na lokalitetima u opštinama Goražde, Vareš i širem području federalnog Sarajeva.

2000. - EU je donijela odluku da ukine sankcije Beogradu ukoliko opozicija pobijedi na izborima. U poruci narodu Srbije ministri inostranih poslova EU pozvali birače da glasaju protiv Slobodana Miloševića.

2001. - Haški tribunal otpečatio optužnicu protiv Stojana Župljanina, optuženog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine nad Hrvatima i muslimanima 1992. godine i vlastima BiH uputio nalog za njegovo hapšenje.

2007. - Pri padu putničkog aviona na aerodrom u brazilskom gradu Sao Paolu poginulo 200 ljudi.

2008. - Generalni sekretar UN Ban Ki Mun naredio svom izaslaniku na Kosovu Lambertu Zanijeru da pristupi rekonfiguraciji misije UNMIK.

2009. - Henri Alingem, najstariji čovjek na svijetu i jedan od posljednjih preživjelih učesnika Prvog svjetskog rata, umro u 113. godini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije