Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 18. jun

Dogodilo se na današnji datum, 18. jun
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 18. jun
N.N.

BIJELJINA - Danas je utorak, 20. jun, 171. dan 2017. godine. Do kraja godine ima 194 dana.

1597. - Umro holandski polarni istraživač Vilem Barenc, zarobljen na brodu okovanim ledom, dok je pokušavao da pronađe sjeveroistočni pomorski prolaz iz Evrope u Ameriku. Prethodno je, 1584. i 1594. godine, predvodio ekspedicije s istim ciljem. Otkrio je Špicberška ostrva, Medvjeđe ostrvo, zapadnu obalu Nove Zemlje i more nazvano njemu u čast - Barencovo more. Njegov dnevnik pronađen je 1871.

1756. - Tokom noći u ćeliji tamnice - koja je poslije toga postala poznata kao "crna rupa Kalkute" - ugušilo se 123 od 146 uhapšenih britanskih vojnika. Britance je u ćeliju veličine 4,5 sa 5,5 metara bacio lokalni indijski gospodar Navab od Bengala, čije su snage prethodno napale i porazile britanski garnizon, namjeravajući da spriječe britansku Istočnoindijsku kompaniju da u Kalkuti izgradi sistem vojnih fortifikacija.

1819. - Rođen francuski kompozitor, porijeklom njemački Jevrejin - Jakob Eberst, poznat kao Žak Ofenbah, tvorac francuske operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provijavala satira društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinjak opereta. Djela: operete "Lijepa Jelena", "Orfej u paklu", "Plavobradi", "Pariski život", "Velika vojvotkinja od Žerostajna", opera "Hofmanove priče", putopis "Ofenbah u Americi", autobiografska studija.

1819. - U engleski grad Liverpul prispio brod "Savana", koji je 27 dana i 11 časova prije toga isplovio iz istoimenog grada u američkoj državi Džordžija, postavši tako prvi parobrod koji je preplovio Atlantski okean.

1836. - Umro francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siejes, nazvan "patrijarh revolucije", jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba, koji je 1799. odigrao ključnu ulogu u državnom udaru kojim je vlast prigrabio Napoleon Bonaparta. U toku revolucije napustio je jakobince i postao član kluba Fejana, koji je zastupao načela ustavne monarhije. U politici je bio prevrtljiv i zauzimao je istaknute položaje u svim fazama revolucije, izuzev u periodu jakobinske diktature. U brošuri "Šta je treći stalež?" izložio je političke zahtjeve buržoazije.

1837. - Umro britanski kralj Vilijam Četvrti, na prijestolu od 1830. do smrti, kome su podanici prikačili nadimak "Šašavi Bili", a zvali su ga i "kralj mornar" zbog toga što je od 1778. do 1790. služio u mornarici.

1861. - Rođen engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s holandskim ljekarom Kristijanom Ajkmanom podijelio 1929. godine Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih životinja i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Takođe je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj u ćelijskoj oksidaciji i aminokiselinu triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

1891. - Britanija i Holandija definisale granice kolonijalnih posjeda na ostrvu Borneo. Bivši britanski posjedi Sabah i Saravak sada su u sastavu Malezije, a veći holandski dio ostrva pripada Indoneziji.

1902. - Rođen srpski pisac i diplomata Marko Ristić, jedan od najaktivnijih u krugu srpskih nadrealista. Poslije završenog Filozofskog fakulteta u Beogradu između dva svjetska rata izdavao je i uređivao većinu nadrealističkih časopisa, a po okončanju Drugog svjetskog rata bio je jugoslovenski ambasador u Francuskoj. Djela: pjesme "Od sreće i od sna", "Bez mere", eseji "Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog" /s Kočom Popovićem/, "Koje su pobude i kakvi uspesi školske filozofije", "Smrt fašizmu - sloboda narodu", "Književna politika", "Ljudi u nevremenu", "Od istog pisca", "Krleža", "Prostor - vreme", "Politička književnost", "Svedok ili saučesnik".

1905. - Rođena američka spisateljica Lilijan Helman, u čijim su dramama prikazani radnički štrajkovi, stradanje nepravedno optuženih, gramzivost bogataša i borba protiv nacista. U memoarskim djelima opisala je iskustva iz Španije i SSSR-a, veze s vodećim američkim intelektualcima i vrijeme makartizma, histerične antikomunističke hajke koju je u prvoj polovini pedesetih godina 20. vijeka predvodio američki republikanski političar Džozef Makarti. Djela: drame "Dječiji čas", "Male lisice", "Dani koji će doći", "Straža na Rajni", "Drugi dio šume", "Igračke na tavanu", memoarske knjige "Nedovršena žena", "Pentimenti", "Nitkovsko vrijeme".

1909. - Rođen američki filmski glumac australijskog porijekla Erol Flin, koji je najčešće igrao pravdoljubive junake u avanturističkim filmovima. Filmovi: "Krvavi kapetan", "Avanture Robina Huda", "Gusar", "Kraljević i prosjak", "DŽentlmen DŽim", "Virdžinija Siti", "Korijeni pakla".

1923. - Meksičkog revolucionara Fransiska Panča Vilju ubili politički protivnici na njegovoj farmi u mjestu Idalgo del Paral u meksičkoj državi Čivava. Predvodio je seljački pokret u revoluciji od 1910. do 1917. Proglašen je 1966. meksičkim nacionalnim junakom.

1933. - Umrla njemačka revolucionarka Klara Cetkin, jedan od osnivača ženskog međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke partije Njemačke, na čiji je prijedlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena.

1960. - Američki bokser afričkog porijekla Flojd Paterson postao prvi bokser koji je uspio da vrati titulu svjetskog prvaka u teškoj kategoriji, nokautiravši u meču u NJujorku Šveđanina Ingemara Jonansona.

1973. - U Argentinu se, poslije 18 godina izbjeglištva, vratio bivši predsjednik Huan Domingo Peron, koji je bio šef države od 1946. do 1955, kad je oboren u pobuni dilova kopnene vojske i mornarice. Za predsjednika Argentine ponovo je izabran u septembru 1973, a 1974. je umro.

1990. - Jon Ilijesku proglašen za predsjednika Rumunije.

1991. - Parlament Njemačke tijesnom većinom izglasao da prijestonicu treba premjestiti iz Bona u Berlin.

1991. - Narašima Rao postao deveti premijer Indije nakon sticanja njene nezavisnosti, 1947. godine.

1992. - Muslimanska vojska spalila pravoslavnu crkvu na Oseniku kod Tarčina.

1992. - Evropska zajednica ovlastila svog posrednika lorda Dejvida Ovena da pregovara o podjeli BiH.

1992. - Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečijar postigli dogovor o podjeli Čehoslovačke na dva dijela.

1994. - Poslije višemjesečnog suđenja, praćenog masovnom medijskom histerijom u SAD, odbačena optužnica, prema kojoj je nekadašnji as američkog fudbala O`Džej Simpson ubio bivšu suprugu i njenog ljubavnika.

2001. - Bivšem američkom predsjedniku Bilu Klintonu u Dejtonu uručena posebna Dejtonska nagrada za mir zbog njegovog doprinosa u postizanju mirovnih sporazuma za BiH.

2005. - Umro američki naučnik DŽek Kilbi, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, čiji je pronalazak iz 1958. godine - integrisano električno kolo, predstavljao osnov informatičke revolucije.

2006. - Na Siciliji uhapšena 52 lica, među kojima i vođe 13 mafijaških porodica.

2006. - Vlada Japana odlučila da povuče svoje vojnike iz Iraka.

2009. - Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko stavio van snage zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, kojim se protive prenosu nadležnosti sa Srpske na BiH.

2009. - U Atini otvoren veleljepni Muzej Akropolja, u kojem je izloženo više od 4.000 antikviteta izuzetne istorijske i kulturne vrijednosti. Izgradnja zdanja koje sadrži oko 20.000 kvadratnih metara izložbenog prostora koštala je oko 130 miliona evra. Muzej, djelo švajcarskog arhitekte Bernara Čumija, smješten je ispod drevnog Akropolja. Novo zdanje posebno je pripremljeno i za smještaj Frizova sa Akropolja koje je, u 19. vijeku, u London odnio lord Eldžin, s dozvolom tadašnjih turskih vlasti.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije