Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 2. oktobar

Dogodilo se na današnji datum, 2. oktobar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 2. oktobar
Srna

Danas je ponedjeljak, 2. oktobar, 275. dan 2017. Do kraja godine ima 90 dana.

1187. - Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalim od hrišćana, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.

1452. - Rođen engleski kralj Ričard Treći, koji je vladao od 1483. do 1485, kad je poginuo u bici kod Bosforta u borbi s trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Ričardovom pogibijom je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala na grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.

1608. - Holandski optičar Hans Liperšej prikazao u Hagu prvi upotrebljiv teleskop.

1810. - Oko 30.000 Turaka u Prvom srpskom ustanku krenulo iz Bosne da uguši ustanak, koristeći prorijeđenost srpske vojske na Drini, čija se glavnina borila kod Varvarina, Deligrada i Sokobanje. Turci su 12 dana topovima tukli Loznicu, ali je nisu osvojili, a kad je s vojskom stigao vođa ustanka Đorđe Petrović - Karađorđe, potukao ih je i protjerao iz Srbije.

1836. - Engleski prirodnjak Čarls Darvin uplovio na brodu "Bigl" u englesku luku Falmut poslije petogodišnjih istraživanja živog svijeta u Južnoj Americi i na ostrvima u južnom Pacifiku, koja su odlučujuće doprinijela razvoju njegove teorije o evoluciji, odnosno o promjenljivosti vrsta.

1847. - Rođen njemački državnik i feldmaršal Paul von Hindenburg, u Prvom svjetskom ratu načelnik Štaba njemačke Vrhovne komande, a od 1925. do smrti 1934. predsjednik NJemačke. Istog dana kad je umro vođa nacista kancelar Adolf Hitler pruzeo je apsolutnu vlast, što je bio definitivni kraj Vajmarske Republike, uspostavljene poslije njemačkog poraza u Prvom svjetskom ratu.

1851. - Rođen francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nijemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza Njemačka je 11. novembra 1918. potpisala kapitulaciju, čime je završen rat.

1852. - Rođen škotski hemičar Vilijam Remzi, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Otkrio je gasove helijum, argon, kripton, radon, neon i ksenon. Dokazao je da se helijum stvara prilikom radioaktivnog raspadanja radijuma.

1869. - Rođen indijski nacionalni vođa Mohandas Karamčand Gandi, nazvan Mahatma (velika duša), predvodnik borbe za oslobođenje Indije od britanske kolonijalne vlasti, otac moderne Indije. Završio je prava u Engleskoj 1891, od 1893. do 1914. u Južnoj Africi je predvodio tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Doktrina gandizma, koju je usvojio Indijski nacionalni kongres, partija na čelu borbe za nezavisnost, manifestovala se u pasivnom otporu. Sam je asketski živio i često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska uprava bila nemoćna. Stekao je ogroman ugled ne samo u Indiji, a pola godine poslije sticanja nezavisnosti Indije u NJu Delhiju ga je 30. januara 1948. ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha," koja se protivila politici stišavanja antagonizama između Hindusa i muslimana.

1870. - Papske države plebiscitom odlučile da se ujedine sa Italijom, a prijestonica je postao Rim umjesto Firence.

1904. - Rođen engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stijena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.

1904. - Rođen indijski državnik Lal Bahadur Šastri, premijer Indije od 1964. do iznenadne smrti u januaru 1966. tokom posjete SSSR-u.

1924. - Društvo naroda usvojilo Ženevski protokol za mirno rješavanje međunarodnih sporova.

1935. - Fašistička Italija je napala Abisiniju (Etiopija), pokorila je koristeći najmodernije oružje i zabranjene bojne otrove i držala pod okupacijom do 1941.

1944. - Nijemci ugušili ustanak u Varšavi koji je u Drugom svjetskom ratu podigla Otadžbinska armija lojalna emigrantskoj vladi u Londonu, a pridružili su joj se i varšavski odredi prosovjetske Narodne armije. Kad je ustanak počeo 1. avgusta 1944, Crvena armija i Prva poljska armija, formirana u SSSR-u, ulazile su u varšavsko predgrađe, ali nisu prešle rijeku Vislu. Više od 200.000 civila i 25.000 ustanika je poginulo tokom borbi, a Nijemci su potom evakuisali preživjele stanovnike Varšave i većinu umorili u koncentracionim logorima.

1949. - Umro je srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije je završio u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih pjesama, kojima se inspirisao. Napisao je "Spomenicu Stevanu Mokranjcu" i etnomuzikološke studije "Muzičke karakteristike našeg juga", "Muzičko delo našeg sela", "Narodne melodije u istočnoj Srbiji". Djela: ciklusi horova "Žalne pesme", "Pesme zemlje Raške", "Pesme zemlje Skenderbegove", solo pjesme, obrade narodnih pjesama.

1958. - Francuska zapadnoafrička kolonija Gvineja stekla nezavisnost.

1973. - Umro finski trkač Pavo Nurmi, koji je na dugim stazama osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Svjetske rekorde obarao je 29 puta.

1974. - Umro srpski pisac i političar Marko Vujačić, koji je između dva svjetska rata na listi Zemljoradničke stranke biran za senatora i poslanika. Narodnooslobodilačkoj borbi se priključio 1941. i bio je potpredsjednik AVNOJ-a, potom potpredsjednik Prezidijuma Savezne skupštine do 1953. Djela: "Znameniti crnogorski i hercegovački junaci" (pet knjiga), "Vojvoda Mirko Petrović".

1990. - Prekinut saobraćaj putničkih vozova iz Beograda i Zagreba ka Splitu, Šibeniku i Zadru i između Bihaća i Splita, jer su prugu blokirali Srbi u Kninskoj krajini da bi spriječili ulazak policije Hrvatske u Knin.

1990. - Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo je 127 ljudi kad je oteti kineski avion udario u dva aviona koja su stajala na aerodromskoj pisti.

1996. - Bivši bugarski premijer Andrej Lukanov usmrćen vatrenim oružjem ispred svoje kuće u Sofiji.

1998. - Žan Pol Akajesu, bivši major armije Ruande, optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti, osuđen je u Hagu na tri doživotne robije.

2003. - Gregori Kopli, direktor Instituta za strategijske studije u Vašingtonu, iznio u javnosti dokaze o povezanosti Alije Izetbegovića sa Al kaidom.

2006. - Amerikanci Endrju Fajer i Krejg Melo dobili Nobelovu nagradu za medicinu za rad na kontroli rada gena.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Ovo su sedam najstarijih stvari na planeti
Zanimljivosti

Ovo su sedam najstarijih stvari na planeti

Italijan prešao Tibar hodajuci preko kanapa
Zanimljivosti

Italijan prešao Tibar hodajuci preko kanapa

Izbačena iz aviona zbog šampanjca
Zanimljivosti

Izbačena iz aviona zbog šampanjca

Najčitanije