Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 20. mart

Dogodilo se na današnji datum, 20. mart
Dogodilo se na današnji datum, 20. mart
Srna

Danas je ponedjeljak, 20. mart, 79. dan 2017. Do kraja godine ima 286 dana.

43. p. n. e. - Rođen rimski pisac Publije Ovidije Nazon, jedan od najvećih pjesnika ljubavne poezije u svjetskoj literaturi. Njegove pjesme su virtuozne i izuzetno muzikalne, a sam je govorio: "Čega god se taknem, postaje stih". Car Oktavijan Avgust ga je devete godine nove ere prognao u Tomi - u provinciji Mezija na Crnom moru (sada grad Konstanca u Rumuniji) zbog ljubavne veze s carevom razuzdanom kćerkom Julijom. Uprkos molbi za oproštaj u djelima "Tugovanke" u pet knjiga i "Pisma sa Ponta" u četiri knjige, umro je 17. godine nove ere, kao prognanik, u Tomiju, ali tačan datum njegove smrti nije poznat. Ostala djela: "Preobraženja" - prepjev 250 grčkih mitova u 15 knjiga sa 11.995 stihova u heksametrima, zbirka u tri knjige "Ljubavi", zbirka "Lijekovi od ljubavi", zbirka "Legendarne ljubavnice" ili "Pisma", didaktički ep u tri knjige "Ljubavna tehnika", zbirka etioloških elegija u šest knjiga "Praznični kalendar", drama "Medeja" (izgubljena).

1413. - Umro engleski kralj Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Prijesto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cijena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Posljednje godine vladavine obilježila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti.

1727. - Umro engleski fizičar, matematičar i astronom Isak Njutn, koji je otkrio gravitaciju, odnosno opšti zakon privlačenja masa, čime je počela nova epoha u mehanici, nebeskoj mehanici i astronomiji. Od 1703. do smrti bio je predsjednik Kraljevskog društva u Londonu. Nezavisno od Gotfrida Lajbnica otkrio je diferencijalni i integralni račun. Postavio je temelje klasične fizike i otkrio neke zakonitosti u optici. Objasnio je padanje i kretanje tijela, kretanje Mjeseca oko Zemlje i planeta oko Sunca, kretanje kometa, plimu i oseku. Otkrio je zakon inercije, nezavisnosti dejstva sile i akcije i reakcije i izveo ostale teoreme mehanike. U matematici je pronašao i metodu interpolacije, uopštio binom i našao binomni beskonačni red, metodu približnog određivanja vrijednosti nula funkcije, klasifikovao oko 80 aglebarskih stepena. Konstruisao je prvi teleskop s konkavnim ogledalom. Njemu u čast znakom "N" obilježava se sila.

1815. - Francuski car Napoleon Prvi vratio se trijumfalno u Pariz iz progonstva sa sredozemnog ostrva Elba. Poslije "vladavine sto dana" u bici kod Vaterloa u junu 1815. porazile su ga sile antifrancuske koalicije i doživotno je prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu.

1828. - Rođen norveški pisac Henrik Ibzen, jedan od najvećih svjetskih dramskih pisaca, bespoštedan kritičar građanskog društva. Mnogo je putovao po Evropi, izučavajući dramaturgiju i pišući drame. Poslije 20 godina se vratio u Norvešku i postao upravnik nacionalnog pozorišta u Oslu. Istraživao je problem krivice i ispaštanja, sukob htijenja i stvarnosti, gušenje istine, pogađajući bit građanskog društva koje počiva na lažima. Djela: drame "Pretendenti na prijesto", "Brand", "Perom Gintom", "Savez mladih", "Stubovi društva", "Lutkin dom", "Aveti", "Narodni neprijatelj", "Divlja patka", "Rosmersholm", "Gospođa s mora", "Heda Gabler", "Graditelj Sulnes", "Mali Ejulf", "Jun Gabrijel Borkman", "Kad se mi mrtvi probudimo", poezija "Pjesme".

1875. - Rođen korejski državnik Singman Ri, prvi predsjednik Južne Koreje, koji je poslije podjele korejskog poluostrva, kao vođa Liberalne partije 1949. postao šef države. Sa vlasti se povukao 1960. pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.

1890. - Rođen italijanski pjevač Benjamino Đilji, jedan od najvećih operskih tenora 20. vijeka. Više od 40 godina blistavo je tumačio šezdesetak rola, posebno u operama italijanskih i francuskih kompozitora. Igrao je i u nizu filmova.

1894. - Umro mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa Mađarske revolucije 1848, nepomirljiv protivnik feudalno-apsolutističkog režima Habsburške monarhije. Poslije upada hrvatskih snaga bana Josipa Jelačića u Mađarsku u septembru 1848. organizovao je Komitet za odbranu otadžbine, potukao Hrvate i krenuo na Beč da bi se obračunao s Habsburzima, ali su mađarski reakcionarni oficiri osujetili plan. Narodna skupština je u aprilu 1849. proglasila nezavisnost zemlje i svrgavanje monarhije, a u maju ga je izabrala za prvog premijera slobodne Mađarske. Republika je brzo podlegla spoljnim vojnim napadima, čemu je i sama doprinijela, jer je bila neodlučna prema reakcionarnim oficirima koji su sabotirali borbu i podsticala je ostrašćeni nacionalizam, odbivši time druge narode. Emigrirao je u avgustu 1849. u Italiju i u Torinu je ostao do smrti.

1908. - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Majkl Redgrejv, jedna od najvećih figura britanskog glumišta 20. vijeka. Posebno se isticao suptilnošću u karakterizaciji likova i izvrsno je vladao jezikom. Filmovi: "Gospođa koja nestaje", "Smrt noći", "Brauningova verzija", "Važno je zvati se Ernest", "Usamljenost trkača na duge staze", "Juriš lake konjice", "Demoni".

1915. - Rođen ruski klavirista njemačkog porijekla Svjatoslav Teofilovič Rihter, najznačajniji pijanista 20. vijeka, prema mišljenju pojedinih muzičkih kritičarima - i najveći pijanista u istoriji muzike. Originalno je tumačio kompozicije različitih epoha, interpretirajući ih savršenom tehnikom, što je oduševljavalo koncertnu publiku širom svijeta.

1929. - Umro francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nijemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza Njemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

1933. - Njemački nacisti u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor.

1945. - U Drugom svjetskom ratu počele završne operacije za oslobađanje Jugoslavije, za šta je odlučujući bio proboj Sremskog fronta tri sedmice kasnije.

1956. - Francuska priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom kao prvim predsjednikom.

1972. - U lavini na planini Fuđi u Japanu poginulo 19 alpinista.

1991. - Kaleda Zija izabrana za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

1994. - Tunis dobio prvi višepartijski parlament.

1995. - U građanskom ratu u BiH vojska pod kontrolom Izetbegovićeve vlasti u Sarajevu pokrenula snažnu ofanzivu na Vojsku Republike Srpske na Majevici i Vlašiću, 40 dana prije isteka četvoromjesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsjednika SAD Džimija Kartera.

1995. - U Irak upalo 35.000 turskih vojnika u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

1995. - U napadu nervnim gasom japanske vjerske sekte AUM Šinrikjo u tokijskoj podzemnoj željeznici usmrćeno 12 ljudi, a više od 5.500 povrijeđeno.

1999. - Četiri dana prije početka agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju s Kosova i Metohije povuklo se svih 1.380 verifikatora OEBS-a.

2007. - Italijanska policija uhapsila 200 pripadnika napuljske mafije "La kamora".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije