Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 21. april

Dogodilo se na današnji datum, 21. april
Dogodilo se na današnji datum, 21. april
Srna

Danas je petak, 21. april, 111. dan 2017. Do kraja godine ima 254 dana.

753. p. n. e. - Romul, prema istoričaru Marku Terenciju Varonu, osnovao Rim.

1142. - Umro francuski filozof i teolog Pjer Abelar, poznat po tragičnoj ljubavi prema Eloizi - njihova ljubavna pisma spadaju u bisere svjetske literature. Zabranjena ljubav je svirepo okončana kastriranjem Abelara, koji se potom - kao i Eloiza - povukao u manastir. Poput većine filozofa tog vremena rješavao je tzv. problem univerzalija, a njegovi teološki pogledi su osuđeni na sinodima u Soasonu 1121. i Sansu 1141. Kao zastupnik laičke nauke i antičke filozofije vjerovao je u ljudski razum i poricao crkvene dogme. Djela: "Dijalektika", "Teologija - etika ili upoznaj samog sebe", "O božanskom jedinstvu i trojstvu", "Istorija nedaća".

1509. - Umro engleski kralj Henri Sedmi, osnivač dinastije Tjudor. Njegovim dolaskom na prijesto 1485. okončan je četrdesetogodišnji "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu. Prijesto je osigurao pobjedom u bici kod Bosvorta 1485, u kojoj je poginuo kralj Ričard Treći, a 1486. je ujedinio kuće Lankaster i Jork oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda Trećeg. Tokom vladavine zaveo je režim apsolutizma.

1699. - Umro francuski pisac Žan Batist Rasin, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju, pojednostavio radnju i insistirao na psihološkoj analizi ljudskih, naročito ljubavnih strasti. Pisao je veoma melodičnim stihovima. Djela: tragedije "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Bajazit", "Mitridat", "Atalija", komedija "Parničari".

1816. - Rođena engleska spisateljica irskog porijekla Šarlota Bronte, koja je se proslavila već prvim romanom "DŽejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom je napisala zbirku pjesama. Ostala djela: "Vilet", "Profesor i Ema".

1828. - Rođen francuski teoretičar umjetnosti i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umjetnosti i društva. Zastupao je pretežno deterministička shvatanja istorije i umjetnosti i smatrao da pojedinac, izrazito određen jednom "preovlađujućom osobinom", trpi jak spoljni uticaj "rase", "sredine" i "trenutka". Kao filozof se bavio problemima saznanja, a kao istoričar je istraživao korijene dekadencije u Francuskoj. Djela: "Istorija engleske književnosti", "Filozofija umjetnosti", "O inteligenciji", "Postanak savremene Francuske".

1836. - Vojska Teksasa porazila Meksikance kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa, koji je 1845. ušao u sastav SAD.

1856. - Australija prva u svijetu uvela osmočasovni radni dan.

1882. - U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena prva srpska opereta - "Vračara" Davorina Jenka, autora srpske himne "Bože, pravde".

1903. - Umro srpski vojvoda Peko Pavlović, jedan od prvih oficira crnogorskog kneza Danila Prvog Petrovića. U ustanku u Hercegovini predvodio je 1875. hiljadu dobrovoljaca iz Crne Gore i organizovao ustaničku vojsku, svrstavši 11.000 Hercegovaca u 12 bataljona. Evropska štampa, koja je opširno pisala o ustanku, posebno je isticala njegovo vrsno komandovanje koje je Turcima nanijelo velike gubitke. Zbog sukoba s knezom Nikolom Prvim Petrovićem, koji mu je oduzeo komandu nad ustanicima, bio je neko vrijeme u emigraciji u Bugarskoj i Srbiji.

1910. - Umro američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens, poznat kao Mark Tven, jedan od najvećih humorista svjetske literature. Proslavio se romanima "Doživljaji Toma Sojera", "Život na Misisipiju" i "Doživljaji Haklberi Fina", u kojima je prikazao jedinstvene životne situacije i autentični američki stil i govor.

1915. - Rođen američki filmski glumac meksičkog porijekla Entoni Rudolf Oaksaka Kvin, sjajan tumač izrazitih karaktera, snažne individualnosti, sirovih i elementarnih ljudi. Filmovi: "Parola", "Viva Zapata" /nagrada "Oskar"/, "Crno zlato", "Ulica", "Žudnja za životom" (nagrada "Oskar"), "Grk Zorba", "Topovi sa Navarona", "Posljednji ratnik", "Nasljedstvo Feramonte".

1918. - U vazdušnoj borbi poginuo njemački pilot Manfred fon Rihthofen, nazvan "Crveni baron", najslavniji njemački avijatičar u Prvom svjetskom ratu. Tokom rata je oborio više od 80 neprijateljskih aviona.

1926. - Rođena britanska princeza Elizabet Aleksandra Meri, od 1952. Elizabeta Druga, kraljica Velike Britanije.

1941. - Šefovi diplomatija NJemačke i Italije Joahim fon Ribentrop i grof Galeaco Ćano u Drugom svjetskom ratu dogovorili se o podjeli Jugoslavije na njemačko i italijansko područje. Neke teritorije su prepuštene satelitskim vladama Mađarske i Bugarske.

1945. - Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu ušla u predgrađa Berlina, probivši liniju odbrane nacističkih snaga.

1946. - Umro engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz, koji je pokazao da tržišni mehanizam ne stvara automatski punu zaposlenost i da je neophodna intervencija države radi izvlačenja iz nezaposlenosti i kriza. Djelom "Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca" uzdrmao je tradicionalnu mikroekonomiju koja se uglavnom bavila tržištem, cijenama i raspodjelom i orijentisao na istraživanje makroekonomskih veličina, posebno nivoa zaposlenosti. Ostala djela: "Ekonomska posljedica mira", "Rasprava o novcu", "Revizija mirovnog ugovora", "Traktat o novčanoj reformi", "Sredstva ka prosperitetu".

1960. - Glavni grad Brazila premješten iz Rio de Žaneira u Braziliju.

1967. - Vojnim udarom u Atini uspostavljen desničarski režim grčkih pukovnika, koji su ukinuli sve ustavne institucije.

1971. - Umro haićanski predsjednik Fransoa "Papa Dok" Divalije, koji je diktatorski vladao Haitijem od 1957. do smrti. Uz pomoć vojske 1964. se proglasio doživotnim predsjednikom, a sina Žana Kloda Divalijea odredio je za nasljednika. Stvorio je gangstersku miliciju poznatu kao "Tonton Makut", koja je terorisala stanovništvo.

1984. - U rudniku "Rembas - Zastava" u Resavici poginula 33 rudara.

1987. - Od aktiviranog eksploziva, koji su teroristi podmetnuli u Kolombu, glavnom gradu Šri Lanke, poginulo je najmanje 150 ljudi.

1993. - Vrhovni sud Bolivije na 30 godina robije osudio bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu, pod optužbom za ubistva, pljačku, prevare i kršenje ustava.

1995. - Na insistiranje SAD i NJemačke, čemu se protivila Rusija koja se s Kinom uzdržala od glasanja, Savjet bezbjednosti UN produžio djelimičnu suspenziju sankcija protiv Savezne Republike Jugoslavije u sportu, kulturi, avionskom i riječnom saobraćaju za 75 dana, skrativši raniji rok od sto dana.

1996. - Koalicija lijevog centra "Maslinovo drvo" dobila parlamentarne izbore, što je bila prva pobjeda ljevice u Italiji od Drugog svjetskog rata.

1997. - Prvi kineski vojnici ušli u Hongkong, u okviru priprema za prelazak te britanske kolonije 1. jula 1997. pod suverenitet Kine.

1999. - U napadu avijacije NATO pakta sa osam projektila razoreno "Majino naselje" kod Đakovice i ubijeno najmanje 10 izbjeglica, uključujući trogodišnjeg Marka Ivanovića i sedmogodišnjeg Ivana Ivančića. U naselju, smještenom u zgradama bivše poljoprivredne zadruge, živjelo je 98 srpskih civila, izbjeglih iz Hrvatske i 22 iz Bosne i Hercegovine.

1999. - Prvi put od početka agresije NATO pakta na SR Jugoslaviju bombardovana zgrada Poslovnog centra "Ušće" u Novom Beogradu i Žeželjev most na Dunavu u Novom Sadu, a drugi put je napadnut most na Dunavu kod Beške koji je onesposobljen, čime je prekinut saobraćaj na autoputu E-75 između Beograda i jugoslovensko-mađarske granice.

1999. - Vojni sud u Pireju osudio na dvije i po godine zatvora, uslovno na tri godine, potporučnika Ratne mornarice Grčke Marinosa Ricudisa zato što je odbio da isplovi u Jadran na razaraču "Temistokle", koji je kao dio snaga NATO pakta učestvovao u agresiji na SRJ. On je rekao da kao pravoslavac ne može da učestvuje u napadu na jedan pravoslavni narod.

2000. - Dragan Nikolić - Jenki, koga je Haški sud optužio za zločine protiv humanosti i teška kršenja Ženevske konvencije, uključujući ubistvo, mučenja i nezakonito zatvaranje, uhapšen u Smederevu, a potom prebačen u RS. Nikolića terete da je u ljeto 1992. godine navodno bio komandant zatvora u mjestu Sušica u sjeveroistočnoj BiH.

2003. - Kapetan bivše Jugoslovenske narodne armije Miroslav Radić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u Vukovaru, predao se dobrovoljno organima vlasti u Beogradu.

2004. - Vrhovni sud Hrvatske potvrdio 20-godišnju zatvorsku kaznu Fikretu Abdiću, bivšem predsjedniku tzv. Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, koji je osuđen za ratni zločin počinjen u tzv. AP "Zapadna Bosna" od 1993. do 1995. godine.

2004. - Najmanje 73 lica poginulo, a više od 200 povrijeđeno u simultanim eksplozijama ispred tri policijske stanice u Basri, na jugu Iraka.

2006. - Gornji dom belgijskog parlamenta prihvatio zakon na osnovu kojeg se homoseksualnim parovima omogućava usvajanje djece.

2008. - Banka Engleske odobrila paket od 50 milijardi funti radi zamjene bankarskih potraživanja za državne obveznice i prevazilaženja posljedica globalne kreditne krize. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije