Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 21. decembar

Dogodilo se na današnji datum, 21. decembar
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 21. decembar
N.N.

Danas je četvrtak, 21. decembar, 355. dan 2017. godine. Do kraja godine ima 10 dana.

1118. - Rođen kenterberijski nadbiskup Tomas Beket, koji je 1170. pogubljen zbog protivljenja namjeri engleskog kralja Henrija Drugog da smanji crkvenu vlast. Prethodno je bio blizak kraljev prijatelj i njegov kancelar do izbora za nadbiskupa 1162. godine. Protiveći se ograničavanju crkvene vlasti, posebno njenog sudstva, 1164. je emigrirao u Francusku. Po povratku je odbio da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska pravila" o odnosima crkve i države i odlukom Henrija Drugog je pogubljen u Kenterberijskoj katedrali. Proglašen je 1173. godine za sveca i njegov grob u toj katedrali je postao jedno od najprivlačnijih mjesta za hodočasnike u srednjovjekovnoj Evropi.

1375. - Umro italijanski pisac Đovani Bokačo, autor zbirke od sto novela - "Dekameron", remek-djela italijanske proze. Iz tog djela, čija je osnovna poruka antiklerikalna, motive su uzimali Žan Molijer, Viljem Šekspir i Marin Držić. Napisao je i niz književnih djela u duhu tradicije srednjovjekovnog viteškog romana i više mitološko-alegorijskih radova, poput "Filostrata", "Filokole", "Fiametasa", "Tezeida" i "LJubavnih vizija". Napisao je i "Danteov život". NJegovom smrću nestao je posljednji velikan iz florentinske trijade, koju su činili još Frančesko Petrarka i Dante Aligijeri.

1781. - Austrijski car Jozef Drugi ediktom "Patent o toleranciji" izjednačio sve vjere u monarhiji, davši slobodu vjeroispovijesti i pripadnicima ostalih religija i omogućivši njihovo zapošljavanje u sve državne i javne službe, što je do tada bilo privilegija isključivo rimokatolika.

1804. - Rođen engleski državnik i pisac Bendžamin Dizraeli, osnivač i vođa konzervativaca, ranije torijevaca, dvaput premijer - 1868. i od 1874. do 1880. godine. Bio je jedan od glavnih protagonista ekspanzionističke politike Velike Britanije u drugoj polovini 19. vijeka. Započeo je osvajački rat protiv Bura 1877, ratovao je protiv Avganistana i stavio ga pod britanski protektorat, a osvojio je i Kipar 1878. godine. Bio je protivnik Rusije i Francuske, a podržavao je Austro-Ugarsku i Otomansko carstvo.

1817. - Guverner Laklan Mekvori formalno prihvatio naziv Australija za britansku koloniju.

1842. - Rođen ruski revolucionar i geograf plemićkog porijekla Petar Aleksejevič Kropotkin, teoretičar anarhizma i protivnik marksizma. Naučni rad je napustio 1871. i od tada je veći dio života proveo u zapadnoj Evropi, gdje je takođe proganjan. Dela: "Uzajamna pomoć", "Velika Francuska revolucija", "Zapisi revolucionara".

1879. - Rođen sovjetski diktator gruzijskog porijekla Josif Visarionovič DŽugašvili /Staljin/, koji je metodama političke strahovlade i neograničenom ličnom vlašću upravljao SSSR-om 29 godina. Kao učenik bogoslovije pristupio je socijaldemokratskim kružocima, potom boljševicima. Prije Oktobarske revolucije 1917. godine organizovao je akcije bojovika, terorista koji su prema nalogu vođe boljševika Lenjina izvodili razbojničke napade na banke i konvoje radi pljačke novca. U partijski Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet ušao je u oktobru 1917, a od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je generalni sekretar partije. Poslije smrti Lenjina u januaru 1924. vješto je koristio borbe u partijskom vrhu i - ulavnom poslije montiranih političkih procesa - eliminisao sve koji bi mogli da mu ugroze vlast. Vremenom je to postao razrađen sistem terora s ogromnom mrežom zatvora i koncentracionih logora u koje su upućivani milioni ljudi. Izgradio je kult svoje ličnosti u SSSR-u, što je postepeno zahvatilo gotovo sve komunističke partije u svijetu. Čistke je započeo 1934. i likvidao je praktično sve stare boljševike, partijske, državne i armijske rukovodioce, mnoge rukovodioce Kominterne i čitava rukovodstva stranih komunističkih partija, uključujući jugoslovensko. U otadžbinskom ratu protiv nacističke NJemačke i njenih saveznika od 1941. do 1945. godine bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu, Jalti i u Potsdamu i prihvatio je podjelu interesnih sfera poslije Drugog svjetskog rata u Evropi i Aziji. Stvorio je 1947. Informacioni biro komunističkih partija /INFORMBIRO/, pomoću kojeg je nastojao da obezbijedi uticaj u komunističkom svijetu poslije raspuštanja Kominterne i 1948. je pokušao da se obračuna sa jugoslovenskim rukovodstvom. Doprinio je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vrijeme hladnog rata i okrnjio ogroman ugled SSSR-a stečen odlučujućom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svjetskom ratu.

1881. - U Beogradu je osnovano Društvo novinara Srbije, jedno od najstarijih u Evropi. U Beogradu su tada izlazila 22 lista i časopisa. Predsjednik prvog Upravnog odbora Društva bio je srpski pisac Laza Kostić, tada urednik "Srpske nezavisnosti".

1892. - Rođena engleska spisateljica Sisil Izabel Ferfild, poznata kao Rebeka Vest, koja je poslije boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941. godine napisala opsežno putopisno-istorijsko djelo "Crno jagnje i sivi soko". Junaci njenih djela su izuzetne ličnosti, koje se suprotstavljaju destruktivnim nagonima. Bavila se i novinarstvom i posebno su poznati njeni izvještaji s Nirnberškog procesa njemačkim i austrijskim ratnim zločincima poslije Drugog svjetskog rata. Ostala djela: romani "Vojnikov povratak", "Sudija", "Harijet Hjum", "Opori glas", "Trska koja misli", studije o veleizdaji "Značenje izdaje", "Voz baruta".

1917. - Rođen njemački pisac Hajnrih Teodor Bel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972. godine, majstor kratke priče i dočaravanja atmosfere, likova i situacija u nekoliko rečenica. Ogroman uspjeh njegovih djela /najprevođeniji je njemački pisac poslije Drugog svjetskog rata/ zasnovan je na kombinaciji aktuelnosti tema s tradicionalnim načinom pripovijedanja i psihološki uvjerljivim portretima "malih ljudi", podesnim za identifikaciju. Djela: romani "I ne reče ni riječi", "Kuća bez čuvara", "Bilijar u pola deset", "Mišljenja jednog klovna", "Grupna slika s damom", zbirke pripovijedaka "Putniče, naiđeš li u Spa...", "Sabrano ćutanje doktora Murkea", pripovijetke "Voz je bio tačan", "Na kraju službenog puta", "Izgubljena čast Katarine Blum".

1918. - Rođen austrijski političar Kurt Valdhajm, koji je kao oficir vojske nacističke NJemačke počinio ratne zločine u Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji i Grčkoj, ali je ipak 1972. postao generalni sekretar UN i ostao na tom položaju do 1981. godine. To je dugo prikrivano, ali i kada je izbilo na vidjelo, izabran je 1985. za austrijskog predsjednika, zbog čega su mnoge zemlje bojkotovale susrete s Austrijom na najvišem nivou, izuzev Vatikana i pojedinih arapskih država.

1937. - Rođena američka filmska glumica DŽejn Fonda, kćerka filmske zvijezde Henrija Fonde, koja je ispoljila i veliku društvenu angažovanost, posebno u protivljenju učešća vojske SAD u Vijetnamskom ratu. Filmovi: "Barbarela", "Konje ubijaju, zar ne" /nagrada "Oskar"/, "Klut" /nagrada "Oskar"/, "Povratak ratnika" /nagrada "Oskar"/, "Julija", "Na zlatnom jezeru", "Kineski sindrom 2".

1937. - U Holivudu održana premijera filma Volta Diznija "Snježana i sedam patuljaka", prvog cjelovečernjeg crtanog filma u filmskoj istoriji.

1940. - Umro američki pisac Frensis Skot Ficdžerald, predstavnik "izgubljene generacije" i "doba džeza" poslije Prvog svjetskog rata. Slikao je mladu i dokonu novčanu aristokratiju, koja - osim u mladost i moć novca - ne vjeruje u druge vrijednosti, niti je zanimaju društvene grupe, izuzev povlašćenih. Djela: romani "Veliki Getsbi", "Blaga je noć", zbirka pjesama, eseja i bilježaka "Prskanje", knjiga proze "Priče iz doba džeza".

1945. - Umro američki general DŽordž Smit Paton, poslije saobraćajne nesreće u NJemačkoj, koji se u Drugom svjetskom ratu istakao kao energičan i vješt komandant oklopnih jedinica. Napisao je memoare "Rat kako sam ga ja vidio".

1953. - Bivši iranski premijer Mohamed Mosadik, zbačen s vlasti u vojnom udaru u avgustu 1953, osuđen na tri godine zatvora zbog navodnog pokušaja pobune protiv šaha Reze Pahlavija. Od 1944. je vodio borbu protiv stranih petrolejskih kompanija, ali je zbog otpora feudalaca na čelu sa šahom, koji je bio štićenik stranog kapitala, izgubio premijerski položaj.

1958. - General Šarl de Gol izabran za prvog predsjednika Pete republike, dobivši novim ustavom ovlašćenja kakva do tada nije imao nijedan predsjednik Francuske.

1967. - Luis Vaškanski, prvi čovjek kome je presađeno tuđe srce, umro u južnoafričkom gradu Kejptaunu 18 dana poslije operacije.

1972. - Istočna i Zapadna NJemačka potpisale ugovor o dobrosusjedskim odnosima i uspostavile diplomatske veze, formalno okončavši neprijateljstvo koje je trajalo više od dvije decenije.

1988. - Avion američke kompanije "Pan Am" na liniji London - NJujork eksplodirao iznad škotskog mjesta Lokerbi, a u nesreći je poginulo svih 259 putnika u "boingu 747" i 11 ljudi na zemlji. Libija je kasnije optužena da je odgovorna za taj teroristički akt.

1989. - Predsjednik Rumunije Nikolae Čaušesku proglasio vanredno stanje u zapadnoj regiji Timiš, nakon što su u Temišvaru dva dana prije toga izbile masovne demonstracije protiv njegovog diktatorskog režima. Nemiri su se ubrzo prenijeli u Bukurešt i cijelu zemlju, pa je poslije višednevnih demonstracija i sukoba, pošto je vojska stala na stranu pobunjenog naroda, svrgnut njegov režim. Poslije suđenja po hitnom postupku on je sa suprugom Elenom strijeljan u dvorištu jedne vojne kasarne u Trgovištu.

1993. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin raspustio Ministarstvo bezbjednosti, nasljednika moćne tajne policije KGB, rekavši da je to učinio, jer je ono propustilo da ga blagovremeno upozori na opasan razvoj događaja i zato što te snage, koje su decenijama zastrašivale ruske građane, nije moguće reformisati.

1995. - U gradu Badrašin, 28 kilometara južno od Kaira, poginulo 75 ljudi kada je putnički voz udario u drugi voz u gustoj magli.

2004. - Rusko Ministarstvo inostranih poslova ocijenilo necjelishodnim paket sankcija prema Republici Srpskoj koji je donio visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun.

2004. - Skupština Srbije usvojila Zakon kojim se izjednačavaju prava pripadnika partizanskog i Ravnogorskog pokreta.

2010. - Bivši argentinski diktator Horhe Rafael Videla osuđen na doživotni zatvor zbog zločina tokom vladavine vojne hunte u Argentini. Za zločine tokom vojnog režima od 1976. do 1983. osuđeno je i 44 bivša vojna ili policijska zvaničnika. Tokom vladavine Videle ubijeno je najmanje 30.000 pristalica opozicije i aktiivista za ljudska prava, a tijela mnogih od njih nikada nisu nađena.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Zašto imamo običaj "da kucnemo u drvo"?
Zanimljivosti

Zašto imamo običaj "da kucnemo u drvo"?

Švajcarci otvorili žičaru u oblacima
Zanimljivosti

Švajcarci otvorili žičaru u oblacima

Vic dana: Telešop
Zanimljivosti

Vic dana: Telešop

Najčitanije