Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 21. oktobar

Dogodilo se na današnji datum, 21. oktobar
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 21. oktobar
Srna

Danas je subota, 21. oktobar, 294. dan 2017. godine. Do kraja godine ima 71 dan.

1422. - Umro francuski kralj Šarl Šesti, koji je 42 godine proveo na prijestolu. U početku vladavine nazivan je "Šarl Voljeni" , ali je od 1392. imao nekoliko napada ludila, pa je dobio nadimak "Šarl Ludi". Izazvao je građanski rat francuskih pokrajina Armanjak i Burgundija, a tokom njegove vladavine Englezi su u Stogodišnjem ratu, predvođeni kraljem Henrijem Petim, 1415. nanijeli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura.

1760. - Rođen japanski slikar Kacušika Hokusaj, glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predjele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".

1772. - Rođen engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž, jedan od najznačajnijih engleskih književnih kritičara i romantičarskih pjesnika. Kao mislilac je pod uticajem njemačke idealističke filozofije zastupao spiritualno i religiozno tumačenje života, nasuprot engleskoj empirističkoj filozofiji. Djela: poeme "Kristobela", "Kublaj Kan", zbirka pjesama "Lirske balade" (s Vilijamom Vordsvortom), kritike "Predavanja".

1790. - Rođen francuski pisac i političar Alfons de Lamartin, čija je poezija obojena pesimističnim i religioznim raspoloženjem. U politici je, zastupajući slobodarske ideje, bio aktivan od 1834. do državnog udara Šarla Luja Napoleona Trećeg Bonaparte 1851. Bio je član privremene vlade i ministar inostranih poslova Francuske. Potisnut iz političkog života poslije državnog udara, povukao se na svoje imanje i posvetio pjesništvu. Veliku slavu donijela mu je prva zbirka pjesama "Pjesničke meditacije", prožeta elegičnom melanholijom, kojom je uticao na razvoj romantizma u Francuskoj. Ostala djela: zbirka pjesama "Pjesničke i religiozne harmonije", poeme "Žoslen", "Pad jednog anđela" /koristio je motive srpskih narodnih pjesama/, prozna djela "Put na istok" /u poglavlju "Bilješke o Srbiji" pisao je sa simpatijama o Srbiji, veličajući borbu Srba za slobodu/, "Istorija žirondinaca".

1805. - Britanska flota admirala Horejša Nelsona na izlazu iz španske luke Kadis kod Trafalgara, u bici tada najjačih pomorskih armada, do nogu potukla francusko-špansku flotu kojom je komandovao francuski admiral Pjer Šarl Žan Batist Silvestr de Vilnev. Obje flote su imale po tridesetak brodova, ali je rđavo manevrisanje izazvalo metež u francusko-španskoj floti, što je Nelson iskoristio i odmah krenuo u pobjedonosni napad. Francuzi su izgubili 20 brodova, a Englezi nijedan. Pobjeda je Engleskoj omogućila prevlast na morima za cijeli naredni vijek, ali je Nelson ranjen i istog dana je umro.

1833. - Rođen švedski hemičar, industrijalac, filantrop i pronalazač Alfred Bernard Nobel (na fotografiji), koji je pronalaskom dinamita 1867. stekao ogromno bogatstvo. Želeći da se dinamit koristi isključivo u mirnodopske svrhe, testamentom je ostavio fond od 9,2 miliona dolara za dodjeljivanje nagrada za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir. Prvu Nobelovu nagradu Kraljevska švedska akademija je dodijelila 1901, pet godina poslije Nobelove smrti. Od 1969. Akademija dodjeljuje i nagradu za ekonomiju. Nagradu za mir dodjeljuje Nobelov komitet u Oslu.

1917. - Rođen američki trubač, pjevač, kompozitor, aranžer i šef orkestra Džon Birks Dizi Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Odigrao je presudnu ulogu u stvaranju tzv. bi-bap muzike.

1934. - Kineske komunističke snage Mao Ce Tunga iz provincije Jangksi počele "Dugi marš" i proboj četvorostruke blokade Nacionalističke armije Čang Kaj Šeka. U proboju ka sjeveru pod borbom je pređeno više od 11.000 kilometara i marš je okončan poslije godinu dana spajanjem dijelova kineske Crvene armije u provinciji Sjeverni Šensi.

1938. - Japanske okupacione trupe poslije nekoliko mjeseci bombardovanja zauzele kineski grad Kanton.

1941. - Njemačka "kaznena ekspedicija" u Kragujevcu u Drugom svjetskom ratu strijeljala više od 7.000 srpskih civila. Dan ranije njemačka vojska je sastavila obruč oko grada, a patrole su hapsile ljude po kućama, radnjama, kafanama, crkvama, kancelarijama. U gimnaziji su pokupili sve đake od petog do osmog razreda, profesore i direktora Milivoja Pavlovića, koji je odbio milost okupatora i podijelio sudbinu đaka. Kragujevački pokolj je jedan od najvećih i najmonstruoznijih u Drugom svjetskom ratu izvršen nad civilnim stanovništvom u jednom mjestu i u jednom danu. Kao znak sjećanja na užasan zločin kod spomenika poginulim u Šumaricama u Kragujevcu svake godine se održava "Veliki školski čas", uz učešće umjetnika, đaka i građana iz svih krajeva zemlje.

1944. - Američke trupe zauzele Ahen, prvi veći njemački grad koji je u Drugom svjetskom ratu pao u ruke saveznika.

1949. - Rođen izraelski političar Benjamin Netanjahu, prvi premijer Izraela izabran na opštim izborima. Na izborima 1996. je kao kandidat desničarskog Likuda pobijedio dotadašnjeg šefa vlade laburistu Šimona Peresa, ali ga je tri godine kasnije porazio Peresov nasljednik Ehud Barak.

1966. - Brdo ugljene prašine blizu rudnika u selu Aberfan u Velsu sručilo se na školu i usmrtilo 116 učenika i 28 odraslih.

1969. - Umro američki pisac Žan Luj Keruak, poznat kao Džek Keruak, najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta američkih književnika pedesetih godina 20. vijeka, kojem je i dao ime. Najčešće teme njegovih romana su seks, droga, misticizam, brzina, kult uživanja i traženje Boga. Djela: romani "Na putu", "Podzemljaši", "Doktor Saks", "Magi Kasidi", "Anđeli pustoši", "Bog Sar", "Satira u Parizu", knjige pjesama "Meksiko Siti bluz", himna "Bože, moli se za mene", "Razbacane pjesme", putopis "Usamljeni putnik", filozofski traktat "Svete knjige zlatne vječnosti".

1969. - Vili Brant formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala i postao prvi socijaldemokratski kancelar Zapadne Njemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svijetu, posebno u odnosima sa istočnoevropskim zemljama, a njegova "istočna politika" je doprinijela stabilizaciji prilika u Evropi.

1984. - Umro francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma. Trifo je svjetsku slavu stekao već prvim filmom - "400 udaraca", snimljenim 1959. Ostali filmovi: "Žil i DŽim", "Američka noć", "Priča o Adeli", "Pucajte na pijanistu", "Divlje dijete", "Susjetka", "Posljednji metro", "Ukradeni poljupci".

1990. - Vođu libanske Nacionalne liberalne partije Denija Šamuna, jednog od lidera hrišćanske zajednice u Libanu, u Bejrutu, zajedno s više članova njegove porodice, ubili islamski teroristi.

1991. - Jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile Sloveniju, koja se otcijepila od Jugoslavije. Iz Koparske luke isplovio brod "Galeb" sa 1.135 vojnika i starješina, dok je brod "Sveti Stefan", natovaren opremom i neborbenim vozilima, zadržan nekoliko sati pod obrazloženjem da je u njemu bilo lako naoružanje.

1994. - SAD i Sjeverna Koreja potpisale sporazum, prema kojem će Pjongjang zamrznuti i potom napustiti nuklearni program.

1994. - Savjet bezbjednosti UN pozvao Armiju RBiH da bezuslovno povuče vojnike iz delimitarizovane zone na Igmanu. Armija nije ispoštovala sporazum potpisan 14. avgusta 1993. godine, prema kojem su sve strane bile dužne da povuku vojnike iz demilitarizovanih zona. Na Igmanu je ostalo oko 500 muslimanskih vojnika.

1995. - Na sarajevskom aerodromu oslobođeno 10 Srba iz muslimanskog logora "Silos" u Tarčinu, Centralnog zatvora u Sarajevu i zatvora u Tuzli. Iz Tarčina su oslobođeni Jovo (Simo) Krstić (72), Slaviša (Slobodan) Poliganović (72), Nikola (Spasoje) Andrić (39) i Radoslav (Radoslav) Bratić (58). Iz Centralnog zatvora u dijelu Sarajeva pod muslimanskom kontrolom oslobođeni su Zlatan (Drago) Ječmenica (54), Tomislav (Đoko) Bencun (55) , Zdravko (Radovan) Kekić (51), Mladen (Ilija) Lubura (72) i Boško (Milorad) Miličević (52). Iz zatvora u Tuzli oslobođen je Vladimir (Milovan) Marković (47).

2003. - Generalna skupština UN usvojila rezoluciju kojom se od Izraela zahtijeva da obustavi izgradnju bezbjednosnog zida koji zalazi duboko u palestinsku teritoriju na Zapadnoj obali.

Poštovani čitaoci! "Nezavisne novine" pustile su aplikaciju beta verzije komentara. Molimo Vas da Vaša iskustva i zapažanja podjelite s nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije